Četverodnevni radni tjedan povećava produktivnost, unaprijeđuje kvalitetu života i spašava od sve prisutnijeg sindroma izgaranja na poslu!
Jučer je moj sedmogodišnji nećak rekao svojoj mami koja je morala na posao unatoč njegovoj temperaturi i svojim iznimnim poslovnim rezultatima: “Mama, reci šefu, moj sin je u nevolji i ja sad idem k njemu, makar dobila otkaz!“ I otišla je, jer je u pitanju bolest djeteta. No, bi li otišla da je osjetila silan umor!?
Neraskidiva povezanost
Rad i odmor neraskidivo su povezani. Samo odmoran radnik može dobro raditi, a svakom mudrom poslodavcu bi trebalo biti u interesu povećanje produktivnosti i motiviranosti radnika. Kako živimo u vremenu i na prostoru koji karakterizira povećana nezaposlenost, naši poslodavci se drže devize da radnika treba dobro iskoristiti i što manje platiti. Sve kako bi si osigurali veći profit, koji im stvaraju ti isti radnici. A ako neće, ima tko hoće!
Radeći, trošimo unutrašnju energiju, a kad se to desi, tijelo nam šalje signal da se moramo odmoriti kako bismo obnovili energiju i osjetili radni elan potreban za nastavak rada. Bez obzira kolika je naša osobna radna kondicija, svatko od nas ima svoju granicu izdržljivosti. Ako se ne odmaramo redovito i dovoljno ugrožavamo svoje zdravlje.
Umor ili premor
Od umora je jedino gori premor. Nakon odmora, umorni ljudi će se obnoviti i probuditi odmoreni. Ali oni premoreni se i nakon spavanja bude umorni. Premor ili iscrpljenost je znak da su rezerve koje osoba ima iscrpljene. Stoga joj je potrebno više dana da bi se oporavila i povratila u svoje normalno stanje. Nažalost, mnogi i tada nastavljaju raditi. Ponajprije zbog straha da ne izgube posao i tako ugroze egzistenciju svoje obitelji koja već odavno boluje i pati od kroničnog nedostajanja mame i/ili tate.
Dodatno, na naše zdravlje i razinu sreće tj. motiviranosti utječe i činjenica da nam ne ostaje dovoljno vremena ni za sebe ni za najdraže. Prije svega za našu dječicu. Kada i dođe vrijeme za njih, najčešće smo premoreni za aktivno roditeljevanje. O zabavi, opuštanju, druženju da i ne govorimo!
Burn out
Stručnjaci kažu, a iskustvo dokazuje, da ovakvo samodestruktivna aktivnost pojedinca izaziva pobunu nesvjesnog dijela njegove ličnosti. Želeći zaštititi zdravlje, razvija snažan otpor i odvratnost prema poslu, poslodavcu, a ponekad i kolegama. Nastaje unutrašnji konflikt između svjesnog dijela koji želi nastavi maksimalno raditi i nesvjesnog dijela koji je u tome sprječava, oduzimajući nam energiju i motivaciju za daljnji rad. Tako nastaje sindrom izgaranja na poslu poznat pod nazivom Burn out.
Osvješćujemo ga na žalost tek kad se razbolimo ili „puknemo“. Ni tada mukama nije kraj. Osoba koja se tako grozničavo borila za svoju poziciju kojom osigurava „dobrobit“ svojoj obitelji to „pucanje“ doživljava kao svoj poraz. Razvija snažno unutarnje samooptuživanje i samoprijezir, pa se na burn out nadovezuje i depresivni poremećaj.
Da se sve to ne bi dogodilo, potrebno se samo kvalitetno odmarati, dnevno, vikendima i sezonski. Najnovija istraživanja su dokazala, a Svjetski ekonomski forum održan u Davosu i javno pokazao, da manje radno vrijeme donosi nebrojeno mnogo dobrobiti i za radnike i za poslodavce. Ljudi se efektnije fokusiraju na posao, pa za četiri dana naprave količinski isto što i za pet. Ali, kvalitetnije i kreativnije! Naravno, ako su sretni zbog dobivenog vremena za obitelj i sebe postaju lojalniji organizaciji u kojoj rade, sretniji, motiviraniji i zdraviji.
Neradni petak? Ili ponedjeljak?
Čitajući ovo sigurno kimate glavom u znak slaganja jer je baš to ono o čemu oduvijek sanjate. Postoji li bolja stimulacija od pomisli na četverodnevni radni tjedan, neradni petak ili ponedjeljak!? Sigurna sam da vas prolaze trnci najsladostrasnijeg uzbuđenja pri pomisli na kvalitetu života koju biste time dobili! Brojne studije i primjeri dobre prakse iz naprednijih ekonomija, jer vjerovali ili ne četverodnevni radni tjedan već primjenjuju neki poslodavci u Europi, Japanu, Novom Zelandu, poručuju kako su ljudi koji rade manje i sretniji i 20% produktivniji. Podaci OECD-a navode kako je u zemljama u kojima se radi duže produktivnost loša, baš kao i BDP po radnom satu.
Dajmo da nas čuju gospodari naših života, premijeri, ministri, gazde, stručnjaci, kandidati! Neka to bude kriterij po kojem ćemo se birati. I osluškujmo sami sebe. Zdravlje se čuva dok ga imamo. Nitko od nas nema pravo zahtjevati da idemo preko granice izdržljivosti i humanosti. Nemojmo to raditi sami sebi. Ne dozvolimo si razmišljanje da ne postoji izlaz! Uvijek postoji, samo nam je ponekad potrebna ohrabrenje da to shvatimo.
Obratite nam se s povjerenjem i u povjerenju! Psihološko savjetovalište Helpdesk by Lana Hristov,
POVEZANI ČLANCI:
Sindrom sagorijevanja ili burnout
Znakovi upozorenja koji govore da ste emocionalno i fizički iscrpljeni
