Štitnjača i debljanje
Jesu li štitnjača i debljanje povezani? U većini slučajeva ipak ne! Debljanje zbog štitnjače dešava se isključivo u teškoj hipotireozi. Obzirom da hormoni štitnjače reguliraju metabolizam cijelog organizma, povišena razina hormona ubrzava metabolizam. To znači da se npr. u hipertireozi u kratkom vremenu može izgubiti više kilograma na tjelesnoj težini. Snižena razina hormona (hipotireoza), naprotiv, usporava metabolizam te je tada moguć porast tjelesne težine. Naravno, promjena tjelesne težine je izraženija što je sama hipo ili hipertireoza “teža”. Ovo naročito vrijedi u slučaju više od dvostrukog povećanja ili smanjenja razine hormona štitnjače. Problemi gubljenja ili dobivanja na tjelesnoj težini iznimno su rijetki kod blage hipo ili hipertireoze. A uredna razina hormona štitnjače nikada ne dovodi do debljanja ili mršavljenja!
Levotiroskin (Euthyrox) i debljanje
Levotiroksin je nadomjesni hormon štitnjače, upravo on kod hipotireoze korigira razinu hormona štitnjače i na taj način vas čuva od stanja koje bi moglo dovesti do dobivanja na tjelesnoj težini.
Naziv hormona štitnjače T4 i T3 označava upravo broj atoma joda vezanih na molekulu tironina.
Štitnjača i umor
Izaziva li štitnjača umor? To je svakako moguće, ali ipak ovisi o hormonskom statusu! Umor svakako može biti uzrokovan poremećajem rada štitnjače (prvenstveno hipotireozom, ali ponekad je javlja i u hipertireozi). Ali u slučaju uredne funkcije štitnjače ili dobro izbaždarene hormonske nadomjesne terapije koja podrazumijeva urednu vrijednost hormona štitnjače i TSH, umor nema nikakve veze sa “štitnjačom”. Uredna razina hormona štitnjače nikada ne može izazivati umor!
Općenito, simptomi koje se obično povezuje sa štitnjačom, tj. poremećejem njene funkcije izrazito su nespecifični. To znači da mogu biti uzrokovani i s više drugih poremećaja. Umor, na primjer može biti posljedica niske razine željeza, niskog tlaka, ali i ritma života u svijetu u kojem danas živimo. U svakom slučaju, ukoliko se osjećate umorno i ne možete taj umor nikako objasniti, svakako provjerite serumsku razinu TSH (druge pretrage nisu potrebne), te se u slučaju patološkog nalaza javite specijalistu.
Štitnjača i opadanje kose
Je li opadanje kose povezano s bolestima štitnjače? Gotovo sigurno ne! Opadanje kose je fiziološki, ciklički fenomen, čije ubrzavanje znanost još nije do kraja razjasnila. Moguće je da prolongirana teška hipotireoza (TSH preko 100 IU/ml) generalnim usporavanjem metabolizma dovede i do nešto sporijeg metabolizma u folikulima vlasišta. Ali kod blage hipotireoze kraćeg trajanja, s kojom se obično suočavamo u radu s bolesnicima, to nikada nije slučaj.
Opadanje kose je prirodan, ciklički fenomen. Nakon određenog vremena, obično više godina, normalno je i fiziološki da folikul vlasišta izbaci cijelu dlaku van. Ponekad je moguće da to više folikula radi odjednom, pa se može doimati da se radi o bolesti. Ali to je najčešće ipak samo fiziološki proces koji se pojačava i smanjuje u valovima. Što se same štitnjače tiče, moguće je da autoimuna bolest štitnjače dolazi s povećanim rizikom drugih autoimunih bolesti. Takvi bolesnici imaju povećan rizik pojave vitiliga, a moguće i alopeciae areate, ali se nikako ne smije smatrati ove bolesti posljedicom bolesti štitnjače.
Štitnjača i jod
Kakvu ulogu ima jod u štitnjači?
Jod je ključan element u funkciji štitnjače. Glavna funkcija štitnjače je akumulacija anorganskog joda kojeg dobivamo prehranom, njegova organifikacija i ugrađivanje u hormone štitnjače. Sam naziv hormona štitnjače T4 i T3 podrazumijeva upravo broj atoma joda vezanih na molekulu tironina. U slučaju nedostatka unosa joda svakako nastaju problemi u funkciji štitnjače, prvenstveno u obliku hipotireoze s posljedičnim porastom TSH i povećanjem volumena štitnjače.
Koliko joda uzimamo prehranom?
Ovaj problem, koji je u nekim mjestima (naročito selo Rude kod Samobora) dovodio do endemske gušavosti, bio je jako izražen do 1950-ih. Tada je uvedeno obavezno jodiranje soli na nacionalnoj razini u količini od 10 mg KI (kalijevog jodida) po kilogramu kuhinjske soli. Problem nedostatnog unosa joda ovom je javnozdravstvenom intervencijom bio uvelike reduciran. Ali, kasnijim je studijama dokazana i daljnja prisutnos blagog manjka joda u prehrani. Temeljem navedenog, 1996. godne uveden je novi pravilnik o jodiranju soli koji obuhvaća sol za ljudsku i životinjsku prehranu. Njime je razina KI propisana na 25 mg (oko 19 mg joda) po kilogramu soli. To je rezultiralo konačnom eliminacijom nedotatnog unosa joda na cijelom području Republike Hrvatske. Također je važno napomenuti da je RH nedavno priznata od strane svjetske zdravstvene organizacije kao zemlja model u rješavanju problema nedostatnog unosa joda.
Preporuka za uzimanje joda
Od strane svjetske zdravstvene organizacije preporučen je unos joda od 150 μg (0,15 mg) dnevno, izuzev trudnica kojima je preporučeno unositi 250 μg (0,25 mg) dnevno. Ova razina je u Hrvatskoj dosegnuta preko nacionalog programa jodiranja soli. Dakle, količina joda koji uzimate (djelomice izuzev trudnica) je optimalna te nisu preporučeni nikakvi dodaci prehrani koji sadrže jod. Dapače, u većim količinama mogu proizvesti više štete nego koristi !
Apsolutno treba izbjegavati uzimati Lugolovu otopinu! Ona sadrži oko 5-10 mg joda po samo jednoj kapi (oko 50-100 puta veća razina od preporučanog dnevnog unosa)!!!
Također, nije preporučljivo konzumirati tzv. Himalajsku sol, jer nije regulirana kao ostale soli već kao dodatak prehrani. Ona sadrži vrlo nisku količinu joda (1,42 mg nasuprot potrebnih oko 19 mg po kilogramu soli), a što ponovo može dovesti do nedostatnog unosa joda
Poliklinika P&S / Istina o štitnjači
