Bolesnici s kroničnom dnevnom glavoboljom imaju značajno smanjenu kvalitetu života i predstavljaju veliki izazov u liječenju. Uspješno liječenje bolesnika značajno mijenja njihovu kvalitetu života. Dijagnoza kronične dnevne glavobolje postavlja se ukoliko je glavobolja prisutna više od 15 dana mjesečno i traje duže od tri mjeseca. Prevalencija kronične dnevne glavobolje u općoj populaciji je 2,95-4,7% .
Faktori rizika
Faktori rizika za nastanak kronične dnevne glavobolje su: ženski spol, pretilost BMI >30, stres, prekomjerena konzumacija kofeina, depresija, niska razina obrazovanja, trauma glave, prekomjerena uporaba analgetika..
Bolesnicima s kroničnom dnevnom glavoboljom potreban je pregled u ambulanti za glavobolju. Pritom je glavna zadaća neurologa isključiti sekundarnu glavobolju (glavobolju uzrokovanu nekom drugom bolesti npr. kod tumora, upale moždanih ovojnica..)
U većini slučajeva dijagnoza se može postaviti na temelju razgovora s bolesnikom i kliničkog pregleda. Temeljem tih podataka procijenit će se je li kronična dnevna glavobolja nastala iz neke primarne epizodičke glavobolje. Uglavnom se radi o migreni ili tenzijskoj glavobolji koja je bila neprepoznata ili loše liječena. Ili se, pak, radi o glavobolji uzrokovanoj prekomjerenim uzimanjem analgetika.
Faktori rizika za nastanak kronične dnevne glavobolje su: ženski spol, pretilost BMI >30, stres, prekomjerena konzumacija kofeina, depresija, niska razina obrazovanja, trauma glave, prekomjerena uporaba analgetika..
Smatra se da čak 80 % kroničnih dnevnih glavobolja nastane transformacijom iz primarne epizodičke glavobolje. U manjem broju slučajeva, bilo da se radi o novonastaloj glavobolji, glavobolji koja je promijenila svoj karakter, glavobolji koja ne reagira na analgetsku terapiju ili kod promjene u neurološkom statusu, neurolog će preporučiti dodatnu obradu. Obrada uključuje MSCT mozga ili MR mozga. Eventualno može uključivati i MSCT ili MR angiografiju, pregled okuliste, hormone štitnjače, lumbalnu punkciju ili mjerenje intrakranijskog tlaka.
Vrste kroničnih dnevnih glavobolja
Razlikujemo duže i kraće kronične dnevne glavobolje. One koje traju duže od četiri sata mogu biti: kronična migrena, kronična tenzijska glavobolja, novonastala dnevna perzistirajuća glavobolja ili hemikrania continua.
One kratkotrajne kronične dnevne glavobolje mogu biti: cluster gavobolja, paroksizmalna hemikranija, SUNCT…
Kronična migrena
Dijagnoza kronične migrene postavlja se u bolesnika koji su prethodno imali epizodičku migrenu. Npr. jednom mjesečno glavobolju trajanja od 4-72 h).
Glavne karakteristike migrenske glavobolje su: pulsirajuća, jaka bol jedne (u 60% bolesnika) ili obje polovice glave, praćena mučninom i povraćanjem, bolesniku smeta svjetlo i buka te se bol pogoršava uobičajenom kliničkom aktivnošću. Kod bolesnika s kroničnom migrenom takav tip glavobolje mora biti prisutan barem osam dana mjesečno uz prisutnu gotovo svakodnevnu, blažu glavobolju kroz razdobolje od tri mjeseca.
Važno je napomenuti da bolesnici s kroničnom migrenom mogu imati i blaži tip glavobolje od prethodih epizodičkih glavobolja (manje povraćaju, blaža je mučnina…..). Međutim glavna osobitost je da su ove glavobolje skoro svakodnevne, što značajno onesposobljava bolesnika.
Kronična tenzijska glavobolja
Kroničnu tenzijsku glavobolju karakterizira blaga, obostrana glavobolja karaktera pritiska, prisutna više od 15 dana mjesečno, a duže od tri mjeseca. Bitno je naglasiti da ti bolesnici uz glavobolju mogu imati blagu mučninu, a može im smetati svjetlo i buka. Međutim, ti simptomi su puno blaži nego kod kronične migrene.
Novonastala dnevna perzistirajuća glavobolja javlja se u bolesnika bez prethodne glavobolje u anamnezi. Ujedno, preko 80% bolesnika može navesti točan datum početka glavobolje. Po karakteristikama taj tip glavobolje odgovara kroničnoj tenzijskoj glavobolji. Međutim, kod tih bolesnika neophodno je opsežnom dijagnostičkom obradom isključiti sekundarnu glavobolju.
Da bi se postavila dijagnoza hemicranije continue bolesnik mora zadovoljiti sljedeće kriterije: bol mora biti prisutna isključivo na jednoj strani, stalno je prisutna i umjerenog je karaktera (ne postoji razdoblje bez boli). Javlja se i povremena izrazito jaka, kratkotrajnu bol, praćena suzenjem oka, iscjetkom iz nosa, otokom kapka i psihomotornim nemirom (kretanje ublažava jaku bol).
Najčešći tip sekundarno nastale kronične glavobolje su glavobolje uzrokovane prekomjerenim uzimanjem lijekova.
Neadekvatno liječenje
Bitno je naglasiti da neadekvatno liječenje akutne boli, bilo od strane bolesnika ili liječnika, može dovesti do razvoja kronične boli čije je liječenje značajno kompliciranije. Mogućnosti liječenja kronične dnevne glavobolje ovisne su o vrsti glavobolje. Stoga je neophodan pregled specijaliste neurologa u ambulanti za glavobolju koji će, ovisno o kliničkoj slici odrediti tip glavobolje, procijeniti potrebu daljne dijagnostičke obrade i propisati odgovarajuću terapiju u svrhu poboljšanja kvalitete života bolesnika.
Autor:
Znate li koja je veza između glavobolje i hipotireoze?
5 prirodnih sredstava protiv glavobolje – direktno iz kuhinje!
