Bolesti vena među najčešćim su zdravstvenim problemima današnjice. Dugo stajanje, sjedenje, nošenje visokih potpetica i manjak fizičke aktivnosti te genetsko nasljeđe doprinose narušenom zdravlju krvožilnog sustava. Procjenjuje se da gotovo 80% stanovnika ima veće ili manje tegobe s venama, dok između 10 i 15% populacije ima proširene vene.
Zašto nastaju proširene vene?
Bolesti vena nastaju zbog smetnji u vaskularnom krvotoku. Najčešće od oštećenja venskih zalistaka obolijevaju vene nogu. Te su vene duge i ravne, a krv koja njima kola suprotstavlja se gravitaciji putujući od stopala prema preponama. Najčešći uzrok proširenih vena je genetska predispozicija. Iako proširene vene ne uzrokuju bol, ne smijemo ih zanemarivati jer vode daljnjim komplikacijama koje mogu biti iznimno opasne, poput duboke venske tromboze koja može dovesti do plućne embolije.
Način života izrazito pogoduje nastanku proširenih vena, npr. debljina, dugo sjedenje i stajanje, nedostatak tjelesne aktivnosti. Kod žena, bolest vena pospješuje i trudnoća, hormonalni status te nošenje visokih potpetica. Ono što također izrazito doprinosi progresiji bolesti jest poremećaj statike: postepeno spuštanje poprečnog svoda stopala, što se obično niti ne primjećuje. Ahilova tetiva tada ne stoji više pod kutom od 90 stupnjeva, nego prema unutra. Primjerice, u takvim je slučajevima na obući vidljiva istrošenost unutarnje strane potplata. Na taj način naprežu se venski zalisci s unutrašnje strane nogu. Kada zalisci popuste, krv se počinje vraćati dolje, uslijed sile gravitacije. Ukoliko je zalistak mali, otvore se kapilare. Ako je taj zalistak ‘glavni’ – preponski, tj. vensko ušće – otvaraju se velike vene. Postaju široke, izvijugane i vidljive ili pak utonule u omekšale mišiće i vezivo – čine potkoljenice teškima, otečenima i prenapunjenima. Proces je brži i intenzivniji kod osoba prekomjerne tjelesne težine.
Procjenjuje se da gotovo 80% stanovnika ima veće ili manje tegobe s venama, dok između 10 i 15% populacije ima proširene vene.
Više od estetskog problema
Iako se pri pomisli na proširene vene prvo sjetimo narušene estetike nogu, poput zadebljanja i tamnih čvorova, ova vrlo raširena pojava u stvarnosti je i velik zdravstveni problem, čije se rješavanje ne bi smjelo odgađati. Proširene vene počinju slabije obavljati svoju funkciju cirkulacije venske krvi prema srcu, što izaziva niz problema u dubokim venama i dodatno ugrožava zdravlje.
Ultrazvuk, pjena, laser ili operacija – koja je metoda idealna za vas?
Desetljećima je jedini način rješavanja proširenih vena bilo klasično kirurško odstranjivanje, tzv. metoda liječenja po Babcocku, koja proširene vene odstranjuje kroz rezove u koži. Danas se zbog inovativnih modernih metoda kirurško odstranjivanje gotovo uvijek može izbjeći. Pacijenti se, u konzultacijama s liječnikom, odlučuju na laserske operacije vena, sklerozaciju vena pjenom pod kontrolom ultrazvuka, kateterske procedure ili radiofrekventne tretmane.
Kod žena, bolest vena pospješuje i trudnoća, hormonalni status te nošenje visokih potpetica.
Laser i radiofrekvencija
Laser i radiofrekvencija minimalno su invazivne i maksimalno učinkovite metode te spadaju u tzv. jednodnevnu kirurgiju, a omogućuju potpuno bezbolan pristup i dugotrajno rješenje. Pacijent nakon zahvata ne treba ležati niti mirovati, već se odmah može vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima. Još je jedna prednost, neovisnost o godišnjem dobu. Napredak u tehnologiji omogućio je provođenje ovog zahvata u bilo koje doba godine, bez obzira na vremenske uvjete.
Liječenje problema proširenih vena pjenom (UGFS)
Radi se o postupku u kojem se kemijski izazivaju upale stijenke vene i zgrušavanje krvi unutar njezina lumena te postupna razgradnja, a protok se usmjerava na zdravi dio venskog sliva. Zahvat je gotovo bezbolan i obavlja se bez anestezije.
Primjena različitih metoda
Laserska i radiofrekvencijska ablacija primjenjuje se kod proširenih vena kojima je popustio zalistak u preponi i/ili u koljenskoj jami. Ultrazvukom se detektira bolesna vena kojoj se pristupa kroz mali punkcijski otvor na koži, a taj otvor zarasta kroz nekoliko dana. Radiofrekventna/laserska energija grije stijenku vene visokom temperaturom, uslijed čega se ona stišće i zatvara. Kroz nju prestaje protok, a krv se preusmjeri u zdrave duboke i sposobne vene. Bolesna se vena ne vadi i u nekoliko tjedana se pretvara u vezivno tkivo. Vidljivi varikoziteti i proširenja nestaju odmah nakon intervencije, a 2–3 mjeseca poslije, tretirana vena više nije vidljiva ni ultrazvučnim pregledom.
Metoda za rješavanje proširenih vena danas je na tržištu mnogo, a uz pomoć liječnika možete odabrati idealnu za sebe. Individualni pristup uvijek je najvažniji.
Stopalo – dragocjena platforma našeg kretanja
