Bolovi u leđima problem su od kojeg pati skoro svaka druga osoba, a uzroci su uistinu brojni. Mogu varirati od ozljeda i krivog držanja do lošeg madraca ili prenapornih fizičkih aktivnosti. No, bez obzira na uzroke, činjenica je da su svima vrlo neugodni te zahtijevaju neki vid liječenja. Nekada je dovoljno samo kvalitetno vježbanje uz stručan nadzor, no nekada je problem moguće riješiti isključivo operativnim zahvatom. Ovu potonju varijantu mnogi izbjegavaju jer uglavnom traži dugotrajan i bolan oporavak, no nekada je baš to jedino rješenje.
Lumbago
Bol u donjem dijelu leđa, križobolja ili lumbago definira se kao učestali poremećaj mišića i kostiju leđa. Zahvaća oko 40% ljudi u nekom trenutku života. Bol u donjem dijelu leđa (često skraćeno LBP, low back pain) može se klasificirati prema trajanju kao akutna (bol koja traje kraće od 6 tjedana), sub-kronična (6 do 12 tjedana), ili kronična (više od 12 tjedana). Bolest je moguće dalje klasificirati prema temeljnom uzroku kao mehaničku, ne-mehaničku, ili prenesenu bol.
Pravilo je da kod žestoke boli treba značajno umanjiti, ali ne i posve ukinuti bol lijekovima, jer je bol znak upozorenja.
U većini slučajeva specifični uzrok boli u donjem dijelu leđa ne bude identificiran, pa ga se čak niti ne traži, a vjeruje se da je bol posljedica mehaničkih problema poput istezanja mišića ili zgloba. Ako se bol ne povuče nakon konzervativnog liječenja ili je popraćena upozoravajućim simptomima kao što je neobjašnjeni gubitak tjelesne mase, vrućica ili značajni problemi osjeta ili pokretljivosti, mogu biti potrebni dodatni testovi u svrhu traženja ozbiljnog problema.
U većini slučajeva, slikovna dijagnostika poput računalne tomografije, nije korisna te nosi vlastite rizike. Unatoč tome, primjena slikovne dijagnostike u dijagnostici boli u donjem dijelu leđa je povećana. U onih s kroničnom boli, sustav za obradu informacije o boli može neispravno interpretirati informacije, te prouzročiti jaku bol kao odgovor na neznačajan podražaj. Stoga treba kvalitetno upoznati liječnika baš sa svim mogućim simptomima.
Neurološki simptomi
Ovisno o uzroku, bol u vratu ili leđima mogu pratiti i neurološki simptomi.
Ako je zahvaćen korijen živca, bol se može širiti distalno u područje koje taj korijen inervira (što se naziva radikularnom boli, ili, u području križa, išijasom). U području koje taj korijen inervira mogu biti poremećeni snaga, osjet i refleksi.
Ako je zahvaćena kralježnična moždina, snaga, osjet i refleksi mogu biti poremećeni na razini oštećenja i na svim razinama ispod njega (što se naziva segmentalnim neurološkim ispadima).
Ako je zahvaćena cauda equina, segmentalni ispadi se pojavljuju u lumbosakralnom području, tipično s gubitkom funkcije crijeva i mokraćnog mjehura, gubitkom osjeta na perineumu, erektilnom disfunkcijom, retencijom mokraće i gubitkom tonusa rektuma te refleksa sfinktera.
Bilo koji bolni poremećaj kralježnice može također izazvati refleksno stezanje (spazam) paravertebralnih mišića, što može biti jako bolno.
Najčešći uzroci bolova
Kod većine mehaničkih poremećaja kralježnice koji izazivaju bol u vratu i leđima se radi o nespecifičnom mehaničkom poremećaju:
– Istezanju mišića,
– uganuću ligamenata,
– spazmu ili kombinaciju poremećaja.
U samo oko 15% se radi o specifičnim anatomskim promjenama koje očito uzrokuju simptome, ponajprije:
– Hernijaciji diska
– Kompresivnom prijelomu
– Stenozi lumbalne kralježnice
– Osteoartritisu
– Spondilolistezi
Kod drugih mehaničkih poremećaja, nema specifičnih promjena, ili su nalazi (npr. izbočenje ili degeneracija diska, osteofiti, spondiloliza, prirođene anomalije zglobnih ploha) česti i u osoba bez boli u vratu i leđima, te je stoga upitno uzrokuju li oni bol. Međutim, etiologija boli u leđima, osobito mehaničke prirode , pod utjecajem umora, loše tjelesne kondicije te ponekad psihosocijalnog stresa ili psihijatrijskog poremećaja. Zbog toga je otkrivanje jednog jedinog uzroka često teško ili nemoguće.
Pretrage
Kad je bol kratkotrajna (<4 do 6 tj.), nisu potrebne dodatne pretrage, osim ako ne postoje znakovi za uzbunu, ako bolesnici nisu pretrpjeli tešku ozljedu (npr. sudar automobilima, pad s visine, penetrirajuću ozljedu) ili ako obrada ne ukazuje na specifični nemehanički uzrok (npr. pijelonefritis).
Nativnim rendgenskim slikama može se otkriti većina osteoporotičnih prijeloma i osteoartritis. Međutim, njima se ne otkrivaju poremećaji mekih tkiva (najčešći uzrok boli u leđima i vratu) ili živaca (do kojih dolazi kod mnogih ozbiljnih bolesti). Zbog toga je rendgenska pretraga obično nepotrebna i ne utječe na postupak.
Ponekad se rendgenske slike izvode kako bi se potvrdili očiti poremećaji kosti (npr. uzrokovani infekcijom ili tumorom) i kako bi se izbjeglo izvođenje MR i CTa, koje je teže izvesti ali koji su točniji i obično nužni.
Liječenje i prevencija
Od lijekova se primjenjuju razne vrste nesteroidnih protuupalnih antireumatika i analgetika u obliku pripravaka za uzimanje na usta, čepića, krema ili injekcija, a u slučaju da to ne pomaže postoje i vrlo jaki opijatni analgetici u obliku naljepaka. Obično se u prvih 7 dana dok se ne smiri bol ne poduzimaju dijagnostičke pretrage, već se preporučuje mirovanje u najpovoljnijem položaju i oprezno kretanje.
Pravilo je da kod žestoke boli treba značajno umanjiti, ali ne i posve ukinuti bol lijekovima, jer je bol znak upozorenja. Može biti i znak neke ozbiljne bolesti, pa ako terapijom bol potpuno nestane prije utvrđenja uzroka, bolesnik se može vratiti poslovima koje inače ne bi smio te dugoročno još pogoršati stanje. Nakon utvrđenja uzroka boli, pristupa se liječenju prema vrsti bolesti. Uglavnom je to fizikalna terapija, koja kod velikog broja bolesnika značajno smanjuje tegobe (masaža ledom, ručna i podvodna masaža, topli oblozi, infracrvena i ultraljubičasta lampa, razne vrste elektroprocedura, magnetoterapija, ultrazvuk, laser i dr.).
Neizostavan dio liječenja je adekvatna gimnastika, po mogućnosti u vodi, a primjenjuju se i razni oblici istezanja zgrčenih mišićnih struktura na posebno konstruiranim krevetima. Liječenje se primjenjuje isključivo po preporuci liječnika, a ne po mišljenju bolesnika što bi bilo dobro za njega ili terapijom za koju je čuo da je pomogla nekom drugom, baš zbog velikog broja uzroka križobolje, pa i različitih načina liječenja koji se smiju primijeniti kod određenih bolesti.
