Placebo je, vjerovali ili ne, jako cool stvar! Primjerice, prijateljica vam se požali da je boli glava, a vi joj, u nedostatku analgetika, ponudite sredstvo protiv mučnine. I ona, ništa ne sluteći, proguta tabletu i za petnaestak minuta radosno vas obavijesti kako joj je glavobolja popustila. Vaša je prijateljica među 30-40% sretnih stanovnika planeta podložnih učinku placeba – poboljšanja zdravstvenog stanja pod utjecajem sugestije.
Uobičajeno je objašnjenje kako placebo djeluje putem stvaranja pozitivnih očekivanja.
Pod izrazom placebo obično se podrazumijeva farmakološki neutralna tvar kakva se redovno koristi u kliničkim ispitivanjima djelotvornosti lijekova. No, ima značajnu primjenu i u svakodnevnom životu, pa i izvan bolničkog okruženja.
Moć pozitivne sugestije
Jedna je prijateljica drugoj dala sredstvo koje ne djeluje na njenu tegobu, glavobolju. No, budući da je ona povjerovala kako se radi o analgetiku, u njenom je organizmu došlo do stvarnih fizioloških promjena koje su dovele do ublažavanja glavobolje.
Placebo djeluje kod osoba podložnih pozitivnoj sugestiji, a takvih je približno jedna trećina. Da bi neka tableta ili čaj ili bilo koji drugi oblik prividne terapije izazvao poboljšanje, nužno je da primatelj vjeruje kako se radi o stvarnoj terapiji. Čim bi se javio tračak sumnje, efekt placeba bi bio onemogućen ili bi ishlapio.
“Kad bi jedna osoba rekla drugoj, ‘Izvoli tabletu, ali ona će djelovati samo ako vjeruješ u njenu djelotvornost’, ne bi došlo ni do kakvog učinka. Jer, pozitivnu sugestiju nije moguće izazvati na silu”, napominje nizozemski psihijatar Wilhelm Lambregts iz psihijatrijske klinike u Rotterdamu.
Ugoditi ili škoditi?
Postoji i obrnuti efekt, zvani nocebo. Placebo je latinska riječ koja doslovce znači “ugodit ću”, dok nocebo znači “škodit ću”. Ako liječnik pacijentu da pravi lijek, ali usput napomene kako je njegova djelotvornost dvojbena ili je pritom namrgođen i neprijateljski raspoložen, ljekoviti će učinak biti smanjen. Pa čak i ako se radi o inače odličnom lijeku. Kao što placebo povoljno djeluje na osobe prijemčljive na pozitivnu sugestiju, tako nocebo škodi osjetljivima na negativnu.
Učinak placeba redovito traje kraće od učinka pravog lijeka ili terapije.
Iako je fenomen placeba i noceba odavna poznat, znanstvenici i laici stoljećima razbijaju glavu u nastojanju da objasne njegov mehanizam. Uobičajeno je obrazloženje da placebo djeluje putem stvaranja pozitivnih očekivanja pacijenta. Ova tvrdnja nije pogrešna, ali postoji jedna još jasnija i jednostavnija: placebo djeluje putem dizanja raspoloženja.
“Kad drugoj osobi dajemo bilo pravi ili lažan lijek i pritom je uvjeravamo da je to nešto ljekovito, priopćujemo joj dobru vijest”, nastavlja dr. Lambregts. “Ta vijest preneseno glasi, ‘od ovog će ti biti bolje’. Ukoliko nam druga strana vjeruje, aktivirat će joj se moždani centar za ugodu, koji je fiziološki povezan s centrom za imunitet. Ishod će biti povećano psihofizičko blagostanje. U sklopu toga dolazi i do poboljšanja kliničke slike, odnosno ublažavanja ili nestanka simptoma bolesti.”
Učinak placeba i uz pravu terapiju
Kad se nekom daje placebo, učinak ne dolazi od samog (lažnog) lijeka. On dolazi već od psihološkog podražaja, koji aktivira dio mozga zvan nukleus akumbens.
Međutim, efekt placeba prisutan je i kad se primjenjuje stvarna terapija, kao dodatak farmakološkom učinku.
Kad nekome dajemo bilo pravi ili lažan lijek i uvjeravamo da je to nešto ljekovito, govorimo joj dobru vijest da će joj od toga biti bolje.
Pouka koju mnogi liječnici i laici ne uspijevaju izvući iz iskustva s placebom, vrlo je jednostavna. Ona glasi da učinak placeba valja koristiti u svakom slučaju, dakle i onda kad se pacijentu pruža prava terapija. Budući da efekt placeba nastaje zbog pozitivne sugestije, moguće ga je pridodati i sredstvima i tretmanima koji imaju učinka i sami po sebi. Takvim pristupom, pacijent bi dobio i dozu istinskog lijeka i psihičku dozu ohrabrenja.
S druge strane, potrebno je baš uvijek izbjeći pružanje liječničke pomoći uz mrgođenje, gunđanje, prigovaranje ili omalovažavanje pacijenta. Time se pacijenti izaziva efekt noceba, koji može umanjiti učinkovitost i stvarnom lijeku. Pozitivan pristup medicinskog osoblja, obitelji, prijatelja ili suradnika najjeftiniji je i najlakši način kojim možemo pomoći oboljelom da se oporavi brže i temeljitije.
Kad se koristi placebo?
Placebo se obavezno koristi u ispitivanju djelotvornosti lijekova prije no što bi oni bili odobreni za primjenu na pacijentima. Dijelu ispitanika se daje pravi lijek, a drugom dijelu placebo te se prati razvoj stanja i jednih i drugih. Pritom niti ispitanici niti liječnici ne znaju tko dobiva pravi, a tko fiktivni lijek. Sve to određuje nadzornik, koji nema doticaja s pacijentima.
Poneki puta liječnik daje placebo pacijentu kad je iskoristio sve terapijske mogućnosti. Dakako, ne smije mu reći da se radi o placebu, jer bi tada uprskao stvar.
Učinak placeba redovito traje kraće od učinka pravog lijeka ili terapije pa stoga nije dopušteno ni prihvatljivo tretirati pacijenta samo na taj način. Ali, uvijek je dobrodošlo “dodati” efekt placeba u vidu hrabrenja i buđenja nade, da bi se upotpunio učinak stvarnog tretmana!
Koliki je učinak placeba?
Provedena su brojna istraživanja o djelovanju placeba na razne tegobe. Pokazalo se da učinak varira ovisno o dijagnozi. Kod čira na dvanaestercu, na učinak placeba otpada 28%. Kod suzbijanja bola nakon operacije na zubu, fiktivni analgetik djeluje kod 39% pacijenata, a kod površinskih opeklina kože ruku čak 56%.
Placebo je vrlo naglašen kod afektivnih poremećaja, depresije i anksioznosti.
Budući da se radi o poremećajima raspoloženja, logično je da se ono bitno popravlja kod mnogih kojima se daje placebo, jer se on temelji na podizanju raspoloženja. Pravi antidepresivi bolji su od placeba za samo oko 25%, no budući da je nemoguće unaprijed procijeniti kome placebo pomaže, a kome ne, nije moguće temeljiti tretman samo na iluziji.
Dr Meri Bura: Liječenje štitnjače prirodnim putem
Ono što mislite danas određuje kako ćete živjeti sutra
