Eskimi su, po mnogim statistikama i istraživanjima, najzdraviji ljudi na Zemlji. Imaju daleko manje kolesterola u krvi u odnosu na ostatak svijeta, a postotak srčanih bolesti je svega desetina u odnosu na statstičke pokazatelje ostalih zemalja. Povišen krvni tlak kod njih je rijedak, kao što su rijetki prekomjerna tjelesna težina i reumatoidni artritis, a dijabetes je praktički nepoznat.
Objašnjenje za ove podatke leži u moru. Odnosno pliva. Ribe, omiljeno meso iz mora, najbolja je prevencija srčanog udara. Glavni su izvor posebne vrste masnoća, omega-3 masne kiseline, koja ima dalekosežne učinke na metabolizam. Riblje ulje snižava razinu kolesterola i triglicerida, odnosno masnoća u krvi, povezanih sa srčanim oboljenjima. Isto tako, riblje ulje pomaže u sprječavanju stvaranja krvnih ugrušaka, glavnog uzroka srčanih udara, a može usporiti i razvoj ateroskleroze.
Ribe su odličan izvor minerala: fosfora, kalija, željeza, joda i selena.
Istraživanja pokazuju kako omega-3 masne kiseline snižavaju krvni tlak, ublažavaju kožna oboljenja, kao što su ekcem i psorijaza i olakšavaju upalne bolesti, kao što je artritis. Masnoće iz jetre raznih riba bogate su vitaminima A i D, važnima za oči, kožu, zube i kosti. Riblje meso bogato je B vitaminima, posebno mijacinom i B6 vitaminom, važnima u prevenciji oboljenja živčanog sustava. Osim toga, ribe su odličan izvor minerala: fosfora, kalija, željeza, joda i selena.
Školjke
Školjke, kao primjerice oštrige (kamenice), među najbogatijim su izvorima cinka, važnog za održavanje imuniteta i obrambenog sustava. Oštrige i ostale školjke, škampi, kozice, konzervirane ribe, kao sardine, losos itd., bogati su izvori kalcija neophodnog za razvoj i jačanje kostiju. Konzumiranje riba može čak pomoći u prevenciji zubnog karijesa, jer morski plodovi sadrže i fluor. Dijetetičari znaju da su ribe i školjke i dobri izvori niskokaloričnih bjelančevina.
Većina morskih plodova ima malo kolesterola. Čak i oni koje se najviše okrivljuje za to, škampi, rakovi i jastozi, imaju po obroku manje kolesterola nego jedno jaje. Ti plodovi imaju malo i zasićenih masnoća, za koje se zna kako mogu povećati količinu kolesterola u krvi. Između 11 i 27 posto od ukupnih masnoća u ribama je zasićeno, U svinjetini je to 36, a u govedini 48 posto.
Ribe koje žive u hladnom i dubokom moru: losos, skuša, haringa, sardine…iznimno su bogate višestruko zasićenim masnoćama. A te su masnoće izvanredna preventiva srčanih bolesti. Upravo plodovi mora obiluju tim vrijednim omega-3 masnim kiselinama.
Riblje ulje
Iako su i biljna ulja, bez sumnje, dobra u borbi protiv povećanog kolesterola, riblja ulja ipak su dva do pet puta moćnija u tome. Ona također čine krv “rjeđom” i otežavaju njezino zgrušavanje, što je pozitivno za osobe izložene riziku srčanih bolesti.
Poznato je i kako omega-3 masne kiseline iz ribljih ulja snižavaju lipoproteine niske gustoće (loš kolesterol), a povisuju lipoproteine visoke gustoće (dobar kolesterol). Podaci za, na primjer, prosječnog Amerikanca govore kako on još uvijek godišnje pojede samo 7 do 7.5 kilograma ribe, dok u isto vrijeme pojede čak 70 kilograma mesa. Prosječan Japanac pojede četiri do šest puta više morskih plodova u odnosu na meso i značajno manje obolijeva od srčanih bolesti.
