Menopauza – temelj za najbolje godine života žene

Menopauza je prekretnica za ženu i njezino zdravlje, ali i temelj za najbolje godine života. Ako se uzme u obzir da je u Hrvatskoj očekivani nastup menopauze oko pedesete godine života, možemo zaključiti da gotovo trećinu života žene u Hrvatskoj provedu u poslijemenopauzi.

Prijevremena menopauza

S rizikom ranijeg nastupa menopauze povezuju se brojni čimbenici. Iako nema znanstveno utemeljenih razloga, poznato je da žene koje puše imaju veću šansu za raniji nastup menopauze. Ono što se vrlo često ponavlja jest da je nastup menopauze povezan s naslijeđem, zbog čega liječnik često postavlja pitanje o zadnjoj menstruaciji u životu majke, sestre i slično. Iako menopauza najčešće nastupa kao dio prirodnog procesa, može nastati i kao posljedica kirurškog liječenja (u žena kojima su odstranjeni jajnici) ili liječenja zloćudne bolesti (kemoterapija i/ili zračenje).

Prijevremena menopauza nastupa prije četrdesete godine života i može biti uzrokovana nizom čimbenika, o kojima se i danas malo zna.

Žena posumnja – liječnik potvrdi

Iako će većina žena i sama osjetiti znakove i simptome perimenopauze, liječnik na temelju životne dobi, informacija o redovitosti ili izostanku menstruacijskih ciklusa te simptoma zbog kojih žena dolazi ginekologu može posumnjati da je riječ o perimenopauzi, životnom razdoblju koji se javlja zbog promjena u razini hormona jajnika.

Posljedice nedostatka estrogenih hormona mogu biti:

– rane (one koje se javljaju u prvih tri do pet godina nakon menopauze),

– srednjoročne (pet do 10 godina nakon menopauze) i

– kasne (10 do 30 godina nakon menopauze).

Rana postmenopauza

Glavno obilježje rane postmenopauze su valovi vrućine, znojenje, lupanje srca i glavobolja, koji poput domino efekta mogu pokrenuti niz psihičkih promjena, kao što su iritabilnost, tjeskoba, depresija, emocionalna nesigurnost, gubitak energije i libida te nesanica. Upravo su navedeni simptomi najčešći razlog zbog kojih žene dolaze liječniku.

Srednjoročna postmenopauza

Srednjoročne posljedice manjka estrogenih hormona su simptomi vaginalne suhoće, nelagoda i bol tijekom spolnog odnosa, učestalo i nekontrolirano mokrenje te bolovi u donjem dijelu trbuha. Vidljive su i promjene na koži, koja postaje suha, smanjenog tonusa i sklona modricama. Zbog starenja, a dijelom i zbog manjka hormona, povećava se rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze. Najbrže napredovanje ateroskleroze i osteoporoze bilježimo u prvih pet do sedam godina postmenopauze.

Kasna postmenopauza

Deset godina poslije (kasne posljedice) gotovo polovica žena boluje od koronarne srčane bolesti i/ili generalizirane osteoporoze. Više od 80 posto svih zloćudnih bolesti žena nastaje nakon 55. godine života, s tim da im je incidencija najviša u sedmom desetljeću života. Manjak hormona u postmenopauzi dovodi i do većeg rizika nastanka neuroloških bolesti, kao što su senilna demencija i Alzheimerova bolest, koje drastično umanjuju kvalitetu života i u znatnom su porastu u svijetu.

Što sugerira postmenopauzalna medicina?

Temeljno načelo menopauzalne medicine jest poboljšati kvalitetu života, a prvo i osnovno pravilo je promjena loših životnih navika, kao što su prestanak pušenja i konzumacija alkohola, primjerena intelektualna i tjelesna aktivnost, odgovarajuća prehrana i razgovor s liječnikom o mogućnostima i oblicima liječenja menopauzalnih tegoba.

Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL)

Uz promjenu životnih navika, temelj liječenja menopauzalnih smetnji je primjena hormonskoga nadomjesnog liječenja (HNL). Prvi razgovor (pregled) i redovite kontrole kod ginekologa nužni su za postizanje zadovoljstva, sigurnosti i visoke suradljivosti. Preporuka je da HNL treba provoditi najnižom učinkovitom dozom najkraće moguće vrijeme, uz evaluaciju rezultata liječenja jednom godišnje. Takav pristup omogućuje olakšanje simptoma menopauze i štiti od drugih dugoročnih posljedica manjka estrogena.

Ako je žena mlađa (50 – 59 godina), ima simptome menopauze, normalan indeks tjelesne mase i primjerenu fizičku aktivnost, rizici primjene HNL-a su mali, točnije nema dodatnog rizika za kardiovaskularne bolesti i rak dojke, odnosno dobrobiti primjene (učinak na simptome menopauze, neuroprotektivni učinak, primarna kardioprevencija itd.) nadmašuju potencijalne rizike (kao što su venski tromboembolijski incidenti, kardiovaskularne bolesti, moždani udar, rak dojke).

Naravno, važno je naglasiti da liječenje uvijek mora biti individualizirano, sukladno potrebama i potencijalnim rizicima svake pacijentice, te da ga ne treba provoditi dulje od pet godina, osim u posebnim indikacijama.

Temeljno načelo menopauzalne medicine jest poboljšati kvalitetu života, a prvo i osnovno pravilo je promjena loših životnih navika.

Nehormonski preparati

U žena koje ne žele primjenu hormonskoga nadomjesnog liječenja, ili imaju kontraindikacije, dolazi u obzir primjena nehormonskih preparata, kao što su antidepresivi, antihipertenzivi, antiepileptici, derivati izoflavona, homeopatski pripravci itd.

Fitoestrogeni su skupina tvari koje se prirodno javljaju u biljkama i imaju velik broj učinaka na ljudsko zdravlje. Primarno oponašaju djelovanje ženskih spolnih hormona estrogena, što može biti od važnosti za žene u postmenopauzi. Biološka aktivnost fitoestrogena na organizam vrlo je složena i povezana s velikim brojem čimbenika koji još nisu u potpunosti otkriveni i objašnjeni, ili nije pronađena poveznica između njih i fitoestrogena.

Unatoč rastućem broju istraživanja o fitoestrogenima te pozitivnim i negativnim rezultatima, pred nama je još dug put u otkrivanju i potvrđivanju znanja o biološkoj moći fitoestrogena i njihovu utjecaju na ljudsko zdravlje.

Važno je informirati žene u postmenopauzi da različite smetnje s kojima se susreću u tom životnom razdoblju nisu samo sastavni dio procesa starenja, nego da se mogu suzbiti različitim oblicima terapije koja će ne samo znatno poboljšati kvalitetu života nego i prevenirati nastanak niza ozbiljnih bolesti i stanja.

Stoga je bitno posavjetovati se s liječnikom, koji će dati odgovore na većinu pitanja o problemima i tegobama s kojima se žena susreće u postmenopauzi, što će zasigurno biti temelj za najbolje godine njihova života, jer su znanje, samopouzdanje i životno iskustvo pravi darovi menopauze.

Autorica: prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, dr. med., spec. ginekologije i porodništva