Život s niskim tlakom

Krvni tlak je snaga kojom krv pritišće na stijenke arterija u dvije faze otkucaja srca. Sistolički (gornji) tlak je onaj koji srce stvara kad pumpa krv kroz arterije. Dijastolički (donji) tlak je tlak u arterijama dok se srce “odmara” između otkucaja. Iako prihvatljiv tlak varira od čovjeka do čovjeka, normalne vrijednosti sistoličkog tlaka su od 115 do 120 mm Hg, a dijastoličkog od 75 do 80 mm Hg. Vrijednost 90/60 mm Hg ili niža većinom se smatra niskim tlakom, iako se neke osobe s tim vrijednostima mogu dobro osjećati.

Ako su simptomi hipotenzije učestaliji ili naglašeniji, svakako se treba obratiti liječniku, jer možda upozoravaju na ozbiljnije stanje

Kad tlak varira

Vrijednosti krvnog tlaka stalno variraju, čak i u kratkim vremenskim razmacima. Na to utječu različiti čimbenici, kao što su položaj tijela, ritam disanja, konzumirana hrana, piće i lijekovi te količina stresa. Uobičajeno, krvni tlak najniži je noću, a naglo se diže u ranim jutarnjim satima, prije buđenja.

Da bi krvni tlak bio označen kao nizak, dovoljno je da je barem jedna od dvije mjerene vrijednosti niža od normalne. Primjerice, imate li gornji tlak 120, a donji 55, smatra se da je tlak nizak. Osim kronično niskog tlaka, tegobe može izazvati i nagli pad tlaka. Primjerice, padne li gornji tlak sa 110 na 90, možete osjetiti blagu vrtoglavicu ili čak kratkotrajnu nesvjesticu jer mozak iznenada ostaje bez dovoljno kisika.

Inače, simptomi niskog tlaka uključuju slabost, umor, osjećaj praznine u glavi, vrtoglavicu, oslabljenu koncentraciju, pomućenje vida, mučninu, ubrzano i plitko disanje, hladnu i blijedu kožu i žeđ.

U mnogim slučajevima nizak tlak nije ozbiljan problem. Imate li uobičajeno niske vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka, a dobro se osjećate, dovoljne su liječničke kontrole s vremena na vrijeme. Čak i povremena blaža vrtoglavica, slabost ili potreba za ležanjem ne moraju biti zabrinjavajući, jer mogu biti posljedica i akutne dehidracije. Ako su simptomi hipotenzije učestaliji ili naglašeniji, potrebno je obratiti se liječniku, jer možda upozoravaju na ozbiljnije stanje. U tom slučaju nije naodmet pratiti stanje i bilježiti u kojim se situacijama javljaju simptomi i koji.

U medicini se razlikuje nekoliko tipova hipotenzije. Posturalna ili ortostatska hipotenzija je ona do koje dolazi u stojećem stavu. Najčešće se javlja prilikom ustajanja, kad zbog promjene položaja tijela sila teže jače utječe na cirkulaciju. U tom slučaju se naglo zacrni pred očima i osjeti blaža vrtoglavica, zbog čega osoba katkad mora najprije sjesti, a tek potom ustati. Alternativno, treba podići jednu nogu na stolac ili rub kreveta te nagnuti gornji dio tijela što je više moguće prema naprijed.

Iako u stojećem položaju sila teža tjera krv prema dolje, tijelo to kompenzira ubrzanim radom srca i sužavanjem krvnih žila kako bi dovoljno krvi doprlo do mozga. No, kod nekih osoba dolazi do poremećaja kompenzacijskog mehanizma, posljedica čega je nizak tlak. Poremećaj može biti rezultat niza uzroka. Među njima se ističu dugo ležanje, manjak kretanja, vrućina, trudnoća, srčane bolesti, šećerna bolest, proširene vene, razni lijekovi i neurološki poremećaji. Posturalna hipotenzija češća je kod starijih ljudi, pa od nje pati petina starijih od 65 godina.

Pojava niskog tlaka nakon jela zove se postprandijalna hipotenzija. Pretežno zahvaća starije osobe, a posljedica je navale krvi u organe probavnog sustava nakon jela. I u ovom slučaju kod zdravih osoba na djelu je kompenzacijski mehanizam. On ubrzava puls i sužava žile kako bi opskrba mozga krvlju bila zadovoljavajuća.

U mnogim slučajevima nizak tlak nije ozbiljan problem. Imate li uobičajeno niske vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka, a dobro se osjećate, dovoljne su liječničke kontrole s vremena na vrijeme

Može doći i do neuralno uzrokovanoga niskog tlaka, zbog abnormalne signalizacije između srčanih klijetki i mozga. Događa se zato što srce i nakon pada tlaka javlja mozgu da je tlak normalan ili čak visok pa nema pokretanja kompenzacijskog mehanizma.

Nizak tlak može biti posljedica nekoliko zdravstvenih stanja, od naoko banalnih do vrlo ozbiljnih:

• dehidracija – dovodi do niskog tlaka jer se zbog smanjene količine tekućine smanjuje i volumen cirkulirajuće krvi. Može je izazvati nedostatan unos tekućine ili pak prekomjerni gubitak (naporno vježbanje, boravak u vrućem okruženju, visoka temperatura, povraćanje, jak proljev);
• trudnoća – budući da se krvožilni sustav tijekom trudnoće brzo širi, krvni tlak ima tendenciju snižavanja. U prva 24 tjedna gornji tlak obično pada do deset, a donji tlak do 15 milimetara žive. U pravilu, vrijednosti se vraćaju na normalu nakon poroda;
• srčane tegobe – vrlo spor puls (bradikardija), srčani udar ili otkazivanje srca također mogu dovesti do niskog tlaka;
• hormonalni poremećaji – niskim tlakom rezultiraju prije svih hipoaktivna ili hiperaktivna štitnjača s pratećim manjkom, odnosno viškom hormona štitnjače. Jednak učinak mogu imati adrenalna insuficijencija, nizak šećer u krvi i dijabetes (zbog dehidracije uslijed pojačanog mokrenja);
• manjak vitamina B9 i B12 – još je jedan potencijalni uzrok niskog tlaka, jer bez ovih vitamina tijelo ne proizvodi dovoljno crvenih krvnih stanica (eritrocita);
• lijekovi – do jačeg pada tlaka mogu dovesti alfa i beta-blokatori, lijekovi protiv Parkinsonove bolesti, triciklički antidepresivi i sildenafili (Viagra);
• hipovolemijski šok – najozbiljniji je oblik hipotenzije, a to je nagao i intenzivan pad tlaka, zbog čega tkiva ostaju bez dovoljno kisika. Može nastati zbog obilna krvarenja, anafilaktičkog šoka ili “trovanja” krvi (septikemije). Zahtijeva neodgodivu liječničku intervenciju, jer je u protivnom moguć smrtni ishod.

Ako je poznat uzrok hipotenzije, terapija se prilagođava toj spoznaji. Međutim, ako ne postoji specifična terapija ili je uzrok nejasan, za povećanje vrijednosti tlaka i ublažavanje tegoba mogu se preporučiti neke opće mjere ili lijekove, a sve ovisno o dobi i općem zdravstvenom stanju. Tako se, primjerice, može preporučiti više soli u hrani, uz češće preglede srca zbog mogućih neželjenih učinaka povećana unosa soli.

Poželjno je izbjegavati obilna jela, osobito bogata ugljikohidratima, unositi više manjih, raznovrsnih obroka. To se, prije svega, odnosi na voće i povrće, peciva od integralnog brašna, ribu, krtu piletinu i puretinu). Potrebno je piti više vode i kofeinskih napitaka (kava i zeleni čaj), te smanjiti unos alkohola, jer on pospješuje dehidraciju. Uz to, nije naodmet nositi elastične kompresivne čarape. One se inače preporučuju u slučajevima poremećaja venske cirkulacije, jer spjrečavaju zaostajanje krvi na periferiji.

Protiv niskog tlaka primjenjuje se i nekoliko lijekova, primjerice fludrokortizon. On povećava volumen krvi, a time i krvni tlak. Tu je i midodrin, koji je namijenjen ublažavanju posturalne hipotenzije. Djeluje tako da ograničava sposobnost širenja krvnih žila, čime obuzdava pad krvnog tlaka.

Vrtoglavica i kako nastaje?

Prepoznajte simptome niskog krvnog tlaka

Kava i krvni tlak

Autor: Ozren Podnar, prof.