Voda čini više od 70 % odraslog ljudskog organizma i prijeko je potrebna za različite tjelesne procese kao što su regulacija tjelesne temperature, probava, uklanjanje štetnih tvari iz organizma i dr. Stoga, od iznimne je važnosti da se njezina ravnoteža u tijelu održi. Dehidracija podrazumijeva prekomjerni gubitak tjelesne tekućine, a obično nastaje kao posljedica proljeva, povraćanja, prekomjernog znojenja ili neadekvatnog unosa tekućine. Dehidracija može biti vrlo ozbiljna, čak i opasna po život. Riziku od dehidracije posebno su izložena dojenčad i mala djeca, starije osobe te osobe s kroničnim bolestima (poput cistične fibroze).
Ozbiljnost opasnosti povezanih s dehidracijom ovisi o čimbenicima kao što su stupanj dehidracije, dob pojedinca, cjelokupno zdravlje i uvjeti okoline…
Simptomi i znakovi dehidracije
Ovo je nekoliko znakova i simptoma koji ukazuju na dehidraciju:
- izrazita žeđ
- suha usta
- rjeđe mokrenje (ne mokrite kao i obično)
- tamna mokraća snažnog mirisa
- konstipacija (zatvor)
- suha koža
- glavobolja
- vrtoglavica
- umor i iscrpljenost
Zašto je dehidracija opasna?
Budući da remeti normalnu ravnotežu tekućina i elektrolita u tijelu, a koji su neophodni za pravilno funkcioniranje različitih fizioloških procesa, dehidracija može biti vrlo opasno stanje.
Naime, voda je osnovna sastavnica ljudskog organizma te narušavanje njezine zdrave ravnoteže može imati niz neželjenih posljedica po zdravlje pojedinca.
Neke od njih su:
- neravnoteža elektrolita
Elektroliti (natrij, kalij, klorid) su minerali koji imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže tekućina unutar i izvan tjelesnih stanica. Dehidracija može dovesti do neravnoteže elektrolita, što može poremetiti prijenos živčanih impulsa te mišićnu kontrakciju, kao i druge važne stanične procese.
- smanjena kognitivna i fizička izvedba
Čak i blaga dehidracija može negativno utjecati na kognitivne funkcije kao što su koncentracija, budnost i pamćenje. Dehidracija utječe i na fizičku izvedbu, odnosno pridonosi smanjenoj izdržljivosti, snazi te koordinaciji.
- toplinska iscrpljenost i toplinski udar
U uvjetima visokih temperatura, dehidracija može pridonijeti nastanku toplinskih grčeva, toplinske iscrpljenosti te toplinskog udara.
- poteškoće s probavom
Dehidracija uzrokuje poremećen rad probavnog sustava, što rezultira otežanim pražnjenjem crijeva, odnosno zatvorom.
- narušena funkcija bubrega
Dehidracija utječe na sposobnost bubrega da učinkovito uklanja toksine i druge štetne tvari iz organizma.
Također, pridonosi nastanku bubrežnih kamenaca, a može dovesti i do zatajenja bubrega.
- povećan rizik za nastanak hipovolemijskog šoka
Teška dehidracija može dovesti do hipovolemijskog šoka – po život opasno stanje u kojem organizam nije u stanju održati odgovarajući protok krvi do vitalnih organa.
Ozbiljnost opasnosti povezanih s dehidracijom ovisi o čimbenicima kao što su stupanj dehidracije, dob pojedinca, cjelokupno zdravlje te uvjeti okoline (toplina, vlaga).
Održavanje odgovarajuće hidracije organizma konzumacijom vode i/ili, po potrebi, otopina za oralnu rehidraciju koje sadrže elektrolite, ključno je za održavanje cjelokupnog zdravlja i sprječavanje ovih potencijalnih opasnosti.
Autor: Monika Babić
