Brojne studije raskrinkavaju misterij znan kao placebo učinak. Posljednja studija koja se pridružuje mnogim istraživanjima placeba objašnjava na koji način osobnost igra ulogu u djelotvornosti i percepciji placeba.
Placebo ili nocebo?
Placebo učinak podrazumijeva djelotvoran ili pozitivan odgovor na određenu inertnu intervenciju, dok se nocebo odnosi na negativnu reakciju na inaktivno liječenje. Znanstvenici se u velikom broju slučajeva koriste placebom u kontroliranim studijama radi evaluacije medicinskih intervencija. Stoga je svako razumijevanje iz čega proizlazi placebo učinak od izuzetne važnosti.
Ljudi koji su skloni anksioznosti mogu svoje simptome pogrešno interpretirati kao znakove bolesti.
Poznato je kako je u provođenju kliničkih studija odgovor na placebo izuzetno važan radi procjene pouzdanosti provedenog istraživanja. Međutim, postoji još jedan važan razlog zašto istraživati placebo: ako određena tableta koja ne sadrži djelatnu tvar (nije lijek) kod nekoga ima moć da se osjeća bolje, zašto ne iskoristiti takav potencijal? Jednostavno rečeno, cilj je otkriti kako minimizirati učinak placeba i razlike u odgovoru na placebo u kliničkim ispitivanjima, a maksimizirati njegov odgovor u klinici, odnosno praksi.
Kako osobine utječu na placebo učinak?
Do sada su otkriveni neki od čimbenika koji utječu na percepciju placeba, poput genetike, učenja i individualnih očekivanja ishoda terapije. Na postojeći popis dodana je i osobnost pojedinca, što je bio fokus nove studije objavljene u Journal of Psychosomatic Research. Autore studije zanimalo je utječe li određena osobina na činjenicu kako netko doživljava placebo ili nocebo učinak.
Stručnjaci su se fokusirali na tzv. pet velikih čimbenika osobnosti (engl. Big Five Personality Traits), pri čemu se individualne razlike u osobnosti opisuju na temelju pet širokih čimbenika. Prema tom pristupu, osobnost se može organizirati u sklopu pet temeljnih dimenzija: ekstrovertiranost, ugodnost, savjesnost, emocionalna stabilnost i intelekt. Za potrebe navedene studije autori su na popis osobina uključili i optimizam. Istraživači su pretražili studije objavljene u razdoblju od 1997. do 2018. godine, među kojima su 24 odgovarale postavljenim kriterijima.
Rezultati istraživanja
Rezultat istraživanja je spoznaja da je kod pojedinca optimizam povezan s povećanim placebo odgovorom, a pesimizam s nocebo odgovorom. Nadalje, anksioznost je izravno povezana s nocebo odgovorom. Osobe koje obilježava takva karakterna osobina znatno će češće iskusiti negativne učinke terapije. No, nije moguće definirati osobinu koja je ekskluzivno povezana s placebom ili nocebom.
Potencijalno objašnjenje povezanosti placeba i optimizma leži u činjenici da se optimisti i pesimisti različito nose sa stresnim situacijama. Kad je riječ o nocebu, postoji mogućnost da upravo neuroendokrini i biokemijski mehanizmi prisutni kod anksioznosti mogu pojačavati nocebo, posebice hiperalgeziju (povećanu osjetljivost na bol). Ljudi koji su skloni anksioznosti također mogu svoje simptome pogrešno interpretirati kao znakove bolesti.
Iako nam ovo istraživanje ne daje potpuni uvid u to koji bi od navedenih vrsta karaktera mogli biti osjetljiviji na placebo ili nocebo učinak, ono ipak dokazuje da još uvijek dovoljno ne razumijemo kompleksnost i značenje fenomena placeba i noceba.
Foto: Instagram
Depresija i kako si (samo)pomoći
