Rak je izraz za veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktički svaki dio tijela. Nastaje iz jedne stanice nizom transformacija i prelazaka iz predmalignih promjena do malignih tumora. Metastaziranje, ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje se mogu proširiti na susjedne dijelove tijela i u druge organe, glavni je uzrok smrti zbog maligne bolesti.
Broj osoba oboljelih od zloćudnih bolesti u stalnom je porastu. To je u najvećoj mjeri posljedica povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba starije dobi u kojoj se rak češće pojavljuje. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati sa 14 milijuna 2014. godine na 24 milijuna 2035. godine, dok će broj umrlih porasti s 8,2 milijuna na 13 milijuna godišnje.
Uz primarnu prevenciju, rano otkrivanje raka, odnosno probir, ima vrlo važnu ulogu u borbi protiv raka.
Jedinstvena inicijativa za borbu protiv raka
U svijetu se svake godine 4. veljače obilježava Svjetski dan borbe protiv raka kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije. Tim se obilježavanjem nastoji podići svjesnost i znanje o raku i tražiti od vlada i pojedinaca u cijelom svijetu da poduzmu što učinkovitije mjere u borbi protiv ove bolesti. Od 2016. do 2018. godine Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježavao se krilaticom „Mi možemo. Ja mogu.”, a od 2019. do 2021. godine Svjetski se dan borbe protiv raka obilježava krilaticom „Jesam i hoću”. Obilježavanje se odvija uz poruku da svatko osobno može učiniti mnogo kako bismo smanjili breme malignih bolesti u društvu.
Visoka učestalosti malignih oboljenja
Zbog visoke učestalosti malignih oboljenja i njihove visoke stope smrtnosti rak je prozvan epidemijom modernog doba. Na ovaj se način nastoji podići svijest o prevenciji malignih bolesti, dijagnosticiranju i mogućnostima liječenja.
Rak nije isključivo zdravstveni problem oboljelog pojedinca, već ima veliki utjecaj na širi društveni i ekonomski razvoj.
U Hrvatskoj je kod muškaraca najčešći rak pluća, debelog crijeva i prostate. Kod žena je to karcinom dojke, pluća i debelog crijeva. Maligne bolesti imaju zajedničke faktore rizika (pušenje, konzumiranje alkohola, nezdrava prehrana, fizička neaktivnost, UV zračenje, neodgovorno spolno ponašanje itd.). Na velik broja karcinoma moguće je utjecati upravo sprječavanjem tih faktora tj. sprječavanjem početka bolesti primarnom prevencijom. Ona se odnosi na održavanje poželjne tjelesne težine, primjerenu prehranu, dovoljan unos voća i povrća, redovitu tjelesnu aktivnost, promjenu u spolnom ponašanju i smanjenu izloženost karcinogenima u okolišu te izbjegavanje duhana i alkohola.
Rano otkrivanje raka
Zbog toga je u cilju javnozdravstvenih kampanja doprijeti do što većeg broja građana kako bi podigli razinu općeg znanja o malignim oboljenjima. Cilj je i potaknuli građane na usvajanje zdravih životnih navika i obavljanje preventivnih zdravstvenih pregleda.
Uz primarnu prevenciju, rano otkrivanje raka, odnosno probir, ima vrlo važnu ulogu u borbi protiv raka. Ranim se otkrivanjem i pravovremenim liječenjem može bitno smanjiti smrtnost od raka.
U Hrvatskoj se provode tri Nacionalna programa: Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva i Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice. Kroz sve se ove programe pozivaju građani da se brinu za svoje zdravlje i odazovu preventivnim pregledima radi eventualnog ranog otkrivanja raka!
Kolposkopija – neizostavna metoda u prevenciji raka maternice
Dr. Josip Staničić: Važnost tireoglobulina kod raka štitnjače
Divlja sibirska čaga – moćan borac protiv raka
