Situacija u kojima ljude hvataju panični napadi ima bezbroj, no, simptomi su svima prepoznatljivi: pojava naglog i jakog straha praćenog tjelesnim simptomima poput lupanja srca, uspuhanosti, gušenja, znojenja, drhtanja, bola u prsima i vrtoglavice.
Panični je napad događaj kojeg se mnogi ljudi groze, osobito žene, koje napadi pogađaju dvaput češće nego muškarce. Jedna epizoda može trajati od par minuta do cijelog sata, a najčešće se događa između 1 i 3 u noći.
Osobe s paničnim poremećajem počinju ograničavati svoj život i aktivnosti ne bi li smanjili mogućnost doživljavanja ponovnog napada.
Poremećaj se najčešće javlja u dobi između 20 i 40 godina, ali kod žena nastupa nešto kasnije nego kod muškaraca. Postoje naznake da se panični poremećaj djelomično nasljeđuje. Istraživanje na 2163 para blizanki provedeno u SAD pokazalo je da žena čija sestra blizanka trpi od ovog poremećaja panike ima 30-40% veći rizik od istog poremećaja.
Napadi se češće događaju u određenim fazama hormonalnog ciklusa, preciznije tjedan dana uoči mjesečnice, kao i tijekom trudnoće i ubrzo nakon poroda. Napadi katkad nastupaju u situacijama kojih se osoba od ranije boji. Recimo, ako doživi neku neugodnost u javnosti ili ako opazi kakvu opasnost. Ali, mogu “udariti” i bez najave, bilo gdje i bilo kada. Čak i po principu asocijacije.
Ograničenja
Jedna od žrtava napada panike kaže kako je napadi pogađaju kad se nađe u bilo kojem supermarketu. On, je naime, podsjeća na neugodnu situaciju koju je doživjela kad su je optužili za krađu. Drugu zahvaća panika u prisustvu psa, jer je ranije svjedočila napadu dobermana na djevojčicu iz susjedstva.
Ukoliko je potrebno lijekovima stabilizirati središnji živčani sustav, za to su bolji antidepresivi koji ne izazivaju ovisnost.
Osobe s paničnim poremećajem počinju ograničavati svoj život i aktivnosti kako bi smanjili mogućnost doživljavanja ponovnog napada. Neki napuštaju (ili gube) posao, prekidaju studij ili im se raspadaju veze. Sve kao posljedica učestalih napada intenzivnog straha.
Jedan napad panike još uvijek ne znači da trpite od paničnog poremećaja. Oko 10% osoba u životu doživi takav intenzivan strah samo jednom i nikad više. No, ako se ovo stanje ponavlja tijekom najmanje mjesec dana te ako uz povremene napade trpite i od dodatnog straha da će vas oni opet zadesiti, potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Pronađite dobrog liječnika, onog koji vas neće otpraviti tvrdnjom kako vam “nije ništa”. Neki liječnici ne razumiju panični poremećaj, pa ćete možda morati konzultirati nekolicinu.
Ukoliko ste voljni uzimati lijekove, pazite da vas liječnik ne “nakrca” sredstvima za smirenje (trankvilizantima). Oni će vas isprva brzo smiriti, ali ne preporučuju se na rok duži od deset tjedana neprekidnog uzimanja. Ako treba lijekovima stabilizirati središnji živčani sustav, za to su bolji antidepresivi, koji ne izazivaju ovisnosti, a dobro se podnose.
Pomoć u slučaju napada
Uhvati li vas panični napad, dišite što polaganije i dublje. Brzo i plitko disanje pogoršava stanje. Neki stručnjaci preporučuju disanje u papirnatu vrećicu. No, u novije vrijeme ova je priručna metoda “prve pomoći” došla na udar kritike, jer smanjuje nivo kisika i povisuje nivo ugljičnog dioksida u krvotoku.
Ako vas napadi panike hvataju višekratno, potrebno je poduzeti nešto od strateške važnosti. Opuštanje u kombinaciji s vježbanjem dobra je preventiva za panične napade, a ublažava smetnje i ako su već počele. Tehnike opuštanja kao što su autogeni trening, transcendentalna meditacija ili joga smanjuju rizik od daljnjih napada.
Svakodnevna tjelesna rekreacija donosi bolju prokrvljenost središnjeg živčanog sustava i potiče lučenje hormona ugode, koji dobro djeluju protiv panike, tjeskobe i depresije.
Čitajte o paničnom poremećaju u stručnoj literaturi. Na internetu ima mnogo korisnih resursa koji govore o ovom problemu.
Uzroci i simptomi
Uzroci paničnog poremećaja nisu dokraja poznati, no medicina smatra kako je ishodište problema u patološkom funkcioniranju središnjeg živčanog sustava. Točnije, dijelova koji reguliraju reakciju na stresne podražaje. Uoči paničnog napada, u mozgu dolazi do procesa istovjetnom onom koji se javlja pod jakim stresom. Tada tijelo počinje lučiti stresne hormone i stavlja cijeli organizam u stanje prestresiranosti. Ukoliko ste žrtva ovakvih napada, važno je znati da niste vi krivi za njih, jer to mozak radi na svoju ruku.
Osnovni simptomi
– ubrzan puls, lupanje ili preskakanje srca
– znojenje ili drhtavica
– navala topline
– uspuhanost, ponekad uz osjećaj gušenja
– bolovi u prsima
– mučnina
– vrtoglavica, nesvjestica
– obamrlost ili trnci
– osjećaj “gubljenja razuma”
Depresija i kako je prepoznati?
Bachove kapi, čudotvorne i djelotvorne
