Većina ljudi je čula za placebo efekt odnosno vjerovanje da će se nešto pozitivno dogoditi. No, relativno je malo ljudi čulo za nocebo efekt, čak i u krugovima zdravstvenih djelatnika. Prvi put je ovaj fenomen, koji je u stvari zli blizanac placebo efekta, dobio ime 1961. godine. Nocebo efekt je sposobnost negativnog vjerovanja i očekivanja da će prouzročiti štetu tj. negativan efekt u organizmu.
Dok se kod placebo efekta postižu pozitivni rezultati tretmanom koji normalno ne bi trebao imati bilo kakav efekt (npr. šećerna pilula), nocebo efektom se kod pacijenta postiže obrnuti rezultat u zdravstvenom pogledu uslijed očekivanja najgoreg. A ono što očekuje, nažalost, pacijent najčešće i dobije.
Placebo efekt je vrlo moćan i bez obzira jesu li liječnik i pacijent svjesni toga ili ne, predstavlja značajni dio iscjeljujućeg procesa kako u liječenju metodama drevnih kultura, tako i u modernoj medicini.
Čuvajte se negativne (auto)sugestije!
Liječnici ignoriraju placebo efekt
Veliki broj zdravstvenih djelatnika iznenađujuće je nezainteresiran za placebo efekt, iako im on ide u korist. Možda je to zato što liječenje uz pomoć pozitivnog razmišljanja ne bi djelovalo dovoljno znanstveno. Lijekovi imaju svoju ulogu, ali razumijevanje načina na koji ljudski um procesira informacije je vrlo bitno.
Ne žele li liječnici ništa čuti o placebu, zamislite kako tek razmišljaju o nocebu i ideji da ono što kažu pacijentu može prouzročiti to da njihov pacijent postane još bolesniji. Naravno da uvijek ima izuzetaka i sva sreća što raste broj liječnika koji razmišljaju drugačije.
Nema objašnjenja – a ipak djeluje!
Placebo, a posebno nocebo efekt, nisu dovoljno proučavani jer jednostavno još uvijek nema načina da se znanstveno objasne ti fenomeni, iako postoji velik broj znanstveno potvrđenih rezultata obje pojave. Također, farmaceutskih kompanije nisu financijski zainteresirane da se obavljaju ovakve studije jer se tu ništa ne može patentirati.
Postoji još jedan dobar razlog za odbojnost prema provedbi nocebo eksperimenta. To je činjenica da se veliki broj ljudi osjeća onako kako im je sugerirano da će se osjećati. Pa je, s obzirom da se radi o zdravstveno negativnim efektima, moguće da je i to uzrok nedovoljnog broja znanstvenih istraživanja.
Nocebo efekt može nastati u nekoliko različitih situacija:
1. U direktnoj interakciji liječnika ili stručnjaka i pacijenta, gdje svaka strana ima svoja očekivanja.
Što pacijent više vjeruje liječniku, utjecaj nocebo je veći. Primjerice – kad liječnik kaže negativnu prognozu, ponekad čak i “smrtnu presudu” pacijentu, npr.. “Ostaje Vam još 3 mjeseca života“, to se uglavnom i ostvari. Pa čak i ako početna dijagnoza nije bila precizna.
2. Generalno vjerovanje i očekivanje pacijenta izvan terapeutske situacije.
3. Očekivanja i vjerovanja koja su nastala u određenim skupinama.
Podložniji smo negativnoj sugestiji
Promatranjem raznih znanstvenih istraživanja utjecaja placeba i noceba, pokazalo se da je placebo efekt (vjerovanje da će se nešto pozitivno dogoditi) učinkovit u prosjeku 33% -55%. S druge strane, nocebo efekt (vjerovanje da će se nešto negativno dogoditi) pokazao se učinkovit sa zapanjujućih 55% -100%. Ovo, na žalost, znači da smo duplo više podložni negativnoj sugestiji nego pozitivnoj.
Loše prognoze ugrožavaju zdravlje
Reći nekome da su mu dani odbrojani je izuzetno pogubno. Baš kao i obrazovati naciju u smislu da je normalno očekivati da se u određenim godinama očekuje neka bolest. Nažalost, takvih je članaka puno i gotovo svakodnevno u našim medijima. A na još veću žalost, njih podržavaju izjave stručnjaka koji očito nisu svjesni kakvu štetu čine stanovništvu, a kakvu uslugu farmaceutskim tvrtkama.
Uvijek se prisjetim riječi dr. David Peseka, priznatog svjetskog autoriteta u području emotivnog aspekta – iridologiji: “Kada nam neki liječnik kaže da možemo očekivati neku bolest, jer je ona prisutna u našoj obitelji, trebamo što prije pobjeći od takvog liječnika i potražiti drugoga.”
“Nocebo efekt često izaziva fizičke promjene, iako ti efekti nisu uzrokovani nikakvim fizičkim sredstvima”, kaže Irving Kirsch, psiholog na sveučilištu Connecticut. On se bavi proučavanjem načina na koji očekivanja djeluju na ljudska iskustva.
“Što je uzrok? U mnogim slučajevima na ovo pitanje još uvijek nema odgovora.”
Povraćali – od šećerne vodice
1. Dobrovoljcima je u jednom eksperimentu rečeno da će im pustiti struju niskog napona kroz glavu i da to može izazvati glavobolju. Tijekom eksperimenta nije puštena struja, a dvije trećine dobrovoljaca je dobilo glavobolju.
2. Skupini pacijenata u jednoj bolnici dali su šećernu vodu i rekli im da je to sredstvo koje izaziva povraćanje. 80% grupe povraćalo je potom tu istu šećernu vodu.
3. Istraživanje s aspirinom i drugim sredstvima koja razrjeđuju krv provedeno je u tri zdravstvene ustanove s neočekivanim rezultatima. Na dvije lokacije pacijenti su upozoreni na moguće želučane tegobe koji su često kontraindikacija kod čestog uzimanja aspirina. Na trećoj lokaciji pacijenti nisu dobili takvo upozorenje. Kada su obrađivali rezultate eksperimenta, istraživači su se iznenadili kad su vidjeli da su u dvije grupe koje su bile upozorene na kontraindikacije one bile tri puta učestalije.
Jeste li na svojoj koži ili kod svojih najmilijih osjetili moć nocebo efekta?
Autorica: Jasmina Kovačev, EFT terapeut trećeg nivoa i međunarodni instruktor po AMMET standardu
