Moždani udar…. Žene dva puta češće umiru od moždanog udara nego od karcinoma dojke. Nemaju znanja o čimbenicima rizika te potrebi i mogućnostima prevencije. Obično u bolnicu stižu prekasno i ishod bolesti je lošiji nego u muškaraca.
Činjenice o moždanom udaru
Svake godine 15 milijuna ljudi oboli od moždanog udara. Njih 85 posto su ishemijskog tipa i nastaju zbog suženja ili potpuna začepljenja jedne krvne žile koja dovodi krv u mozak. Ostalih 15 posto je hemoragijskog tipa, dakle nastaju obrnutim mehanizmom – prsnućem krvne žile.
Trećina bolesnika (3,5 milijuna žena i 2,5 milijuna muškaraca), nažalost, umire već u akutnoj fazi bolesti. Trećina ih se dobro oporavi, tako da mogu i dalje živjeti i raditi bez većih posljedica. No, kod trećine bolesnika zaostaju posljedice koje dovode do smanjenje kvalitete života. Ti bolesnici imaju oduzetu jednu stranu tijela, mogu imati i smetnje govora i druge nemotorne simptome, kao što su promjene raspoloženja po tipu depresije ili smetnje kognitivnih funkcija s posljedičnom vaskularnom demencijom.
Moždani udar – zdravstveni i društveni problem
Očito je, dakle, da je moždani udar iznimno važan zdravstveni, ali i društveni problem. Stoga je Svjetska organizacija za moždani udar proglasila 29. listopada Svjetskim danom moždanog udara. A od 2010. taj se dan obilježava u svim zemljama.
Cilj je podizanje svijesti o moždanom udaru, o mogućnostima i potrebi prevencije i to otkrivanjem i liječenjem čimbenika rizika te procjenom stanja moždane cirkulacije neinvazivnim pretragama na principu doplerovog efekta. Tako i Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara, koje je član Svjetske organizacije za moždani udar, svake godine obilježava Svjetski dan moždanog udara. Organiziraju se preventive akcije na gradskim trgovima i drugim sličnim mjestima, mjeri se krvni tlak, mjere se vrijednosti šećera u krvi i procjenjuje rizik pomoću posebno osmišljenog upitnika. Sve se organizira u suradnji s članovima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar” i Hrvatskog društva mladih liječnika.
Negativni pokazatelji moždanog udara u žena
Procjenjuje se da jedan čovjek od njih šest u svijetu tijekom života dobije moždani udar. Svakih šest sekundi netko u svijetu umre od moždanog udara, bez obzira na dob ili spol. Tako je, u skladu s tom činjenicom, Svjetska organizacija za moždani udar 2013. godine osmislila kampanju “1 od 6”.
U listopadu 2014. je tijekom 9. međunarodnog kongresa Svjetske organizacije za moždani udar u Istanbulu proglašena nova kampanja: “Ja sam žena, moždani udar me se tiče”. Ta je kampanja pokrenuta na temelju pokazatelja da žene dva puta češće umiru od moždanog udara nego od karcinoma dojke, da nemaju znanja o čimbenicima rizika te potrebi i mogućnostima prevencije moždanog udara, da obično stižu u bolnicu prekasno da bi se moglo primijeniti specifično liječenje trombolizom i da je ishod bolesti lošiji nego u muškaraca. O njima se nema tko brinuti nakon završene akutne faze i često završavaju u ustanovama za dugotrajnu njegu.
Poseban naglasak trebao bi biti na podizanju svijesti o opasnosti moždanog udara kod žena i specifičnim stanjima vezanima uz hormonske promjene, od trudnoće i mogućnosti komplikacija zbog jače povišena krvnog tlaka (eklampsija), do povećane sklonosti zgrušavanju, posebno tijekom babinja, s mogućnošću nastanka tromboze venskih sinusa. Uz to, migrena se javlja tri puta češće kod žena i može prethoditi moždanom udaru. Posebno kod žena koje puše i onih koje uzimaju oralne kontraceptive.
Zaključno, treba istaknuti nedovoljnu educiranost o čimbenicima rizika i potrebi njihova otkrivanja u svrhu prevencije, kao i na lošiji ishod moždanog udara kod žena i čestu posljedičnu invalidnost.
Četiri su ključa za očuvanje zdravlja mozga: zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, odgovarajuće nošenje sa stresom i vježbanje moždanih funkcija.
Poremećaji koji mogu prethoditi moždanom udaru
Tranzitorna ishemijska ataka (TIA)
Tranzitorna ishemijska ataka (TIA) je stanje koje označava prolazne smetnje moždane cirkulacije, čiji simptomi ovise o zahvaćenoj krvnoj žili. Često se javlja prolazna slabost ili trnci u jednoj strani tijela i lica. Mogu se javiti i prolazne smetnje govora, ispadi u vidnom polju, čak do prolazne sljepoće na jednom oku, katkad i glavobolja ili vrtoglavica.
S obzirom na to da te smetnje obično same prolaze nakon određenog vremena, često se zanemaruju njihova važnost i ozbiljnost. Stoga kod prvih takvih simptoma treba odmah otići u bolnicu, gdje će se u okviru hitne službe točno utvrditi o čemu je riječ. Jer, nakon prolaznih smetnji, može se javiti “pravi” moždani udar. Sve su to pokazali rezultati međunarodnih istraživanja.
Treperenje srčane pretklijetke (fibrilacija atrija)
Treperenje srčane pretklijetke (fibrilacija atrija) čest je poremećaj, posebno u starijih osoba. Značajan je to čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Kod takve neregularne srčane akcije mogu se stvoriti ugrušci krvi, koji krvnom strujom odlaze prema gore, u moždanu cirkulaciju. Tamo mogu začepiti manji žilni ogranak i tako uzrokovati moždani udar.
Fibrilaciju atrija jednostavno je otkriti, već samim opipavanjem pulsa. No, najtočnije se otkriva snimanjem električne aktivnosti srca (EKG). Katkad je potrebno i dugotrajnije praćenje srčane akcije, monitoriranjem, pa i uz postavljanje aparatića za praćenje pod kožu.
Fibrilacija atrija je čimbenik rizika koji se može držati pod kontrolom primjenom lijekova koji sprječavaju zgrušavanje krvi i stvaranje potencijalnih ugrušaka. Uvođenje lijekova protiv zgrušavanja, tzv. oralnih antikoagulansa, koji djeluju bilo direktno inhibirajući trombin (sastojak krvi koji uzrokuje zgrušavanje) ili inhibirajući faktor Xa (koji je također potreban u procesu zgrušavanja), smanjuje se rizik nastanka kardioembolijskoga moždanog udara.
Kriptogeni moždani udari
Svakako treba naglasiti da su tzv. kriptogeni moždani udari, dakle oni kod kojih se ne može točno utvrditi uzrok nastanka, često uzrokovani upravo fibrilacijom atrija. Nju svakako treba utvrditi ili isključiti.
Moždani udar kod mlađih osoba
Važno je naglasiti i pojavu moždanog udara kod mlađih osoba, kad je potrebna usmjerena obrada koja uključuje i genetska ispitivanja. Treba istaknuti i da je neinvazivna ultrazvučna dijagnostika na principu doplerovog efekta nezaobilazna u procjeni moždane cirkulacije i rizika od moždanog udara.
Važnost 3 H
Čimbenici rizika, koji često izazivaju promjene na krvnim žilama mozga i posljedično dovode do moždanog udara, mogu se i moraju otkriti na vrijeme, dok još nisu izazvali razorne posljedice po zdravlje mozga, ali i cijelog organizma.
Povišeni krvni tlak (HIPERTENZIJA) je tzv. tihi ubojica, jer ne uzrokuje smetnje i ne može se znati je li povišen ili ne ako ga se ne izmjeri. Poremećaj razgradnje masnoća (HIPERLIPIDEMIJA) i poremećaj metabolizma šećera u krvi (HIPERGLIKEMIJA) također su značajni čimbenici rizika, a njihove vrijednosti mogu se jednostavno odrediti pretragom iz krvi.
Šećerna bolest (Diabetes mellitus) značajan je čimbenik nastanka promjena na malim krvnim žilama mozga, što posljedično dovodi do kognitivnih smetnji. Tu se opet naglašava potreba preventivnih akcija, u okviru kojih se navedeni čimbenici rizika mogu jednostavno otkriti i držati pod kontrolom uzimanjem lijekova ili samo promjenom životnog stila.
Brzina zbrinjavanja = ishod liječenja
U Hrvatskoj su organizirane jedinice za liječenje moždanog udara u gotovo svim neurološkim ustanovama. Rezultati istraživanja pokazuju da zbrinjavanje u jedinicama za liječenje moždanog udara bitno pridonosi boljem ishodu liječenja. Stoga treba stalno naglašavati potrebu hitnog dolaska u bolnicu, odmah kod prvih simptoma, jer se liječenje trombolizom (otapanje ugruška primjenom specifične terapije) može provesti kod određenih oblika moždanog udara ako su ispunjeni točni kriteriji, i to samo ako je bolesnik već obrađen unutar tri, odnosno 4,5 sata nakon prvih simptoma. U nekim zemljama postoje tzv. tele-stroke modeli koji omogućuju da se putem računala iz jednog centra organizira liječenje u akutnoj fazi. A da bi se dobilo što više epidemioloških podataka, potrebni su i registri bolesnika.
Rehabilitacija nakon moždanog udara
U rehabilitaciji nakon moždanog udara treba se osloniti na mehanizam neuroplastičnosti mozga, koji pridonosi oporavku, uz aktiviranje sustava zrcalnih neurona, zamišljanje pokreta, slušanje glazbe… Uz to, svakako treba voditi računa o nemotornim simptomima koji bitno otežavaju oporavak, kao što su smetnje govora (afazije), što zahtijeva logopedsko liječenje, zatim depresija nakon moždanog udara, kognitivne smetnje i vaskularna demencija.
Primarna prevencija kroz zdrav stil života
Četiri su ključa za očuvanje zdravlja mozga: zdrava prehrana (mediteranska), redovita tjelesna aktivnost, odgovarajuće nošenje sa stresom i vježbanje moždanih funkcija (brain fitness).
U prestižnom svjetskom časopisu New England Journal of Medicine su prije desetak godina objavljeni rezultati velikog kliničkog ispitivanja koje su proveli kolege iz Španjolske na skupini od 7000 ispitanika praćenih tijekom pet godina, a pokazali su vrijednost mediteranske prehrane u prevenciji moždanog i srčanog udara. Objavljeno je i nekoliko drugih sličnih rezultata. Stoga je American Heart/Stroke Association (AHA/ASA) tijekom 2014. u preporukama za primarnu i sekundarnu prevenciju moždanog udara kao jednu od preporuka naveo i mediteransku prehranu.
Hrvatska je zemlja na Mediteranu, a naša mediteranska prehrana na obali i otocima je 2013. uvrštena u Registar nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a. Budimo na to ponosni i pokušajmo i u svakodnevni život unijeti dio te svjetske baštine. Mediteranska prehrana uključuje nezasićene masne kiseline iz ribe (plave), antioksidanse i flavonoide iz povrća i voća, maslinovo ulje i čašu crnog vina. Nadalje, preporučuje se popiti oko litru i pol vode dnevno. I čokolada s više od 70 posto kakaa vrlo je korisna namirnica, kao i zeleni čaj i biljni čajevi. Uz to, važno je smanjiti unos soli i ne pušiti.
Redovita tjelesna aktivnost
Redovita tjelesna aktivnost (hodanje, vrtlarenje, ples…), uz učinak na srce i krvne žile, dovodi i do povećanja izlučivanja neurotrofina BDNF (brain derivedneurotrophic factor), odgovorna za nekoliko mentalnih funkcija, pamćenje, zapamćivanje i raspoloženje. Manjak BDNF-a može dovesti do depresije, a redovita tjelesna aktivnost sprječava taj manjak.
Nošenje sa stresom
Nošenje sa stresom ključno je u našoj brizi o zdravlju. Svatko mora sam pronaći najuspješniji način kako izbjeći da nas okolnosti dovedu “do ruba živaca”. Postoje različiti načini – od glazbe, hobija, vježbanja, masaže, planinarenja, meditacije… Svatko može izabrati ono što mu se čini najboljim.
Vježbanje moždanih funkcija
Vježbanje moždanih funkcija jako je bitno. Naime, mozak ne voli rutinu jer ga čini neaktivnim i uspavljuje njegove funkcije. Stoga svaki dan treba prakticirati različite nove zadatke, učiti nova znanja i jednostavno izbjegavati rutinu. Tako će naš mozak ostati svjež i mlad i dugo nas uspješno služiti.
U svakom slučaju, moždani udar je izazov, koji svatko prihvaća i nosi se s njim na svoj način. Zato, osvijestimo potrebu promjene životnog stila u svrhu prevencije, jer kako god, lakše je spriječiti nego liječiti.
Autorica: Vida Demarin, akademkinja
