Grč je iznenadna, kratka, nehotična i obično bolna kontrakcija mišića ili skupine mišića. Grčevi u mišićima imaju niz uzroka, ali mogu biti i simptom poremećaja živčanog sustava. Najčešći oblik grčeva u mišićima su dobroćudni grčevi u nogama koji se javljaju bez poznatog razloga, obično noću. Grčevi mišića mogu biti i povezani s vježbom (grčevi tijekom ili neposredno nakon vježbanja).
Mišićni grčevi često se javljaju u zdravih ljudi, obično u sredovječnih i starijih ljudi, ali ponekad i u mlađih ljudi. Grčevi nogu povezani sa spavanjem obično utječu na mišiće listova i stopala, zbog čega se stopalo i prsti uvijaju prema dolje. Iako bolni, ovi grčevi obično nisu ozbiljni i stoga se nazivaju dobroćudnim grčevima u nogama. Gotovo svi u jednom trenutku imaju grčeve u mišićima, ali određeni uvjeti povećavaju rizik i težinu grčeva.
Kako se grčevi manifestiraju?
Većina grčeva u mišićima razvija se u mišićima nogu, posebno u potkoljenicama. Osim iznenadne, oštre boli, može se osjetiti ili vidjeti tvrda nakupina mišićnog tkiva ispod kože.
Koji su rizični čimbenici za pojavu grčeva?
Rizični čimbenici za pojavu grčeva su brojni ali najčešće se grčevi javljaju zbog slijedećeg:
– dehidracija
– snižena razina elektrolita u krvi (poput kalija, magnezija ili kalcija). Niska razina elektrolita može biti posljedica upotrebe nekih lijekova (diuretika), alkoholizma, određenih hormonalnih poremećaja, nedostatka vitamina D ili stanja koja uzrokuju gubitak tekućine te time i elektrolita. Razine elektrolita mogu postati niske u trudnoći.
– poremećaj živca. Kompresija živaca u kralježnici (lumbalna stenoza) također može stvoriti grč poput boli u nogama. Bol se obično pogoršava s hodanjem.
-poremećaja rada štitnjače (hipotireoza)
-uzimanja određenih lijekova
Poremećaji koji uzrokuju tegobe koje nalikuju grčevima mišića
Distonije su nehotične kontrakcije mišića, ali obično traju dulje i javljaju se češće od grčeva. Također, imaju tendenciju utjecati na druge mišiće, a mogu utjecati i na mnoge druge mišiće, uključujući mišiće udova, kao i leđa, vrat i glas. Suprotno tome, dobroćudni grčevi u nogama i grčevi mišića povezani s vježbanjem utječu na mišiće potkoljenice.
Tetanija su kontinuirani ili povremeni grčevi mišića po tijelu. Ti grčevi obično traju mnogo dulje od grčeva u mišićima i rašireniji su. Mišići se također mogu trzati.
U nekih se ljudi javljaju iluzorni grčevi u mišićima. Ti se ljudi osjećaju kao da imaju grčeve, ali ne dolazi do kontrakcije mišića.
Ateroskleroza arterija nogu (bolest perifernih arterija) može uzrokovati bolove u listovima tijekom tjelesnih aktivnosti poput hodanja. Ove bolove nazivamo klaudikacijama i oni su posljedica neadekvatnog protoka krvi u mišićima, a ne javljaju se zbog kontrakcije mišića kao što se događa kod grčeva.
Kada se javiti svom liječniku?
Grčevi u mišićima obično nestaju sami i ne zahtijevaju medicinsku intervenciju. Potrebno je javiti se liječniku ako su grčevi uzrok ozbiljne nelagode, povezani s oticanjem nogu, crvenilom ili promjenama na koži, povezani su sa slabostima mišića, događaju se često, nisu povezani s očitim uzrokom poput napornog vježbanja i ne prolaze sami od sebe
Pri posjeti svom liječniku bitno je da se opišu grčevi i navede podaci o tome kada se javljaju, koliko traju, koliko su česti, gdje se javljaju, da li ih neki događaj pokreće i da li su prisutni neki drugi simptomi. Također je bitno vidjeti jesu li se grčevi javili nakon povraćanja, proljeva, upotrebe diuretika, pretjeranog vježbanjanja i znojenja. Pojava grčeva nakon ovih stanja ukazuju na gubitak elektrolita. Otežano podnošenje hladnoće, debljanja i gruba, debela kože može ukazivati na sniženi radi štitne žlijezde (hipotireozu). Slabost, bol ili gubitak osjeta mogu upućivati na poremećaj živčanog sustava.
Dijagnoza
Grčevi u mišićima obično su bezopasni i ne zahtijevaju liječničku pomoć. Ukoliko su grčevi u mišićima intenzivni, ne poboljšavaju se istezanjem ili traju dugo potrebno je napraviti dijagnostičku obradu. Prvi korak je fizikalni pregled te potom testovi krvi za provjeru razine kalija i kalcija u krvi, kao i funkcije bubrega i štitnjače. Također se može napraviti test na trudnoću.
Elektromiografija (EMG) je test kojim se mjeri mišićna aktivnost i koji se radi kad se sumnja na poremećaj živaca i mišića. Slikanje leđne moždine (MR) također može biti inidicirano ako se jave simptomi koji mogu biti znakovi živčanog poremećaja poput slabosti, boli ili gubitak osjećaja.
Liječenje grčeva
Mišićni grčevi najčešće prolaze sami od sebe, ali ako to nije slučaj vježbe istezanja mogu pomoći. Zgrčene mišiće treba istegnuti i lagano trljati kako bi se opustili. Za grč u listu potrebno je staviti težinu na zgrčenu nogu i lagano saviti koljeno. Topli ručnik, usmjeravanje mlaza vrućeg tuša ili jastučić za grijanje također može opustiti zgrčene mišiće. Alternativno, masiranje zgrčenog mišića ledom može ublažiti bol. Bitno je ostati dobro hidratiziran. Kod ponavljajućih grčeva koji remete san, propisuju se lijekovi za opuštanje mišića.
Kako prevenirati grčeve
-Obilna hidracija tekućinom. Količina potrebne tekućine ovisi o hrani, spolu, razini aktivnosti, vremenu, zdravlju, dobi i lijekovima koji se uzimaju. Tekućina pomaže da se mišići stegnu i opuste te održavaju mišićne stanice hidratiziranima i manje razdražljivima. Ako je tjelesna aktivnost intezivna potrebno je obilno se hidrirati tijekom aktivnosti te po završetku iste.
– Ako se grčevi u nogama javljaju tijekom noći potrebno je istegnuti se prije spavanja. Lagana tjelovježba, poput vožnje sobnim biciklom nekoliko minuta prije spavanja, također može pomoći u sprečavanju grčeva tijekom noći.
Najčešći uzroci grčeva u mišićima su dobroćudni grčevi u nogama koji se javljaju bez poznatog razloga, obično noću. Obzirom na niz različitih stanja koja mogu nalikovati grčevima u mišićima i uzrokovati grčeve ukoliko se isti pojave trebali bi se obratiti svom liječniku kako bi pravodobnim dijagnosticiranjem i eventualnim liječenjem uklonio izvor problema.
Autorica: prof.prim.dr.sc. Nataša Klepac dr. med., spec. neurolog
