Pauline Anderson u svom članku govori o nedavnom potezu Instagrama koji bi pretvorio opciju “like” u privatnu, umjesto da se može vidjeti javno. Eksperti za mentalno zdravlje podržavaju ovaj potez. Smatraju kako je ovo dobar prvi korak u ublažavanju nekog od psihološkog distresa povezanog s korištenjem društvenih medija. Mnogi smatraju kako bi to moglo barem djelomično smanjiti tenzije i “toksičnost” vezano uz percepciju, osobito među mlađim korisnicima, kako je broj “likeova” na Instagramu indikator vlastite vrijednosti. Istraživanja pokazuju da neki mlađi korisnici Instagrama govore o osjećajima neuspjeha i nepopularnosti kada njihove objave ne dobivaju dovoljno “lajkova”. Promjena bi se odnosila na to da bi korisnici Instagrama i dalje vidjeli kome se sviđaju njihove objave, ali broj “lajkova” ne bi bio vidljiv njihovim pratiteljima.
Instagram je prvo testirao ovu promjenu u Kanadi, a zatim i u drugim zemljama, uključujući Brazil, Irsku, Italiju, Japan i Novi Zeland, a prije primjene u SAD-u. Nedavna su istraživanja pokazala da Instagram i druge društvene platforme mogu imati i pozitivan učinak na mlade ljude.
Mogućnost davanja i dobivanja “lajkova” predisponira naš mozak da se razvije u ovisnika o društvenim mrežama. Žudimo za što većim brojem “lajkova”, u mjeri da to očekivanje može preuzeti naš život.
Osjećaj bezvrijednosti
Anketa koja je 2017. godine provedena na Univerzitetu u Chicagu, pokazala je da je, među 790 tinejđera između 13 i 17 godina, njih 78% navelo kako im društvene mreže pomažu da se osjećaju bliže svojim prijateljima. Njih 49% tvrdi da im omogućuje bolju informiranost, a 42% da im pomaže povezati se s obitelji.
Ipak, korištenje društvenih mreža može izazvati osjećaj neadekvatnosti i bezvrijednosti. Isto je istraživanje pokazalo da 15% ispitanika osjeća pritisak uvijek prikazivati sebe u najboljem izdanju. Njih 10% je izvijestilo o tome da ima osjećaj izloženosti prevelikom broju informacija. A 9% je izvijestilo o osjećaju preplavljenosti ili straha ako nisu prisutni na mrežama. Prema tom istraživanju 58% tinejđera uzelo je pauzu od barem jedne društvene mreže.
Druga su istraživanja povezala korištenje društvenih mreža kod mladih s puno ozbiljnijim posljedicama na mentalno zdravlje, poput depresije i anksioznosti. Istraživanja pokazuju da je stopa suicida porasla za 30% tijekom 30 godina. Podaci Američkog Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje pokazuju da je suicid sada drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 10 do 34 godina.
Tjeskoba dobivanja potvrde
Neki smatraju da “lajkovi” predstavljaju samo jedan aspekt djelovanja društvenih mreža. No, ukupno vrijeme provedeno na društvenim mrežama, izloženost oglasima, tip sadržaja koji dijele vršnjaci, komentari drugih i čitav raspon drugih čimbenika, također ima svoj negativan utjecaj na mentalno zdravlje i blagostanje. Neki također smatraju da ovakva odluka Instagrama može umanjiti “tjeskobu dobivanja potvrde”. Ona se odnosi na stalnu zabrinutost o tome kakve će odgovore i reakcije dobiti od drugih na svoje objave, fotografije ili druge digitalne sadržaje.
Platforme društvenih mreža stvaraju velik pritisak. Mogu biti iznimno izazovne i za odrasle. No, ipak predstavljaju značajno veći izazov za mlade.
Tijekom adolescencije mozak, kao i identitet, još se razvijaju. Mladi se suočavaju s nizom društvenih, akademskih i seksualnih pritisaka. Umjesto da zbog društvenih mreža mladi brinu o tome koliko vrijede, te bi platforme trebale biti mjesto gdje se mogu izraziti, biti kreativni i povezani, a ne u međusobnoj kompeticiji.
Mogućnost davanja i dobivanja “lajkova” predisponira naš mozak da se razvije u ovisnika o društvenim mrežama. Žudimo za što većim brojem “lajkova”, u mjeri da to očekivanje može preuzeti naš život.
Društvene mreže također utječu i na bliske odnose. Današnji adolescenti stalno su na društvenim mrežama. Posljedica toga je gubIrak mogućnost za razvoj ključnih životnih vještina. Paradoks je u tome da u vrijeme kada se imamo mogućnost najviše povezati (a u današnje vrijeme i jesmo povezaniji nego ikad prije), istovremeno smo i jako usamljeni.
Autorica: dr.sc. Tihana Jendričko dr.med.
Društvene mreže – siguran korak u depresiju i stres
Prim.dr.sc. Jozo Jelčić: Društvene mreže i debljina
