Pokušajte zamisliti ogroman kozmopolitski grad, recimo New York. Možda pritom zamišljate klasični pogled na Times Square prepunog ljudi koji se slijevaju iz svih smjerova, a, povrh toga, i promet je jako gust. Žuti taksiji, neonska svjetla…, sve treperi, sve je u pokretu. No, nekim čudom, nema sudara i sve funkcionira, kao u simbiozi. Možete li to zamisliti, onda odlično, jer vi zapravo gledate vlastitu crijevnu mikrofloru!

U našim crijevima žive bilijuni mikroorganizama. Uglavnom su to bakterije, iako možemo pronaći i protozoe (praživotinje). Naziv za taj cijeli sustav je mikrobiota ili mikrobiom, a podrazumijeva skup svih mikroorganizama u crijevima koje tek treba u potpunosti definirati.

S anatomskog gledišta, crijeva nisu organ, nego više ekosustav, odnosno zajednica različitih mikroorganizama (bakterija, kvasaca, protozoa, gljivica i virusa). Želimo li dočarati njihovu količinu, odnosno kada bismo mogli izvagati sve te mikroorganizme dobili bismo otprilike 1,3 kg. Ako istaknemo samo bakterije, onda možemo reći da u ljudskim crijevima ima do deset puta više bakterija nego stanica u cijelom tijelu i da one čine do 60 posto stolice.

Sve dok su divovske kolonije bakterija u ravnoteži nema potrebe za pomoći izvana. Međutim, ako u grad dođe „neposlušni turist” ili jedan od semafora prestane raditi, možemo očekivati tešku nesreću. Tako je i s crijevima. U slučaju pojave neravnoteže (tzv. disbioza), neki oportunistički mikroorganizmi vrlo brzo preuzimaju nadmoć nad većinom što za tijelo može imati štetne posljedice.

Znamo da su neuravnotežena prehrana i nedostatak vježbanja štetni za organizam, pa tako i za crijevni mikrobiom, čija neravnoteža dovodi do različitih poremećaja. Primjerice, razne alergije na hranu dijelom su rezultat neravnoteže mikrobioma. A prekomjerni rast bakterija i posljedična proizvodnja toksina uzrokuju upalu u crijevima. Ona, ako se pravilno ne liječi, može dovesti do poremećaja poput sindroma iritabilnog crijeva (SIC) pa čak i raka debelog crijeva.

Postavlja se pitanje kako održati red u crijevima i postići da svi njegovi stanovnici žive u savršenoj simbiozi? Odgovori su prilično jasni, iako možda iznenađujući.

Kefir

Kefir je piće kavkaskog podrijetla koje se doslovno prevodi kao „dobar osjećaj”. Ovaj fermentirani mliječni proizvod je živa sinergijska kombinacija kvasca i bakterija. Ona na dvojak način mijenja okolinu u crijevima: opskrbom korisnim vrstama bakterija i suzbijanjem patogenih klica. U svom istraživanju iz 2017. godine, dr. Mosley iz Ujedinjenog Kraljevstva dokazao je da su bakterije sadržane u kefiru sposobne preživjeti djelovanje želučane kiseline i dospjeti do crijeva koja potom koloniziraju i suzbijaju patogene mikroorganizme. Stoga je kefir učinkovit i siguran kada je riječ o poboljšanju simptoma i normalizaciji stolice kod pacijenata koji pate od zatvora ili proljeva povezanog sa sindromom iritabilnog crijeva. Stoga je poželjno priuštiti si ga najmanje dva puta tjedno.

Kefir – gljiva zdravlja s Kavkaza

Prehrana

Hranite se zdravo, raznoliko i uravnoteženo. Izbjegavajte pretjeranu konzumaciju bijelog kruha i prerađene hrane (gotovi umaci, suhomesnati proizvodi, naresci itd.).

Tekućina

Čuli ste to milijun puta – pijte puno vode. Pokušajte piti najmanje jednu do dvije litre vode dnevno. Bolje je piti kontinuirano tijekom cijelog dana, nego popiti veću količinu odjednom.

Tjelesna aktivnost

Ne zaboravite se kretati, što u najboljem slučaju znači redovito vježbati, plivati ili baviti se bilo kojom drugom aktivnošću koja vam odgovara. Ne podcjenjujte ni značaj redovnih šetnji. Ukratko, za vas i vašu probavu bolje je bilo kakvo kretanje nego nikakvo.

Stres

Držite se podalje od stresa, jer dugotrajni stres ima katastrofalne posljedice na tijelo. Obratite pozornost kako tijelo reagira na stres – npr. nadutost, bolovi u trbuhu, proljev ili zatvor, problemi s disanjem…. To sigurno ne zvuči zdravo, zar ne? Stoga pokušajte naći vremena za sebe i to češće od jednom mjesečno.

Kako smanjiti razinu kortizola, hormona stresa?

Proljev

Ako vam se „iz čista mira” pojavi proljev, nemojte čekati da prođe sam od sebe. Pomozite svome tijelu i spriječite gubitak vode i elektrolita te moguću dehidraciju. Za tu namjenu na tržištu postoji dovoljno medicinskih proizvoda. No, kad birate, vodite računa da proizvod nema dodataka (poput šećera, boja, glutena i sl.) ni alergena te da ima konzistenciju koja omogućava olakšanu apsorpciju u tijelu.

U slučaju da imate problema, svakako se obratite svom liječniku, jer rano postavljanje dijagnoze definitivno pomaže više od same zabrinutosti da nešto nije u redu.

To nisam ja – to je moja Štitnjača!