S obzirom da demografija nisu samo socijalne mjere, već i politika stambenog zapošljavanja i podizanje kvalitete života u Zagrebu, potrebno je sve te mjere staviti na jedno mjesto i ponuditi model koji će biti primjereniji životu u 21. stoljeću, istaknuto je na “Predstavljanju Strategije demografskog razvoja Grada Zagreba za razdoblje od 2019. do 2031.”
Gradonačelnik Milan Bandić pozvao je vladajuće da što prije naprave i usvoje strategiju demografske strategije na nacionalnoj razini, poručivši da “Hrvatske nema bez ljudi, obrazovanja, zaposlenih, solidarnosti i socijalne pravde”.
Pozdravljam ovu stručnu konferenciju i očekujem da će iznjedriti određene zaključke. Naknade za novorođenčad, sufinanciranje dječjih vrtića, besplatni udžbenici, stipendije, besplatan prijevoz za učenike i studente te roditelji odgojitelji neke su od mjera za koje Grad Zagreb izdvaja financijska sredstva u okviru svoje postojeće populacijske politike, istaknuo je gradonačelnik te dodao da je na razini države samo pola napravljeno kao što je u Zagrebu ne bi bili u situaciji da svake godine ostanemo bez jednog grada od oko 80 000 stanovnika.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika i predsjednica Povjerenstva za izradu Strategije demografskog razvoja Jelena Pavičić Vukičević kazala je da je ovo jedan od najvažnijih dokumenata koji će na razini Grada predstaviti, koji je proizašao iz velikog interdisciplinarnog istraživanja. Radi se o projektu u kojem smo testirali dosadašnje demografske mjere, ponudili neke druge opcije i redefinirali dosadašnju populacijsku politiku Grada koja je na snazi od 2004., dodala je.
“Nakon 15 godina provođenja takve politike nadamo se da će ova javna i stručna rasprava, a potom i rasprava u okviru javnog savjetovanja donijeti nove prijedloge. Demografska politika je jako skupa politika, ali nema alternativu”, naglasila je.
Pavičić Vukičević kaže da naglasak u ovoj Strategiji nije toliko na novim mjerama koliko na preispitivanju cijelog okvira. Navela je da se na razini Zagreba za mjere demografske politike izdvaja 1,3 milijarde kuna. Za sve socijalne mjere i socijalni program na nivou proračuna Grada izdvaja se, kaže, otprilike dvije milijarde kuna ili 27 posto proračuna.
“Izrazito smo socijalno orijentirani grad i proračun, ali u ovom trenutku, s obzirom da smo svjesni da demografija nisu samo socijalne mjere, već i politika stambenog zapošljavanja i uopće podizanje kvalitete života u gradu, potrebno je sve te mjere staviti na jedno mjesto o tome otvoreno razgovarati i ponuditi model koji će biti primjereniji životu u 21. stoljeću”, istaknula je.
Za potrebe izrade Strategije demografskog razvoja Grada Zagreba za razdoblje od 2019. do 2031. provedeno je internetsko anketno istraživanje na uzorku od 1300 ispitanika s područja Zagreba. Rezultati ankete ugrađeni su u stručne podloge – studije koje su također za potrebe izrade Strategije izradili profesori, članovi Povjerenstva – Ljubo Jurčić, Gojko Bežovan, Stjepan Šterc i Marin Strmota.
Pročelnica zagrebačkog Ureda za demografiju Mila Jelavić naglasila je da su u Povjerenstvu za izradu prijedloga Strategije demografskog razvoja uključeni ugledni stručnjaci s područja demografije, gospodarstva, socijalne politike, statistike, predstavnici gradskih ureda povezanih s temom demografije.
Član Povjerenstva za izradu Strategije demografskog razvoja Marin Strmota naglasio je da je jedna od važnijih politika koja se nameće danas u poboljšanju demografske slike – obiteljska i stambena politika koja mora pomoći mladim ljudima koji imaju i planiraju djecu.
Stjepan Šterc, također član Povjerenstva, kaže da što se tiče Zagreba, on neće imati nikakvih posebnih problema s obzirom da kroz imigracijsku varijantu može činiti demografsku obnovu, no bitno je da sa svojom demografskom koncepcijom ne prazni ostali dio Hrvatske, već pokuša kroz model redistribucije mladog i nezaposlenog stanovništva prema ruralnim sredinama obnoviti ruralne prostore.
Na konferenciji su se održale tri panel rasprave: Demografske mjere 2004. – 2017., Zagreb do danas, na kojoj su sudjelovali: dr.sc. Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika, prof.dr.sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta te jedan korisnik mjera; Demografija i gospodarstvo – obostrani utjecaji, na kojoj su sudjelovaliprof.dr.sc. Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta, Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša te predstavnik Zagrebačkog holdinga i Budućnost demografije u Zagrebu, na kojoj su sudjelovali dr.sc. Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika, doc.dr.sc. Stjepan Šterc s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te doc.dr.sc. Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta.
Gradonačelnik Milan Bandić pozvao je vladajuće da što prije naprave i usvoje strategiju demografske strategije na nacionalnoj razini, poručivši da “Hrvatske nema bez ljudi, obrazovanja, zaposlenih, solidarnosti i socijalne pravde”.
Pozdravljam ovu stručnu konferenciju i očekujem da će iznjedriti određene zaključke. Naknade za novorođenčad, sufinanciranje dječjih vrtića, besplatni udžbenici, stipendije, besplatan prijevoz za učenike i studente te roditelji odgojitelji neke su od mjera za koje Grad Zagreb izdvaja financijska sredstva u okviru svoje postojeće populacijske politike, istaknuo je gradonačelnik te dodao da je na razini države samo pola napravljeno kao što je u Zagrebu ne bi bili u situaciji da svake godine ostanemo bez jednog grada od oko 80 000 stanovnika.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika i predsjednica Povjerenstva za izradu Strategije demografskog razvoja Jelena Pavičić Vukičević kazala je da je ovo jedan od najvažnijih dokumenata koji će na razini Grada predstaviti, koji je proizašao iz velikog interdisciplinarnog istraživanja. Radi se o projektu u kojem smo testirali dosadašnje demografske mjere, ponudili neke druge opcije i redefinirali dosadašnju populacijsku politiku Grada koja je na snazi od 2004., dodala je.
“Nakon 15 godina provođenja takve politike nadamo se da će ova javna i stručna rasprava, a potom i rasprava u okviru javnog savjetovanja donijeti nove prijedloge. Demografska politika je jako skupa politika, ali nema alternativu”, naglasila je.
Pavičić Vukičević kaže da naglasak u ovoj Strategiji nije toliko na novim mjerama koliko na preispitivanju cijelog okvira. Navela je da se na razini Zagreba za mjere demografske politike izdvaja 1,3 milijarde kuna. Za sve socijalne mjere i socijalni program na nivou proračuna Grada izdvaja se, kaže, otprilike dvije milijarde kuna ili 27 posto proračuna.
“Izrazito smo socijalno orijentirani grad i proračun, ali u ovom trenutku, s obzirom da smo svjesni da demografija nisu samo socijalne mjere, već i politika stambenog zapošljavanja i uopće podizanje kvalitete života u gradu, potrebno je sve te mjere staviti na jedno mjesto o tome otvoreno razgovarati i ponuditi model koji će biti primjereniji životu u 21. stoljeću”, istaknula je.
Za potrebe izrade Strategije demografskog razvoja Grada Zagreba za razdoblje od 2019. do 2031. provedeno je internetsko anketno istraživanje na uzorku od 1300 ispitanika s područja Zagreba. Rezultati ankete ugrađeni su u stručne podloge – studije koje su također za potrebe izrade Strategije izradili profesori, članovi Povjerenstva – Ljubo Jurčić, Gojko Bežovan, Stjepan Šterc i Marin Strmota.
Pročelnica zagrebačkog Ureda za demografiju Mila Jelavić naglasila je da su u Povjerenstvu za izradu prijedloga Strategije demografskog razvoja uključeni ugledni stručnjaci s područja demografije, gospodarstva, socijalne politike, statistike, predstavnici gradskih ureda povezanih s temom demografije.
Član Povjerenstva za izradu Strategije demografskog razvoja Marin Strmota naglasio je da je jedna od važnijih politika koja se nameće danas u poboljšanju demografske slike – obiteljska i stambena politika koja mora pomoći mladim ljudima koji imaju i planiraju djecu.
Stjepan Šterc, također član Povjerenstva, kaže da što se tiče Zagreba, on neće imati nikakvih posebnih problema s obzirom da kroz imigracijsku varijantu može činiti demografsku obnovu, no bitno je da sa svojom demografskom koncepcijom ne prazni ostali dio Hrvatske, već pokuša kroz model redistribucije mladog i nezaposlenog stanovništva prema ruralnim sredinama obnoviti ruralne prostore.
Na konferenciji su se održale tri panel rasprave: Demografske mjere 2004. – 2017., Zagreb do danas, na kojoj su sudjelovali: dr.sc. Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika, prof.dr.sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta te jedan korisnik mjera; Demografija i gospodarstvo – obostrani utjecaji, na kojoj su sudjelovaliprof.dr.sc. Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta, Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša te predstavnik Zagrebačkog holdinga i Budućnost demografije u Zagrebu, na kojoj su sudjelovali dr.sc. Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika, doc.dr.sc. Stjepan Šterc s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te doc.dr.sc. Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta.
