Osjećate li se nakon zime umorno i bezvoljno? Imate li česte depresije, nesanice i manjak energije? Uzrok bi se mogao kriti i u nedostatku sunca. Naime, naše psihofizičko zdravlje uvelike ovisi o sunčevim zrakama. Primijećeno je kako žitelji zemalja s malo sunčanih dana češće pate od depresije, nesanice i ostalih tegoba povezanih s nedostatkom sunca.
Na sunce se od davnina gledalo kao na najvećeg čovjekovog prijatelja. No, ta drevna mudrost nažalost je zaboravljena.
Primarni izvor D vitamina nije prehrana, nego izlaganje tijela sunčevim zrakama.
Danas, ne samo zimi, već tijekom cijele godine, većinom boravimo u zatvorenom prostoru zbog posla i brojnih obaveza koje proizlaze iz suvremenog načina života. Tako se u konačnici lišavamo mnogih blagodati koje nam nudi sunce – naš prirodni iscjelitelj. Dodamo li tome i učestala upozorenja o štetnosti sunčevih zraka, stvari se znatno pogoršavaju.
Zdravlje ovisi o suncu
Sunce nam pruža dragocjeni vitamin D, povezanim s mnogim životno važnim procesima u organizmu. Izbjegavajući izlaganje suncu, ljudi danas obolijevaju od brojnih bolesti povezanih s nedostatkom vitamina D, poput:
- visokog krvnog tlaka
- raka dojke, prostate i debelog crijeva
- bolesti kostiju i zuba
- slabosti mišićnog sustava
- pretilosti
- multiple skleroze
- depresije
- pada imuniteta itd.
Naime, odnedavno je poznato da se naš imunološki sustav ne može aktivirati bez vitamina D. Osim što jača obrambenu sposobnost tijela, D vitamin regulira rast stanica i hormonalnu ravnotežu.
Ima ga u mlijeku i mliječnim proizvodima, žitaricama i kvascu, ali ti izvori su nedostatni. Stoga, primarni izvor D vitamina nije prehrana, nego izlaganje tijela sunčevim zrakama.
Sva energija stiže iz sunca
Albert Szent-Gyorgyi, Nobelovac zaslužan za otkriće C vitamina, tvrdio je da “sva energija koju uzimamo u tijelo stiže iz sunca”. Naime, biljke kroz proces fotosinteze upijaju sunčevu energiju i tako životinje i ljudi također se njome posredno hrane.
Dr. Zane Kime, autor knjige “Sunčevo svjetlo”, između ostalog istaknuo je utjecaj sunčeve svjetlosti na snižavanje krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi. Također, Kime tvrdi da izlaganje suncu smanjuje srčane i dišne probleme, te povećava izdržljivost i jača otpornost na infekcije.
John Ott, koji je na temelju opsežnih istraživanja vezanih uz utjecaj sunčeva svjetla na biljke, životinje i ljude, proglašen počasnim doktorom znanosti Sveučilišta u Chicagu, ustanovio je da organizmi izloženi neprirodnoj svjetlosti ne funkcioniraju kako treba, što se u konačnici loše odražava na njihovo zdravlje i životni vijek.
Primjerice, otkrio je da miševi izloženi neprirodnoj svjetlosti žive dvostruko kraće od miševa izloženih sunčevoj svjetlosti.
Također, u višemjesečnom eksperimentu vršenom u školskim učionicama, ustanovio je da su djeca koja borave pod nezdravom umjetnom rasvjetom znatno nemirnija te da imaju poteškoća s pamćenjem i koncentracijom.
Sunce je izvor dobrog raspoloženja
Sunčeva svjetlost usko je vezana uz naš biološki ritam i raspoloženje. Uzmemo li u obzir da stres i depresija pripadaju nekima od najvećih pošasti današnjice, taj segment nipošto nije zanemariv. Ljudski organizam pravilno funkcionira jedino ako živimo u skladu s prirodnim ritmom izmjene dana i noći.
Svjetlost, koju danju primamo preko očiju, stimulira epifizu koja luči serotonin – hormon odgovaran za pozitivno raspoloženje, staloženost i koncentraciju. No, tijekom noći ili pri smanjenom svjetlu, epifiza počinje lučiti hormon melatonin, koji je zaslužen za kvalitetan san tijekom noći.
Drugim riječima, danja svjetlost, osobito sunčeva, odgovorna je za naše mentalno zdravlje i psihičku ravnotežu više nego što bismo to mogli i pomisliti.
Upozorenje: naočale i sredstva za sunčanje
Dr. Jakob Lieberman u svojoj knjizi “Svjetlost – lijek budućnosti” tvrdi da, prema Američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA), čak 14 od 17 sredstava za sunčanje sadrži PABA (sastojak koji blokira UV zračenje), a koji, izložen sunčevoj svjetlosti, postaje kancerogen. Prema tome, nije teško zaključiti da kreme koje koristimo za sunčanje imaju i onu drugu stranu. No, pri visokim ljetnim temperaturama boravak bez njih na plaži je – nezamisliv.
Osim kroz kožu, naš organizam sunčevu svjetlost upija putem oka. Čim stavimo sunčane naočale, naše se zjenice automatski šire, a ako one nemaju pravilnu zaštitu, ogromna količina radijacije dospjet će u oči, i posljedično oštetiti vid.
Prilikom nošenja sunčanih naočala zjenice se šire, dok se na suncu automatski sužavaju u kontaktu sa svjetlošću, stvarajući prirodnu zaštitu od štetnog sunčevog zračenja.
Iako je mnogo prednosti boravka na suncu, ali i s tim treba biti oprezan i ne treba pretjerivati. UV zračenje je štetno samo ako se pretjera s boravkom na suncu. Nažalost, strah od boravka na suncu danas je postalo raširenom paranojom. Vrijeme je da tu grešku ispravimo i ponovno uvedemo sunce u naš život.
Iskoristite sunčano vrijeme kako biste na suncu proveli bar 15-20 minuta, svaki dan. Naravno, ne po najvećoj želi, kada je sunce najjače. To vrijeme osigurat će vam dovoljne količine vitamina D i pomoći vam da održite optimalno zdravlje.
Štitnjača i sunce – zaštita kože je ključna
