Približava se doba godišnjih odmora. Što znamo o umoru i zašto nam je uopće potreban odmor? Zašto i kako nastaje umor kako ga prepoznati?
Što je to umor i zašto nastaje?
Umor je popratna pojava svake čovjekove aktivnosti koja smanjuje njegovu radnu produktivnost i negativno utječe na stav prema radu. Umor je zapravo mješavina subjektivnih osjećaja i objektivnih promjena koje djeluju na radni učinak. Subjektivni osjećaj umora koji traje duže vrijeme predstavlja značajan problem u svakodnevici. Nemogućnost efektivnog funkcioniranja u privatnoj i poslovnoj domeni može biti veliki uzrok frustracija, kao i faktor koji narušava kvalitetu života.
S obzirom na vrstu rada, umor može biti psihička, kao posljedica intelektualnog rada, ili tjelesna pojava, kao posljedica fizičkog opterećenja pojedinih mišićnih skupina ili čitavog tijela (opći umor).
Vrste umora
S obzirom na brzinu nastajanja, razlikujemo akutni i kronični umor. Prve znakove umora često je teško objektivno utvrditi, a upravo je to važno za ona zanimanja u kojima je potrebna velika koncentracija. Neki znakovi umora neprimjetno se nagomilavaju i pokazuju tek nakon duljeg vremena.
Stalno prisutan osjećaj umora nije uobičajeno ljudsko stanje i uglavnom je znak koji nam šalje tijelo kao neki oblik alarma za uzbunu.
Neki od mogućih razloga umora
Nedovoljno sna
Najočitiji uzročnik umora jedan od onih koji je relativno jednostavno riješiti je nedovoljno kvalitetnog sna. Problemi s uspavljivanjem ili noćnim buđenjem itekako otežavaju obavljanje uobičajenih dnevnih zadataka. Nastojite svaku noć odspavati optimalan broj sati, a prije počinka izbjegavajte jake podražaje. Utišajte svjetlo, ugasite elektroničke uređaje, popijte čaj koji će vas dodatno umiriti i pripremite se za spavanje.
Stres
Cjelodnevna izloženost snažnim stresnim situacijama umara i fizički i psihički. S ubrzanim tempom života često su povezani i nekvalitetni obrasci hranjenja, nemogućnost opuštanja i teškoće uspavljivanja. I u slučaju vrlo užurbanog tempa, ne zaboravite na redovit unos tekućine i hrane. Pronađite nekoliko trenutaka mira za neutralizaciju intenzivnih osjećaja. Bilo bi dobro uvesti i neki oblik tjelesne aktivnosti.
Prehrana
Moderan stil života često uključuje preskakanje obroka ili unos kaloričnih namirnica bogatih jednostavnim ugljikohidratima. Preporučuje se u jutarnjim satima unositi složene ugljikohidrate koji daju energiju, a u međuobrocima konzumacija sezonskog voća i povrća. U drugom dijelu dana naglasak neka bude na unosu bjelančevina. Ne zaboravite na unos tekućine, najbolje vode i nezaslađenih voćnih čajeva.
Štitnjača
Oslabljeni rad štitnjače utječe na metabolizam cijelog tijela i stalno prisutan osjećaj umora čest je simptom njenog poremećaja. Kako naš sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem fiziološki reagira na stresne podražaje, potrebno je napraviti i neke promjene u životnom stilu.
Anemija
Smanjena mogućnost prijenosa kisika organizmom uočava se kroz snižene vrijednosti željeza u krvi. Najlakše se detektira mjerenjem samog željeza u krvi, kao i mjerenjem feritina. Odgovarajućom suplementacijom i promjenama u prehrani i tjelesnoj aktivnosti, moguće je poboljšati zdravstveno stanje.
Dodatno:
Dijabetes
Osjećaj umora često je povezan s problemima regulacije šećera u krvi. Dijabetes se dijagnosticira provjerom koncentracije šećera u krvi. No, dijabetes je i autoimuna bolest, a autoimune bolesti općenito djeluju nepovoljno na funkcioniranje organizma.
Problemi sa srcem
U slučaju teškoća u radu kardiovaskularnog sustava moguća je pojava subjektivnog osjećaja umora koji ne prolazi, već se i pojačava prilikom intenzivnijeg naprezanja. U ovom slučaju potrebno je napraviti kardiovaskularnu obradu, te uz preporučenu terapiju napraviti i promjene u prehrani. Ujedno, potrebno je uvesti umjerenu tjelovježbu u dnevni raspored.
Menopauza
Hormonalne promjene tijekom menopauze mogu direktno i indirektno izazvati neprolazan osjećaj umora. Moguće su usporedne promjene u radu drugih žlijezda (npr. štitnjače). Također, čest simptom menopauze su teškoće sa spavanjem, što posredno uzrokuje osjećaj umora tijekom dana.
Mononukleoza
Snažni upalni procesi u organizmu izazivaju pojavu citokina i antitijela koji sudjeluju u odgovoru organizma na uzročnika bolesti. Kako se organizam usredotočuje na oporavak, sve ostale organske funkcije padaju u drugi plan, zbog čega se često javljaju osjećaj stalnog umora i bezvoljnosti. Jedno od takvih stanja je i mononukleoza, što se može provjeriti utvrđivanjem specifičnih antitijela i promjenama u krvnoj slici.
Depresija
Promjene raspoloženja u kojima se očituje izraženost sniženih afekata i depresije, posljedica su kemijske neravnoteže u mozgu. Često se javljaju nakon nekih životnih nevolja, izgaranja na radnom mjestu ili kao popratna pojava uz neko teže zdravstveno stanje. Osim lošijeg raspoloženja, učestali su i problemi sa spavanjem i pojačana sklonost brizi, što sve doprinosi osjećaju umora. U ovom slučaju, potrebno je obratiti se psihologu ili psihijatru
Teorije o nastanku umora
Klasične teorije lokaliziraju umor pretežno periferno u aktivnom organu i smatraju da su uzrok umora lokalne (prije svega kemijske) promjene. To su:
1. Teorija intoksikacije tj. nakupljanje razgradnih produkata tijekom rada
2. Teorija ugušenja: nedostatak kisika potrebnog za razgradnju
3. Teorija iscrpljenja: nedostatak tvari čijom se razgradnjom dobiva energija za obavljanje rada.
Danas većina autora smatra da su glavna sastavnica umora kompleksne promjene središnjeg živčanog sustava čija je priroda još nepoznata. Pretpostavlja se da se radi o promjenama u retikularnoj i limbičkoj sferi mozga koje reguliraju cjelokupnu razinu moždane aktivnosti pa, prema tome, i funkcionalno stanje cijelog organizma.
Jeste li primijetili:
– opadanje kritičnosti u radu
– slabljenje pozornosti
– promjenu ponašanja i raspoloženja (razdražljivost, lakše uzbuđivanje, sukobi s osobama iz okoline), tada se kod vas javljaju subjektivni znakovi umora
Objektivni znakovi umora očituju se u:
– smanjenju radnog učinka
– spontanim prekidima radne aktivnosti
– učestalom mijenjanju brzine rada
– funkcionalnim promjenama različitih organa (povećana potrošnja energije)
– poremećajima psihomotorne spretnosti (slabija koordinacija pokreta, pojava suvišnih pokreta tijekom obavljanja posla)
Što najčešće dovodi do umora?
– loša organizacija rada
– neprikladno radno mjesto
– dugotrajan i naporan rad
– neodgovarajuća prehrana
– bolest radnika
– nemotiviranost za rad
– loši međuljudski odnosi u radnom kolektivu i
– nezadovoljstvo u privatnom životu
Izbjegavajte prekovremeni rad
Brojna ispitivanja o odnosu trajanja radnog vremena i umora pokazala su da je spontana brzina rada veća, što je radni dan kraći. Tijekom dugog radnog dana, aktivno s branimo od umora češćim prekidima i sporijim tempom rada. Produživanjem radnog vremena značajno se povećava negativno djelovanje umora. Za vrijeme umora produktivnost je niska, a energetska potrošnja povećana. Zato je i korist od skraćivanja radnog vremena veća što je rad teži i što više umara.
Nakupljanje umora tijekom godina dovodi do trošenja organizma i skraćivanja radnog života. Zbog toga se ne preporuča prekovremeni rad, jer on neminovno dovodi do nakupljanja umora i iscrpljivanja organizma. Sprječavanje umora jedan je od najvažnijih problema psihofiziologije rada.
Kako suzbiti umor?
Umor se suzbija, prije svega – odmaranjem. Definicija odmaranja kaže kako je to prekidanje, usporavanje ili promjena aktivnosti radi obnavljanja funkcionalne sposobnosti organizma.
Za kvalitetan odmor važna su 4 elementa:
- vremenski raspored odmora
- trajanje odmora
- broj odmora
- oblik odmora
Oporavak je brži što je rad u fazi umora ranije prekinut. To znači da je potrebno organizirati odmor prije nego se pojave znakovi umora. Ispitivanja su pokazala da je racionalnije organizirati više kraćih nego manji broj dužih odmora, ali isto tako treba znati da odmor ne smije trajati prekratko jer u tom slučaju ne može doći do potpunog oporavka organizma.
Tako se npr. kod planiranja godišnjeg odmora preporuča koristiti najmanje 10 dana u jednom dijelu. Prema nekim procjenama to je najkraće vrijeme za kojeg može doći do potpunog «oporavka» organizma i nakupljanja snage za nastavak rada. Također se preporuča svaka 3 mjeseca uzeti kraći odmor od nekoliko dana ili jedan duži odmor od najmanje 7 dana nakon 6 mjeseci neprekinutog rada. Prema tome, imaju pravo poslodavci koji organiziraju godišnji odmor u dva dijela tj. duži ljetni i kraći zimski. Korištenje pak predugog godišnjeg odmora (više od 30 dana) pokazalo je kod većine korisnika i negativne učinke na radnu sposobnost. U tom je slučaju, po povratku na posao potreban duži period prilagodbe, pa je radni elan u početku slabiji.
Kako odmarati?
Pasivno odmaranje sastoji se u relativnom mirovanju i prekidanju aktivnosti (sjedenju, ležanju, spavanju). Pasivni je odmor koristan kod jednostavnih, a teških poslova jer se na taj način najbolje odmaraju mišićne skupine koje su za vrijeme rada opterećene. Spavanje je više od običnog pasivnog oblika odmaranja i neophodno je u minimalnom trajanju 6-7 sati dnevno. Spavanjem se nadoknađuje potrošena energija i osigurava normalna funkcija organizma.
Aktivni je odmor pogodan kod lakših poslova, a naročito nakon pretežno intelektualnog rada. Provodi se razgibavanjem, šetnjama, sportskim aktivnostima (rekreacija, medicinsko programirani aktivni odmor).
Do umora može dovesti i nedostatak vitamina, minerala i drugih neophodnih tvari koji pomažu organizmu u suzbijanju umora. Stoga je potrebno osigurati dovoljan unos zaštitnih tvari u hrani.
U suzbijanju umora koriste se i različiti stimulatori koji mogu djelovati kemijski, fiziološki ili psihološki. Najčešće je u upotrebi kofein u obliku kave ili indijskog čaja (tein). Djeluje na rad srca i krvnih žila i, ako se uzima u umjerenim količinama, može olakšati intelektualni, ali i tjelesni, rad jer se osjećaj umora pojavljuje kasnije.
Opasni su stimulatori simpatikomimetici koji u prvom redu uklanjaju osjećaj umora, što može dovesti do prekoračenja fiziološke granice i stanja premorenosti nakon kojeg je potreban mnogo duži oporavak nego nakon “običnog” umora.
GODIŠNJEG ODMORA NEMOJTE SE ODREĆI NI POD KOJU CIJENU!
Kronični umor – uzroci i simptomi
Umorna sam od toga što uvijek moram biti jaka
