E. coli, skraćeno od Escherichia coli, je vrsta bakterije iz roda Escherichia, porodice Enterobacteriaceae i široko je rasprostranjena u prirodi. Pripada grupi bakterija koje su uobičajeni stanovnici crijeva mnogih životinja i ljudi, gdje pomažu u probavi hrane. Ubraja se u grupu tzv. koliformnih bakterija tj. bakterija koje se redovito ili vrlo često nalaze u ljudskoj stolici. One pri sanitarnim pregledima vode i namirnica služe kao indikatori fekalne kontaminacije tj. zagađenja.
Vrste E. coli
U rodu Escherichia nalazi se nekoliko vrsta bakterija. No, za humanu medicinu značajna je samo jedna vrsta – Escherichia coli. Unutar ove vrste nalazi se veliki broj raznih serotipova. Neki od njih mogu izazvati bolesti kod ljudi. To je štapićasta Gram-negativna bakterija, neki sojevi imaju kapsulu, dok većina ima na površini izdanke (flagele), pa su pokretne. Aerobna je i fakultativno anaerobna bakterija. To znači da može rasti bez kisika, ali ga može iskoristiti ako je prisutan. Dobro uspijeva u laboratorijskim uvjetima. Pripada prilično otpornim bakterijama: mjesecima može živjeti u vodi i zemlji, a dugo na raznim predmetima. U različitim vrstama hrane i namirnica lako se i brzo razmnožava. Toplina od 60°C ubija je nakon 15 min.
Koje bolesti može uzrokovati kod čovjeka?
Većina tipova E. coli je bezopasna za čovjeka. No, neki mogu kod ljudi izazvati različite bolesti. Sve te bolesti mogu se podijeliti u dvije velike grupe: grupa infekcija mokraćnog sustava i grupa crijevnih i drugih infekcija.
Te infekcije izazivaju uglavnom sojevi E. coli koji se nalaze u mikroflori zdravog ljudskog organizma. Oni su uglavnom oportunisti – budući da normalno žive u crijevima čovjeka, izazivaju bolest samo uz određene preduvjete, ako dospiju iz crijeva u neke druge organe i tkiva.
Najčešće izazivaju infekcije mokraćnih i spolnih organa.
Infekcije mokraćnog sustava
Infekcije mokraćnog sustava (engl. UTI= urinary tract infections) obuhvaćaju sve infekcije lokalizirane na bilo kojem dijelu mokraćnog sustava – u bubrezima, mokraćovodima (cijevi kojima prolazi mokraća iz svakog bubrega u mjehur), mokraćnom mjehuru ili mokraćnoj cijevi (cijev kojom mokraća istječe iz mjehura). S obzirom na mjesto nastanka, dijelimo ih na infekcije donjeg mokraćnog sustava (upale mokraćnog mjehura i mokraćne cijevi) i infekcije gornjeg mokraćnog sustava (upale bubrega i mokraćovoda). S obzirom na tip infekcije, dijele se na one sa simptomima (simptomatske) i bez simptoma (asimptomatske), a s obzirom na trajanje, na akutne i kronične.
Najčešće infekcije mokraćnog sustava
Najčešće infekcije mokraćnog sustava su cistitisi (upala mokraćnog mjehura), a njihov čest uzročnik je E. coli. Kako je E. coli prisutna u crijevu, zbog anatomske blizine probavnog i spolnomokraćnog sustava može dospjeti u mjehur i tu izazvati infekciju. U urogenitalnom traktu čovjeka redovito se nalazi manji ili veći broj E. coli (normalna mikroflora).
Bakterije koje dospiju u mjehur obično se uklanjaju tijekom mokrenja. Međutim, ako bakterije ostanu u mjehuru, lako i brzo se razmnožavaju što dovodi do infekcije. Infekcijom se smatra ako se u mokraći nalazi veliki broj bakterija (100.000 ili više u 1 ml mokraće) iste vrste ili čak i manji broj bakterija ako su vrlo patogene.
Infekcije mokraćnog sustava mogu biti asimptomatske bakteriurije, upala mjehura, a prilikom cistitisa E.coli može prodrijeti preko mokraćovoda u bubreg i izazvati upalu bubrega (pijelonefritis). U liječenju infekcija mokraćnog sustava najčešće se koriste antibiotici.
Infekcije mokraćnog sustava zahvaćaju sve dobne skupine, počevši od novorođenačke dobi. Žene su sklonije razvoju cistitisa zbog svoje kraće mokraćne cijevi (bakterije ne moraju daleko putovati do mjehura) i zbog relativno kratkog razmaka između otvora uretre i anusa. Najčešći je kod spolno aktivnih žena u dobi od 20 do 50 godina, ali se može pojaviti i kod spolno neaktivnih žena ili djevojčica.
Cistitis je rijeđi kod muškaraca s anatomski normalnim mokraćnim sustavom. Starije osobe imaju povećan rizik od razvoja cistitisa.
Što pogoduje nastanku infekcije?
Čimbenici koji pogoduju nastanku infekcije su: opstrukcija normalnog toka mokraće – kamenci, tumori, povećanje prostate, suženje mokraćovoda i/ili mokraćne cijevi, anatomski ili funkcionalno promijenjena bubrežna funkcija – vezikouretralni refluks, nepotpuno pražnjenje mjehura, strana tijela – npr. urinarni kateter, metaboličke i druge bolesti – šećerna bolest, razna oštećenja bubrega, poremećaji u lokalnom i sustavnom imunom odgovoru, dijagnostički, terapijski ili operacijski zahvati u mokraćnospolnom sustavu, trudnoća.
Simptomi koji mogu upućivati na infekcije mokraćnog sustava su:
• osjetljivost u području mokraćnog mjehura
• bol ili pečenje prilikom mokrenja
• učestalo mokrenje i urgencija mokrenja
• zamućena mokraća
• krv u mokraći
• promijenjen i neugodan miris mokraće.
Dojenčad i mala djeca ne moraju imati nikakve simptome bolesti ili mogu imati samo povišenu tjelesnu temperaturu.
Crijevne infekcije
Nekoliko podvrsta E. coli može uzrokovati crijevne infekcije, koje uglavnom uzrokuju proljev (putnički proljev i dr.). No, neke podvrste (enterohemoragična E. coli, EHEC) mogu uzrokovati bolesti s teškom kliničkom slikom. Crijevne infekcije obično se liječe simptomatski (nadoknada tekućine i elektrolita).
E. coli može uzrokovati i infekcije žučnog mjehura i žučnih vodova, upalu slijepog crijeva, upalu potrbušnice, meningitis, te gnojne upale kože i rana.
U iznimnim slučajevima, E. coli može s mjesta primarne lokalizacije prodrijeti u krv i izazvati sepsu.
Prevencija
Prevencija i zaštita od infekcija mokraćnog sustava i crijevnih infekcija uzrokovanih E. coli uključuje opće mjere zaštite:
– pravilnu higijenu mokraćnih i spolnih organa
– higijenu ruku (pravilno i redovito pranje ruku)
– odgovarajuću odjeću (npr. preporuča se pamučno donje rublje)
– pridržavanje pravilnog postupanja s hranom i vodom
– pravilnu prehranu i dovoljno tekućine, najbolje vode.
Autori: dr. sc. Ljiljana Žmak, dr. med, spec. mikrobiologije i Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., spec. epidemiologije
