Samopoštovanje je odraz formiranog stava o vlastitoj vrijednosti i o samome sebi, dok samopouzdanje govori o našoj vjeri u sebe, o našim sposobnostima i vještinama. Samopouzdanje proizlazi iz samopoštovanja. Onoliko koliko vjerujemo da vrijedimo tako će nas vrednovati drugi ljudi.
Drugim riječima, ta formirana sveukupna subjektivna slika koju imamo o sebi, o osjećaju vlastite vrijednosti, svom ponašanju, sposobnostima i djelovanju, čvrst je temelj nas samih, naš identitet. I o tome kako percipiramo sami sebe ovisi rezultat naše samorealizacije, životnog uspjeha, naših postignuća, uspjeha, djelovanja, naša interakcija s drugim ljudima, ravnoteža između privatnog i poslovnog života.
Misliš li da ne možeš ili da možeš – u oba slučaja si u pravu. Henry Ford
Zbroj vrlina i mana
Ukupna slika kojom percipiramo sami sebe sastoji se od zbroja naših vrlina i mana, karakternih osobina te ponajviše zbroja vrijednosti i uvjerenja o sebi koja smo usvajali od najranijeg djetinjstva do danas. I to od roditelja, autoriteta, društva i okruženja ili smo ih sami formirali na osnovu naših proživljenih životnih iskustava. Način na koji doživljavamo sebe, način na koji vodimo unutarnji samogovor i način na koji mislimo da nas drugi doživljavaju stvara našu verziju stvarnosti.
Samopoštovanje i samopouzdanje nisu urođene osobine. Stječu se vremenom i nadograđuju kontinuiranim radom na sebi.
Nedostatak samopoštovanja i samopouzdanja odražava se na sve razine čovjekovog postojanja i može imati vrlo neželjene posljedice:
- stvara osjećaj beznađa, besperspektivnosti, usamljenosti, povećava tjeskobu, podloga je za razvoj različitih psihičkih i psihosomatskih oboljenja.
- blokira napredovanje i može ozbiljno utjecati na poslovnu učinkovitost i produktivnost, motiviranost, kreativnost
- narušava kvalitetu odnosa s drugima i uzrokuje probleme u partnerskim odnosima
Dobra vijest u svemu tome je da neovisno o tome kako u ovom trenutku gledate i doživljavate samoga sebe, uvijek možete promijeniti sliku samih sebe tako da vas podrži da živite stvarnost koju želite iskusiti.
Ako vam se ne sviđa što vidite, morate promijeniti način na koji gledate. Vaš mentalni sklop utječe na stvarnost koju živite. To je način na koji percipirate sebe i svijet oko sebe i način na koji mislite. Da bi živjeli onakav život kakav želite, morate prvo promijeniti svoj Mindset jer to je ono što vi jeste i to projicirate na van.
Zašto se ljudi teško odlučuju na promjenu slike o sebi?
Većina osoba sklona je sebe doživljavati kao “gotovu stvar“. Često čujemo kako ljudi kažu: „Ja sam takav i ne mogu ili ne želim se mijenjati.“ Ili mi sami znamo često reći za neku osobu: „Ma on je jednostavno takav .“
No, trebamo znati kako naša ili nečija osobnost nije nešto nepromjenjivo, statično i u „kamenu uklesano.“
Zanimljivo je također kako se ljudima, kada jednom izgrade sliku samog sebe, postane teško mijenjati, pa čak i ako im se slika koju imaju o sebi ne sviđa ili im nanosi bol. Uzrok tome su nekorisna i ograničavajuća uvjerenja koja nas sputavaju da uopće počnemo drugačije razmišljati o sebi i da si damo šansu za promjenu.
Mnogi se često grčevito drže za ono što im ne služi, samo zato što su navikli na to, odbacujući priliku za promjenom, okrivljujući sve i svakoga, osim sebe samih, za neuspjeh.
Život je satkan od promjena i sve je u stalnom procesu promjene, pa tako i mi sami. Nismo ista osoba od jučer. Mijenjamo se svakog dana fiziološki i psihološki. Međutim, upravo zbog nedovoljne razvijenosti svjesnosti nismo svjesni činjenice da naša osobnost nije nešto nepromjenjivo niti “gotova stvar“.
Ako, primjerice, imate problema s nekim oblikom ponašanja ili svojih reakcija (npr. konfliktni ste, uvijek burno reagirate) to samo znači da zbog svojih (uglavnom nesvjesnih) automatskih uvjetovanja, na informacije koje primate iz okoline u određenim situacijama često izabirete reagirati na način na koji ste navikli reagirati. A tako reagirate jer nemate svijest o postojanju raznih drugih načina kako možete reagirati.
Sloboda izbora
Dobro je znati da mi uvijek imamo slobodan izbor reagirati na drukčiji način od onog za kojeg mislimo da je nepromijenjiv. No, taj prostor u našem umu u kojem imamo slobodu izbora izabrati u svakom trenutku drukčije reakcije na informacije iz okoline koje će promijeniti tijek stvarnosti treba istrenirati, odnosno razviti i osvijestiti. I, naravno, primijeniti u praksi, u svakodnevnom životu.
Razvoj svjesnosti omogućava nam stvoriti potpuno drukčiji pogled na sliku koju imamo o sebi, na vlastite misli i emocije kao i na informacije koje primamo iz okoline. To nam otvara vrata u svijet novih mogućnosti, rješenja, ideja, odluka i izbora. Stoga je prvi korak u izgradnji samopoštovanja i samopouzdanja upravo razumijevanje načina funkcioniranja našeg uma tj, misli koje često mislimo i koje su dominantne kada je riječ o našoj percepciji samih sebe.
Naš um je vrlo moćan alat i ako znamo njime svjesno upravljati, on nam može biti najbolji prijatelj. Ili nam može postati najgori neprijatelj ako smo nesvjesni procesa koji se odvijaju u njemu i živimo na autopilotu i po automatizmima, navikama.
Nebo nije granica, naš um je granica. O našim mislima i uvjerenjima ovisi kako vrednujemo sebe. To direktno utječe na naše samoprihvaćanje, samorealizaciju, ponašanje, sposobnosti, djelovanje i odnose s drugima.
Kako dolazi do negativne slike o sebi?
Razumijevanje što je dovelo do izgradnje negativne slike o sebi kod pojedine osobe prvi je korak prema njezinoj osobnoj promjeni. Temeljna iskustva za formiranje uvjerenja i razvoju slike o sebi događaju se od naše najranije životne dobi. Ono što ljudi čuju, vide i osjete u djetinjstvu u obitelji, u školi od nastavnika i među vršnjacima, usvoje iz okruženja, iz medija, utjecat će znatno na njihov način poimanja sebe koji će se zadržati do odrasle dobi. U toj najranijoj dobi kod djece nije još razvijena sposobnost kritičkog preispitivanja ili filtriranja sadržaja. Stoga sve što su doživjeli i što su čuli od drugih, djeca su jednostavno bespogovorno prihvatila kao svoju istinu i sliku sebe i svijeta oko sebe noseći je sa sobom sve do odrasle dobi.
Određena iskustva iz te najranije dobi pridonijet će razvoju negativne slike o sebi. Uvjerenja o sebi u odrasloj dobi često su preslika poruka koje su ljudi primali kao djeca.
Znakovi koji upućuju na nisko samopoštovanje i samopouzdanje
Osoba niskog samopoštovanja i samopouzdanje nije u stanju preuzeti odgovornost za svoj život. U obrascu je žrtve, osjeća se nesposobnom suočiti se sa životnim izazovima. Nema osnovno povjerenje u svoje sposobnosti, djelovanje, izbore, odluke i način razmišljanja. Podcjenjuju same sebe, nisu zadovoljne sa sobom, žive u uvjerenju kako nisu sposobne, kako neće uspjeti. Misle da su drugi vrijedniji i bolji od njih, podložni su mišljenju drugih i za svaku aktivnost potrebno im je odobravanje drugih. Nezadovoljne su životom i svime što život donosi.
Samopoštovanje i samopouzdanje osobe odražava se na sve razine njenog postojanja: fizičku, mentalnu, emocionalnu i duhovnu.
Osobe s niskim samopoštovanjem i samopouzdanjem imaju gubitnički mentalni sklop. Fokusirane su isključivo na probleme i prepreke i pronalaženje svega lošeg oko sebe te učestalo potvrđuju negativne poruke koje se nalaze u njihovom umu.
Unutarnji samogovor osobe s niskim samopoštovanjem i samopouzdanjem odražava samokritičnost, samookrivljavanje, sumnju u sebe, usmjerenost na vlastite slabosti i nedostatke uz umanjivanje ili zanemarivanje pozitivnih karakteristika, doživljaj sebe kao osobe koja ne zaslužuje ljubav drugih, kao nedovoljno vrijedne osobe i sl.;
Ponašanje takvih osoba ukazuje na teškoće u iznošenju vlastitih potreba i zauzimanju za sebe. Često opravdavanje i ispričavanje, izražavanje i komunikacija prožeti su nelagodom i zakočenošću, pronalaženjem izgovora, propuštanjem prilika i besperspektivnošću.
Fiziologija: pogrbljen stav tijela, savijena leđa, pognuta glava, izbjegavanje kontakta očima, prigušen glas, sramežljivost, zamuckivanje i sl.;
Nelagodne emocije poput srama, krivnje, tuge, straha, tuge, frustracije, ljutnje, potištenosti, tjeskobe i sl. te tjelesni znakovi kao što su razdražljivost, iscrpljenost, konstantan umor, nedostatak energije, i sl.
Nepovoljna slika o sebi kroz dulje vrijeme dovodi do narušavanja funkcioniranja osobe u svim životnim područjima.
Stoga je izuzetno važno donijeti odluku i graditi samopoštovanje i jačati samopouzdanje te stvoriti pozitivnu sliku samog sebe na način koji će podržati sve ono što želimo iskusiti u svom životu.
Kako popraviti narušenu sliku o sebi i izgraditi samopoštovanje i samopouzdanje?
Nema čarobne formule ni instant rješenja, to je proces koji se ne događa preko noći. Popraviti narušenu sliku o sebi i izgraditi svoje samopouzdanje i samopoštovanje moguće je postići ustrajnim radom na sebi pomoću raznih tehnika i mentalnih vježbi koje će vam pomoći ostvariti svoje ciljeve i unaprijediti kvalitetu svog života.
Nužno je, kao prvo, osvijestiti izvore narušene slike o sebi. To su ograničavajuća uvjerenja, samokritične misli, iskrivljen doživljaj samoga sebe i sl. te ih zatim zamijeniti podržavajućima.
Kako promijeniti ograničavajuća uvjerenja u podržavajuća?
Osvještavanje ograničavajućih uvjerenja
Jedan od najjednostavnijih načina je da uzmete list papira i izdvojite određeno vrijeme i zapišete na lijevu stranu papira sve misli/uvjerenja koja govorite sami sebi, a nisu podržavajuća.
Primjeri ograničavajućih uvjerenja:
- Nisam dovoljno dobar, bogat, privlačan, pametan
- Nisam ja za to sposoban
- Meni to ne ide
- Nemam sreće
- Ja ne zaslužujem
- Ja ne vrijedim
- Glup sam
- Nikome ne mogu vjerovati
- Svi će mi se smijati
- Ne znam komunicirati…
- Mene nitko ne može voljeti…
Važno je da sagledate i osvijestite uvjerenja o vlastitoj vrijednosti, sposobnostima, o odnosu s drugim ljudima, o tome što je potrebno za uspjeh. Možete ih promijeniti jedino ako ih postanete svjesni.
Zamjena uvjerenja
Kada ste ispisali sva uvjerenja koja vas koče i zbog kojih imate ograničavajuću sliku samih sebe, odaberite tri ključna koja vas najviše sputavaju i utječu na vašu sliku samih sebe.
Zatim razmislite koja podržavajuća i osnažujuća uvjerenja i misli biste željeli imati, koja bi vam bila korisna. Zapišite ih onda na desnu stranu papira tako što ćete pored svakog od ta tri ključna ograničavajuća uvjerenja koja ste prethodno ispisali zapisati tri nova podržavajuća uvjerenja koje želite imati o sebi.
Razmislite o nekoj osobini ili stavu koja vas fascinira kod drugih ljudi, koja oni uvjerenja imaju i kako se ponašaju? Ili razmislite u što bi vi trebali vjerovati kako bi se osnažili i izgradili pozitivnu sliku o sebi? Ili u što ste vjerovali u situacijama u kojima ste bili uspješni?
Primjeri osnažujućih uvjerenja:
- Vjerujem u sebe
- Ja vrijedim
- Ja zaslužujem
- Ja to mogu
- Ako sam uspio jednom, mogu uvijek
- Ako u nečem nisam dovoljno dobar, mogu to naučiti
- Sposoban sam zauzeti se za sebe
- Znam postaviti zdrave granice i reći ne
- Ljudi me mogu voljeti
- S lakoćom izražavam svoje potrebe i želje
Aktiviranje novog podržavajućeg uvjerenja
Kada ste pažljivo formulirali 3 nova uvjerenja, onda svako pojedinačno proživite u svom umu i tijelu, osjetite ga svim svojim čulima.
Tko biste bili kada biste vjerovali u to? Kako biste se osjećali? Kako bi izgledao vaš život da imate to novo uvjerenje? Koje biste sve prilike i mogućnosti dobili?
Ponovite vježbu svakodnevno onoliko puta koliko vam je potrebno da novo uvjerenje postane integrirano i da postane vaš uobičajen način razmišljanja i da stvorite pozitivnu osnažujuću sliku samih sebe.
Ovaj papir možete zalijepiti na neko vama vidljivo mjesto i svakodnevno ga pogledati i proživjeti kako bi novo uvjerenje postala vaša nova istina.
Budite ono tko želite postati i ponašajte se onako kako bi se ponašala i osjećala osoba koja to već ima i živi.
Budite strpljivi, dobronamjerni, iskreni i blagi prema sebi!
Više se fokusirajte na svoje uspjehe, na svoje snage, na svoje dobre osobine i prednosti, nego na mane i slabosti!
Ispunite svoj um podržavajućim mislima. Umjesto straha, brige, nezadovoljstva i nemoći, izaberite ljubav, snagu, optimizam. Pričajte sebi priču koju želite živjeti i iskreno to osjetite unutar sebe, utkajte to u svoj um, dušu i tijelo i živite to.
Autorica: Katarina Gojdanić, NLP Majstor, Wingwave coach, Mindfulness trener
