Prepoznajte svoj temperament

Žudite li za uzbuđenjima u životu, bavite se opasnim sportovima, riskantnim ulaganjima, putujete na daleka i nepoznata mjesta? Ili se klonite opasnosti i neizvjesnosti, uvjereni da vam oni mogu donijeti više nevolje negoli zadovoljstva? Pripadnost jednom ili drugom profilu ovisi o razlikama u temperamentu. A temperament nije nešto što biramo, nego počiva na hormonima, a ovi pak na genima.

Istraživanja provedena od 1996. do danas pokazuju jeste li kronično pesimistični i zabrinuti ili ste pretežno dobro raspoloženi, samouvjereni i neoprezni. Sve to ovisi prije svega o vašim genima i o moždanoj kemiji. Temperamenti ostaju tijekom života. Tako će stidljiva i tjeskobna djevojčica najvjerojatnije biti stidljiva i tjeskobna bakica, iako psihijatrijski lijekovi, intenzivna psihoterapija ili snažna životna iskustva mogu promijeniti neke od tih aspekata.

Zaboravite staru podjelu temperamenta na: koleričan, sangviničan, melankoličan i flegmatičan. Američki psiholog Robert Cloninger sredinom osamdesetih uveo je novu, precizniju podjelu na temperamente:

• izbjegavanje boli (Harm Avoidance);
• traženje novotarija (Novelty Seeking);
• ovisnost o nagradi (Reward Dependence);
• ustrajnost (Persistence).

Danas znamo da su dimenzije temperamenata utemeljene na aktivnosti nekoliko moždanih hormona i neuroprijenosnika (serotonin, dopamin, noradrenalin, GABA i druge). Oni stimuliranjem neurona izazivaju emocije i raspoloženja. Kao što je Cloninger predvidio, istraživanja su potvrdila da je za razine tih kemikalija i za brojnost odgovarajućih neuronskih receptora odgovorno naslijeđe. Za razliku od karakternih crta koje su u većoj mjeri oblikovane utjecajima iz okoline.

Nijedna osoba nije čisti predstavnik jednog temperamenta, nego produkt smjese svih temperamenata u različitim omjerima. Kad je kod nekoga jedan temperament jako izražen, moguće je da se očituje nauštrb ostalih. Psihološkom obradom može se utvrditi u kolikoj je mjeri kod nekog zastupljen pojedini temperament. Tako jedna osoba može imati visok stupanj izbjegavanja boli i nizak stupanj traženja novih podražaja itd.

Geni, kemikalija i temperament

Posljednjih deset godina istraživanja su otkrila povezanost gena s aktivnošću određenih moždanih kemikalija koje presudno utječu na raspoloženje i osjećaje – dopamina i serotonina. Oni prirodno donose osjećaje ugode, spokoja i sigurnosti, a njihov manjak izaziva depresiju i tjeskobu.

Gen D4DR, koji regulira način na koji dopamin djeluje u mozgu, postoji u dvije verzije: kraćoj i dužoj. Izraelska studija iz 1996. otkriva da duža verzija pojačava djelovanje dopamina, što osobi daje temperament tragača za novotarijama.

U skladu s tim otkrićem je i spoznaja da osobe koje pate od Parkinsonove bolesti, u kojoj je aktivnost dopamina izrazito smanjena, vrlo slabo kotiraju u traganju za novotarijama.
Gen za serotoninski transporter, koji regulira aktivnost serotonina u mozgu, također dolazi u dvije verzije, kraćoj i dužoj. Studija provedena u Washingtonu 2003. pokazuje da osobe s kraćom verzijom toga gena imaju slabije djelovanje serotonina. To ih čini osjetljivijima i ranjivijima te im daje temperament izbjegavača bola (i mnoge navodi na alkoholizam). Osobe s dužom verzijom toga gena imaju jače djelovanje serotonina te su otpornije na stres i rjeđe obolijevaju od depresije.

Svaka dimenzija temperamenta opisuje jedan od četiri psihobiološka mehanizma reagiranja i prilagodbe na okoliš, a karakter odražava stečene ili naučene značajke. Svatko od nas posjeduje svaku dimenziju u određenoj mjeri, a njegovu ukupnu temperamentalnu sliku oblikuju omjer i zastupljenost svake pojedine dimenzije. Svaka od četiri dimenzije grupira nekoliko emocionalnih, afektivnih, spoznajnih i ponašajnih značajki.Sve one počivaju na moždanim sustavima za reguliranje reakcije na određene vrste podražaja.

Izbjegavač boli

Dimenzija temperamenta koja se odnosi na stupanj otpornosti, odnosno ranjivosti na negativne (bolne) podražaje. Neki je zovu “izbjegavanje štete”, no “harm avoidance” je zapravo izbjegavanje boli, odnosno podražaja koji nanose bilo koju vrstu tjelesne ili duševne boli.

• Dobro – Izbjegavači boli su osjetljive osobe, ranjive, nisko otporne na stres, bojažljive, stidljive i pesimistične. Zbog takvog ustroja živčanog sustava za njih su brojni podražaji uzročnici boli, pa se aktivno trude izbjeći negativne podražaje;
• Loše – Osobe koje u maloj mjeri imaju komponentu izbjegavanja boli otporne su na stres te im vanjski podražaji rijetko i slabo nanose bol. Stoga takva osoba nije prisiljena ulagati trud u izbjegavanje većeg broja situacija.

Tragač za novotarijama

Dimenzija temperamenta koja se odnosi na sklonosti traženju i izlaganju novim podražajima (ljudima, situacijama, mjestima, aktivnostima itd.).

• Dobro – Tragači za novim podražajima osobe su s plitkim i promjenjivim emocijama. Brzo se zasićuju i upadaju u dosadu ili potištenost, zbog čega traže nove podražaje koji će ih zainteresirati i zabaviti. Obično su to nagle osobe, radoznale, površne, sklone istraživanju, predomišljanju i kratkog raspona pažnje. Ovaj je temperament jako povezan s ovisnostima, primjerice o alkoholu, nikotinu ili kockanju;
• Loše – Osobe koje imaju sniženu potrebu traganja za novotarijama su trajnijih i dubljih emocija, uredne, krute i oprezne. Osjećaju veću bojazan od mogućih neugodnih posljedica novih situacija, pa ih stoga izbjegavaju. Rijetko razvijaju ovisnosti.

Ovisnici o nagradi

Dimenzija temperamenta koja govori o stupnju potrebe za dobivanjem pozitivnih, ohrabrujućih signala iz okoline. Riječ “nagrada” znači sve što konkretnom pojedincu donosi ugodu ili ublažava bol, a ne nagrada u strogo materijalnom smislu.

• Dobro – Ovisnik o nagradi je osoba koja je pretežno nesretna, nesamopouzdana, osamljena, tjeskobna i zabrinuta, a kojoj olakšanje donose ugodni podražaji iz okoline. Budući da se ova osobina ponajviše odnosi na međuljudske odnose, u kojima se osjećaju neželjeni i zakinuti, ovakvim ljudima stalno trebaju lijepe riječi, pohvale, priznanja, pozive u društvo, čestitke za blagdan ili rođendan itd. Bez takvih ugodnih podražaja trpe depresiju i tjeskobu te ne mogu normalno funkcionirati;
• Loše – Osobe koje nisu ovisnici o nagradi osjećaju se dobro i samouvjereno u vlastitoj koži. Ne pate ni kad su sami te im nisu potrebni izrazi prijateljstva i ljubavi. Znatno su popularnije u društvu od ovisnika o nagradi, koje okolina smatra “očajnicima” i “luzerima”.

Ustrajni tipovi

Ovu dimenziju temperamenta Cloninger je uveo u devedesetima, a odnosi se na stupanj u kojemu osoba ustraje na jednoj aktivnosti ili načinu ponašanja.

• Dobro – Ustrajne su osobe perfekcionistički nastrojene, usmjerene i ambiciozne do točke opsesivnosti. Kod osoba kod kojih je jako izražena ova dimenzija opaža se tendencija obuzeto-prisilnom poremećaju;
• Loše – Osobe s nižim stupnjem ustrajnosti doživljavaju neuspjeh osobno, nestabilne su, brže se umaraju i lakše odustaju.

Već je stara Hipokratova podjela na temperamente odražavala zamisao da svaki temperament ovisi o koncentraciji određenog humora ili “životnog soka” u organizmu. Riječ humor u mnogim jezicima označava temperament ili raspoloženje (npr. engl. good humour = dobro raspoloženje, dobra volja).

Tako je sangvinik opisan kao osoba kod koje je prevladavajući životni sok krv, a element zrak. Ovaj temperament uključuje optimizam, vedrinu, bezbrižnost, druželjubivost i hirovitost. Tipičan sangvinik je novinar, trgovac, agent za odnose s javnošću, glumac, zabavljač i slično.

Kolerik odgovara žutoj žuči i elementu vatre. Osoba koleričnog temperamenta dinamična je, nagla, prodorna, agresivna i često ljubomorna i ljuta. Odgovaraju joj zanimanja vezana uz oružje, borbu, sport i istraživanja.

Melankolik je osoba pod utjecajen crne žuči (od grč. melas = crn i hole = žuč) i elementa zemlje. To su vrlo osjetljive i ranjive osobe koje snažno proživljavaju bol te poduzimaju sve da je izbjegnu ili ublaže. Stoga su melankolici odgovorni, graditelji, planeri, stvaratelji. Podložni su depresiji.

Flegmatik je pod utjecajem “soka” flegme (sluzi) i elementa vode, a osobe s ovim temperamentom navodno su mirne, suzdržane, pouzdane, teške za uzbuditi i uznemiriti. Odgovarajuća zanimanja su im savjetovanje, uprava, pravo i diplomacija.

Za razliku od temperamenta, karakter je slabo nasljedan, mijenja se tijekom života i sazrijeva u odrasloj dobi. Sastoji se od vrijednosti, ciljeva, načina suočavanja s okolnostima te uvjerenja o samome sebi i okruženju. I opet, pojedinac nema osobita utjecaja na svoj karakter, nego na njega utječu roditelji, odgajatelji i okolina.

Tri dimenzije karaktera po Cloningeru su:

Samovođenje (Self-Directedness) – Sposobnost nadziranja, reguliranja i prilagođavanja postupaka situaciji u skladu s ciljevima i vrijednostima. Odražava mjeru u kojoj osoba samu sebe vidi kao autonomnu jedinku.

Suradnja (Cooperativeness) – Postojanje etičkih ili prodruštvenih sklonosti, sposobnost prihvaćanja drugih i suradnje s drugima. Odražava sposobnost doživljavanja sebe kao sastavnog dijela društva i ljudskog roda.

Nadilaženje samog sebe (Self Transcendence) – Duhovnost, kreativnost, mašta. Odražava sposobnost osobe da se doživi kao sastavni dio svemira.

*