Jeste li se jutros nasmiješili ugledavši svoj pospani lik u ogledalu?
Preporuka niza stručnjaka za borbu protiv stresa, kojeg donosi suvremeni način života, je upravo smijeh. Kad uzmemo u obzir karakteristike koje ga krase – besplatan je, iznimno lako dostupan i bez neželjenih učinaka – preostaje nam samo primjena u praksi!
Svjetski dan smijeha 1998. godine utemeljio je Indijac Madan Kataria. Obilježava se dva puta godišnje, a cilj mu je potaknuti ljude da se što više smiju i tako uživaju u blagodatima koje smijeh donosi. Dugotrajno i jako smijanje uzrokuje brojne fiziološke promjene u organizmu čime se aktivira više od tri stotine različitih mišića lica, trbuha, leđa, nogu i ruku. Disanje je duboko i ubrzano, raste frekvencija srca, povećava se opskrbljenost srca i pluća krvlju bogatom kisikom, snižavaju se krvni tlak i razina šećera u krvi te razina hormona stresa adrenalina i kortizola.
Smijeh pojačava funkciju imunološkog sustava potičući stvaranje limfocita.
Ostale zdravstvene dobrobiti
Smijeh pojačava funkciju imunološkog sustava potičući stvaranje limfocita i aktivnost stanica koje uništavaju tumorske stanice. Smijeh je i prirodni analgetik jer potiče oslobađanje endorfina, koji imaju učinak ublažavanja bolova.
Dio programa rehabilitacije u vrhunskim svjetskim bolnicama Europe i SAD-a je liječenje smijehom. Grupna terapija smijehom ima važnu ulogu kod liječenja stresa i boli, ali i kod teških bolesti. Terapija smijehom uvedena je 60-ih godina prošlog stoljeća. Tada se pojavljuje i gelotologija (grč. gelos – smijeh), znanost o utjecaju smijeha na ljudsko tijelo.
Smijeh nam pruža osjećaj zadovoljstva jer potiče lučenje hormona sreće serotonina, endorfina, dopamina i noradrenalina. Ujedno nas oslobađa negativnih osjećaja, pozitivno utječe na samopouzdanje i samokritičnost te potiče pažnju. Brojni su pozitivni učinci smijeha na fizičko i psihičko zdravlje, a njegov utjecaj na poslovnu okolinu je izrazito poželjan. Pozitivan, ohrabrujući, prijateljski smijeh poboljšava komunikaciju među ljudima, dok novonastala spontanost situacije potiče kreativnost i povećava produktivnost.
Za smijanje koristimo 15 mišića lica, a kad se mrštimo čak 43 mišića. Lako je zaključiti koja radnja za posljedicu ima više bora. Osmijeh je lakše uočiti od bilo koje druge facijalne ekspresije. Smatra se da je uočljiv s daljine od čak 90 metara. Slobodno testirajte tu tvrdnju.
Neka nam smijeh bude neizostavni dio svakog dana!
Pripremila: Ivana Šućur, dr. med., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo
U kakvoj su vezi stres, psiha i hormoni?
Kortizol i ostali hormoni nadbubrežne žlijezde
Osmijeh ne košta ništa, a djeluje čudesno
Osmijeh, najljepša krivina na tijelu žene
