Bilo da je riječ o pospremanju stana, plaćanju računa, učenju za ispit ili ispunjavanju rokova na poslu, ponekad odgađamo svoje obaveze do zadnjeg časa i prianjamo na posao tek u “pet do dvanaest”.
Odgađanje može rezultirati propuštanjem ispunjavanja rokova i odustajanjem od planiranih ciljeva. Često uzrokuje osjećaj neuspješnosti, krivnje i stresa zbog nagomilanih obaveza. Pojedinci koji odgađaju obaveze strahuju da će zbog odlaganja doživjeti neuspjeh i osjećaju se loše. No, svejedno ih odgađaju i nemaju osjećaj kontrole nad svojim ponašanjem. Nemogućnost pridržavanja vlastitih planova i osjećaj da planovi izmiču kontroli, jedno je od osnovnih obilježja odgađanja. Oni uključuje i nesrazmjer između onoga što je osoba planirala napraviti i onoga što je stvarno napravila.
Okolina odgađanje može doživjeti kao lijeno zabušavanje. Stoga se osobe sklone odlaganju obaveza nađu na meti osude i negativnih kritika, još jedne u nizu negativnih posljedica prokrastinacije, koja samo dodatno otežava njihovu situaciju.
Obilježja obaveza koje odgađamo
U pokušaju da se pronađe objašnjenje za ovakvo nefunkcionalno i iracionalno ponašanje, provedena su istraživanja koja su ispitivala obilježja obaveza koje odgađamo, kao i osobine ličnosti osoba koje odgađaju.
Vremenski rok
Skloniji smo odgađanju onih zadataka čiji je vremenski rok dalek ili nejasan. Preventivne liječničke preglede, ukoliko ne osjećamo nikakve smetnje, možemo odgađati i godinama. A kada počnemo osjećati bol, naručit ćemo se na pregled u vrlo kratkom roku. Slično je i s učenjem. Teže se motivirati za učenje kada je ispitni rok još daleko, a u trenutku kada se rok približi, više nema dovoljno vremena. Neki zadaci zahtijevaju dugotrajan rad koji će biti nagrađen tek u budućnosti.
Dio ljudi teško se odupire “zovu sirena” u obliku izlazaka, druženja s prijateljima ili surfanja internetom koji donose trenutan osjećaj zadovoljstva i zabave u korist mukotrpnog rada na nečemu što će donijeti plodove tek u budućnosti. Tako je primjerice i s vježbanjem. Rezultate redovitog odlaženja u teretanu vidjet ćemo tek za nekoliko mjeseci što smanjuje motivaciju.
Odbojni zadaci
Izbjegavamo zadatke koji su nam odbojni. Jeste li primijetili kako kada trebate početi učiti za težak ispit prvo osjetite potrebu za pospremanjem stana? Iako inače ne primjećujete prašinu nakupljenu u kutovima prostorije. Bavljenje nečim drugim tehnika je koja nam omogućuje da se dok izbjegavamo obaveze osjećamo manje krivima jer obavljamo nešto drugo, također korisno, ali u tom trenutku manje odbojno. Odgađanje pruža privremeni osjećaj olakšanja, ali si dugoročno otežavamo jer se zadatak neće riješiti sam od sebe.
Nisko samopouzdanje
Istraživanja pokazuju da su glavni uzroci odgađanja u niskom samopouzdanju, nedostatku povjerenja u vlastite sposobnosti uspješnog obavljanja nekog zadatka i sabotiranju vlastitih uspjeha. Pojedinci koji ne vjeruju da su sposobni izvršiti zadatak ili da je zadatak nerješiv, možda neće ni pokušati ili će ulagati manje napora sumnjajući u vlastitu učinkovitost. Čemu trud ako je sve unaprijed osuđeno na propast?
Uz to, osobe čiji je osjećaj samopouzdanja narušen, osjećaju intenzivan strah od neuspjeha. Izjednačavaju svoje uspjehe ili neuspjehe s vlastitom vrijednošću. Odnosno, ako u nečemu nisu uspjeli ili su pogriješili, to smatraju znakom da oni kao osobe ne vrijede. Kako bi se zaštitili od teškog i bolnog osjećaja neadekvatnosti koji u njima izazivaju negativne kritike, ulažu minimalne ili nikakve napore u ostvarivanje ciljeva. Tako, kada u nečemu ne uspiju, imaju sigurnu ispriku da je razlog neuspjeha u tome što se nisu potrudili, a ne u njihovoj nesposobnosti. Ova taktika dovodi ih do sabotiranja vlastitih uspjeha i dugoročno je izuzetno štetna.
Samodisciplina
Za ostvarivanje rezultata potrebna je samodisciplina i umijeće motiviranja samoga sebe na obavljanje zadatka. Neovisno o tome koliko se cilj doima dalekim, a put do njega teškim. Vješto upravljanje vlastitim emocijama pomaže nam da se motiviramo, ali i da ublažimo osjećaje tjeskobe, stresa i nelagode, glavne krivce za izbjegavanje određenih zadataka i situacija. Reguliranje emocija utječe i na koncentraciju jer promjeni tijeka misli prethode emotivne promjene koje potom usmjeravaju misli u smjeru drugačijem od planiranog.
Sigurnost
Puno se lakše motivirati za postizanje cilja ako smo sigurni da znamo što želimo. Ukoliko nešto uporno odgađate ili ste vječni student, možda je vrijeme da si prestanete predbacivati lijenost, nediscipliniranost ili nekompetentnost i da si priznate prave razloge izbjegavanja određenih obaveza. Možda studij koji ste odabrali nije za vas, na poslu ste upali u rutinu, ne osjećate izazov ili ne vidite smisao u onome što radite. Razmislite o pravim razlozima vašeg odgađanja i porazgovarajte s nekim o tome. Ako vam izgleda konfuzno i komplicirano ili imate osjećaj da ne uspijevate preuzeti kontrolu nad nekim aspektima vlastitog života, u redu je potražiti i stručnu pomoć psihologa ili psihoterapeuta.
Autorica: Irena Buhač, psihodramska praktičarka
