Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi. Postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u međuljudskim odnosima.
Prema svojim karakteristikama poremećaj osobnosti dijeli se na 3 tipa:
- paranoidni, shizoidni, shizotipni
- antisocijalni, histironski, granični, narcistični
- izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti
Karakterne osobine obilježje su svake osobe u poimanju sebe, svoje okoline i svojih svjetonazora. Ukoliko dođe do prenaglašenih pojedinih karakternih osobina koje ometaju svakodnevno funkcioniranje, smatramo to poremećajem osobnosti. Tijekom sazrijevanja i starenja antisocijalni, granični, narcistični poremećaj blijedi i korigira se ponašanje.
Narcistične osobe ne prihvaćaju bilo kakvu negativnu kritiku i mogu biti izuzetno pogođeni lošom prosudbom drugih.
Natcisi imaju prenaglašen osjećaj samouvažavanja i jedinstvenosti
Narcistični poremećaj osobnosti karakterizira prenaglašen osjećaj samouvažavanja i jedinstvenosti. Vlastita vrijednost se pretjerano naglašava uz izraženu egocentričnost. Nadalje se manifestira u odražavaju fantazija bezgraničnog uspjeha, moći, savršenosti, ljepote ili idealne ljubavi. Takve osobe vjeruju da su “posebne” i da ih mogu razumjeti samo njima slične, odnosno osobe koji imaju visok status u društvu. Zahtijevaju od drugih da im se prekomjerno dive, smatraju da su uvijek u pravu i očekuju da je okolina automatski suglasna s njihovim željama. Prisutno je sebično iskorištavanje drugih za postizanje vlastitih ciljeva, uz nedostatak empatije. Ujedno često zavide drugima i vjeruju da drugi zavide njima te pokazuju arogantno, nadmeno ponašanje i stav. Ovakav tip poremećaja nešto je učestaliji u muškoj populaciji.
Zdrav aspekt narcizma je kada se uz roditeljsko usmjeravanje dijete pripremi asertivnom ponašanju uz izgrađeno samopouzdanje te realne ambicije. Taj pozitivni narcizam razlikuje se od negativnog, malignog narcizma kada je osoba usmjerena samo na sebe i svoje prohtjeve, uz nedostatak empatije za okolinu.
Narcisi koji pate od tzv. negativnog narcizma
Negativni narcizam je posljedica “narcističkih rana” kada osoba u doba sazrijevanja nije imala dovoljno gratifikacija. Stoga se pojedinac sasvim okreće sebi kako bi funkcionirao, a bombastičnim ponašanjem prikriva osjećaj depresivnosti i unutarnje praznine. Pretjerano je naglašavanje i nerealna su očekivanja, a prisutna je i zavist prema drugima zbog vlastite nekompetentnosti.
Patološko psihološko funkcioniranje kojem je poveznica narcizam, proizlazi iz činjenice da se narcistične osobe u svom okruženju žele prikazati u pozitivnijem svijetlu nego ga činjenično drugi doživljavaju. A takvo pretjerano veličanje sebe i svojih postignuća dovodi do nefunkcioniranja u međuljudskim odnosima i neumitno do neslaganja na tom polju.
Narcistične osobe ne prihvaćaju bilo kakvu negativnu kritiku i mogu biti izuzetno pogođeni lošom prosudbom drugih. Vjerojatno doživljavaju da drugi ne uviđaju njihovu briljantnost, pa čak i da je takav stav posljedica zavisti prema njima.
Zdrava osoba aroganciju narcistične osobe tumači kao pridavanje važnosti te osobe same prema sebi, ali bez pokrića. A narcistična osoba arogantno ponašanje opravdava reakcijom na lošu prosudbu okoline i smatra da je arogantno ponašanje vezano uz poštovanje i status. Narcistične osobe sebe doživljavaju inteligentnima i otvorenom za nova iskustva. S druge strane takve osobe mogu biti svjesne svojih narcističnih težnji i negativnog učinka na okolinu. To dovodi do patnje zbog disharmonije koja se ispoljava anksioznošću i depresijom osobito u interpersonalnim odnosima. Partnerske odnose narcistične osobe također vrlo brzo prekidaju jer ne mogu premostiti jaz između doživljaja svoje veličine i negativne percepcije partnera.
U terapiji, nedostatak intrapsihičkog uvida može biti prepreka u napretku psihoterapijskog tretmana. Najbolji pristup je suočavanje s doživljavanjem okoline i pokušajem susprezanja od doživljaja vlastite reputacije i statusa.
Dijagnostički okvir koji se koristi kako bi se verificirao patološki narcizam, utvrđen je prema DSM 5 kriteriju. Do tih kriterija došlo se s pretpostavkom da poremećaj osobnosti može biti kategoriziran u neovisne skupine i neovisne kliničke sindrome. Rukovodeći se pretpostavkom da poremećaj osobnosti ima znatnu kliničku oscilaciju, takav višedimenzionalni pristup dozvoljava da patološka promjena osobnosti može reprezentirati u širokom rasponu uzimajući u obzir zdravu populaciju.
Funkcije mogu varirati u četiri dimenzije:
- Identitetu
- Doživljaju sebe
- Empatiji
- Intimi
Dodatno, treba uzeti u obzir funkcioniranje osobe prema pozicioniranju na skali: negativnog afektiviteta, nepovezanosti, antagonizma, disinhibicije, psihotičnosti. Istraživanje tih dimenzija omogućava liječniku shvaćanje pacijenta i odabira načina na koji će mu pristupiti u daljnjem radu s njim. Prvenstveno u smislu limitiranosti u nekim dijagnostičkim kriterijima, a sve s ciljem boljeg funkcioniranja i reduciranja simptoma koje pacijent osjeća. Time se na najbolji način postiže poboljšanje kvalitete života pacijenta.
Ovakav način dopušta liječniku pristupanje simptomima na nekoliko razina emocionalnog funkcioniranja uspješnije nego da se forsira na identifikaciju pojedinačnih poremećaja ukalupljenih u pacijentovu povijest i sadašnju prezentaciju poteškoća. Ovakav je sistem koristan i u identificiranju problema s obzirom na slične poremećaje.
Stoga je važno utvrditi:
- obiteljsku anamnezu kod osobe s poremećajem osobnosti
- dobrobit medikamenata ili psihoterapijskog tretmana kod osobe s poremećajem osobnosti
- potencijalne alate u tretiranju poremećaja osobnosti kako bi se funkcioniranje poboljšalo i dovelo na zadovoljavajuću razinu
- mogućnost usmjerenog istraživanja kako individualno pristupiti osobi s poremećajem osobnosti, osobito kod narcističnog poremećaja osobnosti, gdje je osobito važno formirati terapeutski savez s pacijentom što je presudno za njegovu prognozu.
Autorica: Tatjana Kandučar dr. med. specijalist psihijatar, DZ Zagreb centar
To nisam ja – to je moja Štitnjača!
