Samopoštovanje je termin kojim se izražava opće vrednovanje sebe. Ono u velikoj mjeri utječe na naš život, određuje koje ćemo događaje u životu smatrati vrijednima, što ćemo poduzimati, koje ciljeve postići. Pomaže nam da doživimo pozitivna, a izbjegnemo negativna iskustva. Definira se kao pozitivan ili negativan stav prema sebi (Bezinović, 1988.). Ono je naša subjektivna procjena samoga sebe koja može, ali i ne mora, uvijek biti u skladu s objektivnim kriterijima. Sastoji od dva dijela: osjećaja vlastite vrijednosti i samopouzdanja.
Bilo bi idealno kada bismo svi mogli imati visoku razinu samopoštovanja i samopouzdanja jer to pridonosi fizičkom i psihičkom zdravlju.
Vlastita vrijednost
Osjećaj vlastite vrijednosti podrazumijeva naša uvjerenja da imamo pravo biti sretni i da zaslužujemo postignuće, uspjeh, prijateljstvo i ispunjenje. Samopouzdanje je uvjerenje da smo sposobni razmišljati, učiti, donositi odluke, savladati izazove i promjene.
Od svih procjena koje donosimo u životu, procjena samog sebe jedna je od najvažnijih. O tome kako procjenjujemo svoje sposobnosti i vlastitu vrijednost ovisi kako ćemo se ponašati u životnim izazovima.
Samopoštovanje ne ovisi isključivo o nama samima, nego proizlazi i iz reakcija drugih ljudi iz okoline i poruka koje od njih primamo. Ukoliko nas ljudi iz okoline pohvale ili nam se dive, naše će samopoštovanje biti veće. To nam daje osjećaj moći, energije i motivacije, potiče nas na aktivnost, čini nas ponosnima na ono što smo postigli, omogućuje da uživamo u uspjehu. S druge strane, ako često dobijemo kritiku ili nailazimo na neodobravanje, naše će samopoštovanje biti (ili ostati) nisko.
Bilo bi idealno kada bismo svi mogli imati visoku razinu samopoštovanja i samopouzdanja jer to pridonosi fizičkom i psihičkom zdravlju. Takve su osobe otpornije na stres, zadovoljnije svojom školom, poslom i životom općenito. Vjeruju u sebe i smatraju kako će ih njihovi napori dovesti do uspjeha. Češće planiraju, sudjeluju u raspravama, surađuju s drugima, postavljaju pitanja. Spremni su pomoći i vode brigu o dobrobiti drugih.
Sposobni su se argumentirano suprotstaviti u situacijama u kojima je to potrebno te lakše podnose kritiku. Procjenjuju sebe sretnima, nastoje vidjeti ono pozitivno u drugima i pohvaliti ih. Ne okrivljuju druge ljude ako im u životu nešto krene loše i mogu zatražiti oproštenje kada pogriješe. Samostalni su i nezavisni.
Samopouzdanje proizlazi iz samopoštovanja
Što odlikuje žene sa stavom i samopouzdanjem?
Samopouzdanje – vještina koju možete postići
Niska razina samopoštovanja
Za razliku od njih, osobe s niskim samopoštovanjem misle kako su nesposobne, neinteligentne, neprivlačne, sve „ne…”. Ne mogu spavati ako im se dogodi nešto loše, često misle kako nešto nije pravedno prema njima. Žale se na stvari koje im se događaju. Voljeli bi izgledati poput prijatelja i raditi njihov posao. Kada moraju nešto javno reći, ne vole biti prva osoba koja će progovoriti, često misle „što će ljudi reći”. Smiješe se kada kritiziraju ili su ljuti i zabrinuti ako kod sugovornika naiđu na suprotno mišljenje. Općenito se ne vole razlikovati od drugih.
Možda ste se prepoznali u opisu jednih ili drugih osoba. Nadamo se da pripadate skupini osoba s visokim samopoštovanjem i samopouzdanjem. Takve osobe kao roditelji nastoje razviti samopoštovanje i samopouzdanje i kod svoje djece jer su svjesni koliko je njima to važno. Ukoliko ste se prepoznali u drugoj skupini, ne brinite jer uz vježbu uvijek možete promijeniti način na koji sebe doživljavate i vrednujete. Tako ćete i kao roditelji moći učinkovitije razvijati veću razinu samopoštovanja i samopouzdanja kod vlastitog djeteta.
Razvijanje samopoštovanja i samopouzdanja trebalo bi biti sastavni dio svakodnevice, a ne jednokratna aktivnost. Roditelji mogu svoju podršku, pohvale i razumijevanje pokazivati i nakon „malih“, svakodnevnih uspjeha svoje djece. Tako će im najbolje usaditi temeljne vrijednosti o njima samima i biti im prijeko potrebna podrška.
Od svih procjena koje donosimo u životu, procjena samog sebe jedna je od najvažnijih.
Autorice: mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica, mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja, mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. socijalna radnica
