“Dan bez smijeha izgubljen je dan” – kaže kineska mudrost. Smijeh je zarazan, a otkriven je i način na koji se mozak može zaraziti očaravajućim i fascinantnim poticajima na smijeh. Tako je reakcija mozga jača na zvukove smijeha, a slabija na zvukove poput povraćanja i vriske.
Smijeh povoljno djeluje na ljudsko zdravlje
Humor, šala, dosjetka i vic zaslužuju visoko mjesto u terapijskim sredstvima, smatraju liječnici. “Dugo živi onaj tko se često smije!”, tvrdi narodna mudrost. Zato njegujte dobro raspoloženje, šalu i humor. Izbjegavajte uzrujavanje i ljutnju. Čim osjetite krizu ili neraspoloženje koje vedrinu može pretvoriti u ljutnju, pronađite veselu, komičnu i smiješnu stranu pojave ili događaja.
Smijeh, dosjetka i humor prava su protuteža i najdjelotvornija preventiva patnji i bolu.
Istraživači s Harvard Medical School koji su proučavali vitalnost osoba u zrelim godinama i izglede za dugotrajan život, otkrili su da ljudi s pravim osjećajem za humor imaju veliku priliku doživjeti stotu. Utvrdili su da posjedovanje smisla za humor i šalu znatno produljuje život, potiče ljudsku sreću, donosi jače obrambene sposobnosti, oplemenjuje dušu i tijelo.
Prema izvješću dr. Margery Hutter Silver, znanstvenice koja je vodila taj istraživački projekt, smijanje donosi iste rezultate kao i svakodnevna tjelovježba, trčanje ili neke druge fizičke aktivnosti. Dovodi do mentalnog smirenja, opuštanja mišića, dubljeg disanja, poboljšane cirkulacije i aktivnijeg metabolizma.
Smijeh stvara poticajno ozračje
Ipak, najvažniji je psihološki učinak smijeha i vedrog raspoloženja na stvaranje toplog, ugodnog i poticajnog ozračja u obitelji, na radnome mjestu i u životnom okružju. U tako opuštenoj, vedroj, ugodnoj i poticajnoj atmosferi, produktivnost, radni elan, učinak i kvaliteta uratka mnogo su bolji, a međuljudski odnosi na visokoj razini. Sukobi, krize, uzrujavanja i loši odnosu u zajednici potiču radnu disciplinu, poduzetništvo, stvaralački polet i zanos, a humor, vic i šala podižu ih na višu razinu.
Nema humora na silu
Pogrešno bi bilo sve zasluge za dobre međuljudske odnose i visoke radne učinke pripisati samo humoru i vedrom duhu. Oni su značajan, ali ne i najvažniji dio pokretačke snage koja djeluje u zajedništvu i interakciji s drugim pozitivnim poticajnim i motivacijskim čimbenicima.
Anton Semjonovič Makarenko govorio je da čovjeka nije moguće naučiti kako da postane sretan, ali ga se može odgojiti da se osjeća sretnim. Sreća, vedro raspoloženje, smisao za humor i dosjetku usađuju se ljubavlju, dobrotom, razumijevanjem, osobnim uzorom, nikako silom i represijom. Možemo nekoga primorati da radi, ali ne i da uživa u radu, bude radostan, vedar i zadovoljno se smješka. To objašnjava ova berlinska šala: “Izmlatio sam ga kao vola u kupusu, a on svejedno neće da se smije, pa neće!”
Smijanje donosi iste rezultate kao i svakodnevna tjelovježba, trčanje ili neke druge fizičke aktivnosti, dovodi do mentalnog smirenja, opuštanja mišića, dubljeg disanja, poboljšane cirkulacije i aktivnijeg metabolizma.
Mnogo je poslova koji se ne mogu poticati ni pokretati humorom i šalom. Još je više problema, tegoba, sukoba i kriza koji se ne daju izbjeći, pa ni ublažiti vedrinom duha i isprikom. Smijeh, vedrina i humor unutarnje su vrijednosti i duboko ukorijenjen pogled na svijet i život. Oni su dar srca i izviru iz dubine ljudske duše. Duša koja pati ispunjena je gorčinom, pa nema vedrine i nije joj do smijeha.
Smijeh nije maska kojom ćete prikriti bol, brigu i patnju
Nemoguće je maskom smiješka prikriti boli, brige, patnje i probleme. Duboko povrijeđen, ponižen, očajan, traumatiziran ili teško bolestan čovjek, onaj koji je izgubio voljenu osobu, nije raspoložen za šalu. Tu pomažu topla ljudska riječ, suosjećanje, vedrina duha, staloženost, smirenost i potpora. Veselo ozračje i prijazan smiješak jačaju vjeru i želju za ozdravljenje. Smijeh, humor, šala i vedrina lijekovi su samo za obične svakodnevne brige i probleme koje smo previše uzeli k srcu.
Smijeh, ali ne i podsmijeh!
Važno je razlikovati prirodan i iskren smijeh od ironičnog podsmjeha i ciničkog ismijavanja, koji truju međuljudske odnose i prijateljske veze te izazivaju razdor u zajednici.
Dr. Herbert Lefcourt sa sveučilišta Waterloo iz Ontarija u Kanadi, proveo je eksperiment na skupini pacijenata u različitim stadijima oboljenja. Usporedbom ispitanika, zaključeno je da su oni koji su se tijekom eksperimenta najviše smijali, zbijali šale, iskazivali vedrinu i radost, imali najveću razinu rasta novonastalih antitijela u organizmu. Ta studija dokazuje da smijeh i vedrina poboljšavaju imunitet jer potiču tijelo na povećano stvaranje prirodnih antitijela protiv raznih bolesti.
Dr. Peter Derks (The College of William and Mary, Virginia) tvrdi da je smijanje vrlo složen proces, a da je smijeh naučena reakcija na emocionalne poticaje. Uključen je u mnoge vještine, poput sposobnosti brzog rješavanja problema. Pomaže pri ublažavanju i uklanjanju životnih, socijalnih i međuljudskih nesporazuma, kriza i sukoba. Ne kaže se bez razloga da su osobe koje posjeduju vedrinu, smisao za šalu i humor obično tople i prihvaćene u društvu.
Analizirajući uzorke moždanih valova, znanstvenik Derks otkrio je da su lijeva i desna strana mozga mnogo bolje koordinirane kod osoba koje imaju razvijen smisao za humor, šalu i koje se često smiju. Utvrdio je da lijeva strana bilježi ono što je rečeno, a desna prepoznaje ono što je smiješno u tom sadržaju.
Smisao za humor i umijeće smijeha
Onaj tko puno ne gleda na crnu stranu života, nego u svemu traži ono što će ga nasmijati, razveseliti, pomoći mu da zaboravi probleme, teškoće, krize i nelagode, a život učini ljepšim, veselijim i boljim – sretan je i mentalno zdrav čovjek. I u najdelikatnijim situacijama, teškim izazovima, kušnji i krizi ne pada u depresiju. U stanju je sačuvati spokoj, mir i dostojanstvo, nositi se s problemima, ne reagirati nepromišljeno ni grubo.
Kad ga naljute neraspoloženi bračni partner, nestašna djeca, agresivni susjed, namrgođeni kolega, živčani šef, obično odgovori nekom šalom, ispriča prikladnu anegdotu, dosjetku, vic, nasmiješi se pa s vedrim raspoloženjem, radošću i osmijehom na licu nastavi raditi. Time omekša, razoruža i privoli na popuštanje i najljućeg, goropadnog, uzrujanog i nasilnog muškarca ili ženu.
On je uvijek razborit, obazriv prema drugima, ima osjećaj mjere, dobar smisao za ponašanje u društvu, vještinu u socijalnom ophođenju. Nije ga lako izbaciti iz takta, uvući u sukob. Toj osobi i u vrijeme oluje svijet izgleda vedro. Smisao za humor i umijeće smijeha posjeduju tople, uravnotežene, samosvjesne i talentirane osobe koje zrače dobrotom, a duhovitim dosjetkama i šalom mame osmijeh okoline.
Udijelite smiješak namrštenom
“Osmijeh je besplatan, a pruža tako mnogo”, kaže američka izreka. Pa ipak, kako kaže Edward W. Reiller: “Neki su ljudi tako umorni da vam ni osmijeh ne mogu dati. Dajte im ga zato vi, jer on je najpotrebniji onima koji se više ne znaju ili ne mogu osmjehnuti.” Uvijek čuvajte “punu šaku” smijeha u džepu i vidite li nekoga bez osmijeha, darujte mu jedan vaš i izmamite mu osmijeh na lice!
“Da biste nešto učinili, najprije to morate vizualizirati u svome umu”, preporučuje Alex Morrison. I ne samo vizualizirati, nego dobro osmisliti i prosuditi jesu li ti planovi zbir pustih želja ili su ostvarivi. Kad je riječ o smijehu, valja znati da on sam ne može izliječiti teške bolesti poput raka, ali može pomoći u liječenju, olakšati pacijentu tegobe, vratiti mu optimizam. I to valja cijeniti.
Terapija smijehom
Liječnici koji koriste terapiju smijehom za bolesnike u završnoj fazi bolesti otkrili su da oni mnogo bolje podnose bol, vjerojatno zbog svih navedenih razloga. Utemeljitelj psihoanalize Sigmund Freud također je prepoznao oslobađajući učinak koji ima humor. Na humor je gledao kao na jednu od dobrih obrana ljudi od patnji.
Mnoge klinike prepoznaju pozitivan učinak koji terapija smijehom ima na bolesnike te je uistinu primjenjuju. Primjerice, The Big Apple cirkus iz New Yorka šalje klaunove u bolnice od 1986., većinom na dječje odjele. U SAD-u postoji Udruženje za terapijski humor (American Association for Therapeutic Humour), koje čine liječnici, medicinske sestre, psihijatri i ostali stručnjaci, a bavi se promocijom liječenja humorom.
Klaunovi pozitivno djeluju na psihu bolesnika i pomažu im da se lakše suoče i nose sa svojom bolešću i olakšavaju im boravak u bolnici. Valja napomenuti kako dugotrajni učinci liječenja smijehom nisu dovoljno dokumentirani. Ne postoji dugoročna znanstvena statistika o ovoj temi. Ali, izgledno je da dobar smisao za humor može biti koristan u liječenju i olakšanju bolova.
Klubovi ljubitelja smijeha
Dr. Katali u Indiji svako jutro okupi ljude te se 15 – 20 minuta svi zajedno glasno smiju. To ih dobro opusti, napuni emocionalne baterije i pripremi za naporan rad koji ih očekuje tijekom dana. “Osmijeh se ne može kupiti, isprositi, posuditi ili ukrasti, jer mu vrijednost daje jedino spontanost i dragovoljnost”, tvrdi Edward W. Reiller. Pravi osmijeh izlazi iz duše, srca i cijelog ljudskog bića. Ako ti se ne smije, u početku glumi smijeh, pa će ti se pobuditi želja za smijanjem, savjetuje dr. Katali.
Pravi osmijeh izlazi iz duše, srca i cijelog ljudskog bića.
U Indiji djeluje oko 400 klubova za smijeh. Još ih je dvjestotinjak u drugim zemljama diljem svijeta. Smijeh je ključ tolerancije. Razmotrimo priču jednog inženjera koji je godinu dana proveo na stručnom usavršavanju u Indiji.
“Dok sam igrao šah s prijateljem, koji je u vrijeme boravka u Indiji bio član kluba za smijanje, kroz prozor je uletjela lopta, pala na šahovsku ploču i razbacala sve figure po stolu i tepihu. Partija je bila u završnici, a ishod vrlo neizvjestan. Skočio sam kao oparen i počeo vikati na mališane, grditi ih i prijetiti im. Prijatelj je uzeo loptu i vratio im je uz grohotan smijeh. Mislio sam da je poludio. “Baš dobar štos”, rekao je kroz smijeh. Dok sam se izjedao od bijesa i gnjeva, on je, ne prestajući se smijati, poredao figure i mrtav-hladan mirno rekao: “Zašto se pjeniš? Dijete je u žaru igre napucalo loptu, pa što? Igrat ćemo novu partiju”.
Odgovorio sam mu: “Nisi čovjek, nego ledenjak, kad te taj dječji bezobrazluk ne uzbuđuje i još kažeš…u žaru igre!?” Izjurio sam iz kuće obračunati se s malim bezobraznicima. Na sreću, razbježali su se. Tek sam na dvorištu uvidio svoju glupost. Posramio sam se sam pred sobom, vratio se u sobu, ispričao prijatelju, ali sam bio toliko uzbuđen da partiju šaha nisam mogao nastaviti. Od tada svako jutro provodim seansu smijeha. Činim to i tijekom dana. Danas bez napora kontroliram svoje ponašanje i reagiranje te se prilično učinkovito svladavam u situacijama u kojima sam nekad bjesnio, urlao, vikao, derao se…”.
Smijehom protiv stresa
Predlažem čitateljima da koriste smijeh kao terapiju. Uvjeren smo da će se tako osloboditi živčane napetosti, stresa, nelagoda i problema s kojima se svakodnevno susreću u životu. Uz to, naučit će kontrolirati svoje ponašanje i reagiranje u napetim i kriznim situacijama. Izbjeći će sukobe sa suradnicima, pa ih neće povrijediti niti sebi stvarati nelagodnosti.
Zaključimo tvrdnjom Edwarda W. Reillera: “Osmijeh traje možda samo jedan trenutak, ali u sjećanju može ostati cijeli život“. Zato ga darujmo drugim ljudima i sa zahvalnošću ga prihvatimo.
Smijeh je zdrav, ne uzimajte život preozbiljno
Osmijeh ne košta ništa, a djeluje čudesno
