Prekomjerna težina: kako dobiti bitku s kilogramima?

Osoba koja vodi borbu s kilogramima želi smršavjeti i ljepše izgledati, a sve u nadi kako će tada imati bolji život i biti istinski sretna. Međutim, moje osobno iskustvo i rad sa ženama na gubitku suvišnih kilograma, naučilo me da nikada nije problem samo u hrani i promjeni prehrambenih navika. Naše tijelo ne treba samo fizičku hranu, ono treba i duhovnu hranu. Tu spadaju naše potrebe, želje, ljubav, društvo drugih ljudi.

Kako kaže A. Maslow, nakon zadovoljavanja fizičkih potreba (hrana, voda, san…), dolaze sigurnost, ljubav, poštovanje i samoaktualizacija. Jednom kad je potreba za hranom zadovoljena, ta se potreba gasi i možemo se posvetiti drugim stvarima koje volimo.

Težina koju nosimo na sebi, odraz je težine koju imamo u sebi.

No, kad imamo problema s hranom, potreba za njom neprestano je prisutna. Tada više ne govorimo o fizičkoj, nego o emocionalnoj gladi. Iako se češće javlja kod žena, skloni su joj i muškaraci. Žene mogu biti ovisne o nekoj hrani u tajnosti i bez društvene osude. Da bi mogli pustiti hranu, najprije moramo pustiti sve ono suvišno što nas koči i guši u životu. S tim dolazi i gubitak kilograma, pa se fokus s hrane premiješta na ostale interese u životu.

Dugogodišnjim radom i istraživanjem problema hranjenja, debljine i kako je sve to povezano s načinom na koji živimo, uvidjela sam da puštanjem određenih stvari jednostavno prestaje, a s vremenom i potpuno nestaje opsjednutost i žudnja za hranom.

ŠTO SVE TREBAMO OTPUSTITI KAKO BI OTIŠLI SUVIŠNI KILOGRAMI

1. Kontrola

Ženama koje vode bitku s hranom, ovaj je aspekt dosta teško otpustiti. Kontrola nam daje lažan osjećaj sigurnosti, dok mislimo kako sve držimo u svojim rukama. Od te silne kontrole se iscrpljujemo i gubimo dragocjenu energiju koja je mogla biti usmjerena u nešto što nas istinski veseli. Misleći kako imamo sve konce u svojim rukama, tada jedino što držimo u svojim rukama je još jedan kolač koji namjeravamo pojesti, iako fizički nismo gladne. Pa tako ponekad možemo željeti kontrolirati sve što jedemo ili pak kontrolirati sve što se događa oko nas. Najčešće smo na jednom dijelu vage, pa težimo potpunoj restrikciji svih namirnica koje unosimo u tijelo ili se totalno prepuštamo hrani. Ovaj dio može biti iznimno iscrpljujuć, jer nijedna krajnost ne donosi ispunjenost i sreću. Odgovor se nalazi u balansu i umjerenosti.

2. Perfekcionizam

Toliko puta sam čula:

Ako nešto ne može biti savršeno, ne vrijedi ni započinjati.“

„Neću čistiti ako neće baš sve biti čisto.“

„Neću se zdravo hraniti, ako ne mogu odmah izgubiti sve suvišne kilograme.“

No, savršenstvo ne postoji i ovakvo razmišljanje samo ubija našu motivaciju i volju za boljim životom. Postoji samo naša iluzija o savršenstvu. Nijedna osoba nije savršena, kao niti mi sami. No, to nije razlog da se ne nastavimo družiti s ljudima i upoznavati ih takve kakvi jesu.

Iste rečenice sam čula i za prehranu:

„Od sutra ću sve ispočetka.“

„Sutra ću sve jesti po planu.“

I tu najčešće padamo. Zato što se odričemo svega i opet stavljamo fokus samo na to što jedemo. Kao i kada je to što jedemo u točnom složenom rasporedu. Pritom ne slušamo svoje tijelo, nego ga prema nečijim uputama hranimo kada ono nije gladno ili mu dajemo ono što ne želi. Na kraju dana, moje klijentice mi najčešće kažu da se na kraju prejedu i odustanu od dijete jer im je to sve skupa preteško i tako dan za danom. U prehrani, kao i u životu, ne treba sve biti savršeno, jer je to nemoguće. Ako si dopustite pojesti jedan kolač kad vam dođe želja te u tome uživate bez grižnje savjesti, nećete se udebljati. Imat ćete samo motivaciju za nastaviti dalje sa zdravom prehranom koju vaše tijelo treba. Ujedno, neće doći ni do prejedanja ni do potrebe za nečijim planom prehrane. Vaše tijelo je dovoljno mudro da zna što mu i u kojem trenutku treba.

3. Uvjerenja

Uvjerenja su naši duboko pohranjeni stavovi o životu, našim osobinama, tijelu, ljudima i sve u što vjerujemo iz dana u dan. Najčešća uvjerenja koja sam čula kod žena su:

Nisam dovoljno lijepa.“

„Sve što radim nije dovoljno dobro.“

„Predebela sam i moram biti mršavija.“

„Kada skinem te kile, napokon ću biti sretna.“

„Nemam pravo biti sretna.“

„Mršavi ljudi su sretniji i imaju bolji život.“

„Moram sve brzo napraviti.“

„Sve moram sama.“

„Mora biti savršeno ili uopće nema smisla išta raditi.“

Uz ova uvjerenja, vjerujem kako se možete sjetiti još puno onih koja su dio vas ili koja ste čuli. Svako uvjerenje koje izaziva bolnu emociju i osjećaj nemira, patnje ili boli nije dobro za nas i treba ga promijeniti. Nesvjesno, mi sami najčešće hranimo ta lažna uvjerenja. Kad prestane fizička glad, počinje hranjenje uvjerenja. Svaka misao koja nas podsjeti na naše uvjerenje, izaziva u nama osjećaj koji tada, ako toga nismo svjesni, potiskujemo hranom. Tu spadaju i one rečenice u kojima su riječi moram, trebam, uvijek itd. Kada to moranje prebacimo u ŽELIM, dolazimo do uvida što stoji iza svega.

4. Strah

Strah je emocija koja nam služi kako bi nas zaštitila u slučaju opasnosti. Da ne postoji strah, tada bismo jednostavno skočili kroz prozor bez imalo razmišljanja o tome. Male količine straha su dobre za nas, čisto da nas štite od smrti. No, što kada dođe do paralizirajućeg i iracionalnog straha?

Žene najčešće hrane tri vrste straha:

Strah od neuspjeha: „Ne mogu promijeniti ovaj posao.“
Strah od budućnosti: „Što ako ostanem sama?“
Strah od odbacivanja: „Što ako ne prihvate moju ideju?“

Kada hranimo strah, on postaje sve veći i veći. Jedino rješenje za smanjivanje straha je suočavanje s njim i ulazak u sam strah. Suočavajući se sa strahom možemo za svaki „što ako“ pronaći i napisati si rješenja i na taj način umanjiti iracionalnost straha. Kao i pitanje: “Što je najgore što se može dogoditi ako…?”

5. Očekivanja

Svaka žena s kojom sam radila na smanjenju kilaže, borila se više s očekivanjima, nego s kilogramima. Uz svoja očekivanja, mi ispunjavamo i ona tuđa. Tako većina žena očekuje od sebe da je savršena majka, savršena žena, da je kuća potpuno čista, muž sretan, prijatelji ispunjeni, karijera u usponu, uz, naravno, savršen izgled. A mi, pritom, stalno nasmiješene i dobre volje. Takva očekivanja su totalno nerealna i mi kao ljudska bića ne možemo to sve ispuniti. Niti ne moramo.

Kad mi klijentice počnu s ovakvim rečenicama postavlja se pitanje:

Je li svrha vašeg života da sva ova ispunjavate sva ova očekivanja ili da radite ono što vas uistinu ispunjava i veseli?“

Mi nismo na ovom svijetu kako bi ispunjavale tuđa očekivanja niti kako bi netko ispunjavao naša očekivanja. Sami stvaramo svoju sreću, radeći najbolje što možemo ono što želimo i volimo. Kad ispunite svoja očekivanja, koja su pritom realna, nema više potrebe da se kažnjavate prejedanjem. Očekivanja društva, roditelja, dečka/muža treba propitati i ako nam ne odgovaraju, jednostavno ih odbaciti jer – nisu naša. Jednako kao što odbacimo hranu koja nam šteti.

6. Prošlost

Puštanje prošlosti i starih navika može biti iznimno bolno. Ponekad neke situacije iz prošlosti nismo zatvorile i nastavljamo ih hraniti na nesvjesnoj razini. Kad osvijestimo koliko imamo godina i što je sve iza nas, ta nas spoznaja može uzdrmati i radi utjehe uzimamo hranu. Nažalost ili na sreću, to situaciju neće riješiti. Jedino mi sami to možemo to riješiti, razvijanjem snage u sebi i oslanjanjem na druge izvore. U savjetodavnom radu često sa ženama prolazim kroz zaostale i neiskazane osjećaje: tuge, ljutnje, srama, straha. Tek nakon toga dolazi do razvoja samopouzdanja i veće svjesnosti o sebi.

Žene najčešće jedu slatko kako bi umanjile osjećaj samoće, praznine, tuge ili ljutnje. I na taj način ne puštaju tu energiju emocija van, nego je ostavljaju u sebi i hrane je. Godinama pune svoju „emocionalnu vreću“ koja stvara sve veću težinu i pritisak s kojim se teško nositi. Radom na sebi prihvaćamo stvari kakve jesu i počinjemo uviđati da postoji i drugačiji život osim onog u kojem je cijeli fokus samo na hrani.

I za kraj imajte na umu: Gubljenjem kilograma ne dobivate bolji život. Kad stvorite život kakav želite, suvišni kilogrami sami odlaze.

Ukoliko želite prisustvovati radionici (teorijski i iskustveni dio) „Što stoji iza beskonačne gladi kod žena?“, molim vas da se prijavite na mail: ili na mob:091/935-6942.

Jeste li žena koja voli “previše” i što to točno znači

Što učiniti kad nastupi napadaj panike

 

 

Marta Kravarščan

Neurolingvistička praktičarka, life savjetnica, TA savjetnica / Put promjene, www.psihoterapijaisavjetovanje.com

WordPress Ads