Vitamin A i njegova ljekovita svojstva

Vitamin A je naziv za skupinu nutrijenata koji su od velike važnosti za zdravlje. U tu se skupinu ubrajaju retinoidi (retinol, retinil ester, retinal i retinska kiselina) i karotenoidi. Od karotenoida je najznačajniji beta-karoten, biljni pigment koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Zbog svojih izrazito dobrih učinaka na zdravlje kože, vitamin A je danas nezaobilazan dio kozmetičkih preparata. Osobito se koristi kao dodatak kremama za smanjenje bora te u proizvodima za zaštitu od UV zračenja.

Vitamin A jača imunološki sustav, liječi dišne i sinusne infekcije te ublažava gripu, prehladu i hunjavicu.

Ljekovita svojstva vitamina A

Vitamin A je snažan antioksidans koji višestruko koristi cjelokupnom zdravlju. Kao i svi antioksidansi i on je učinkovit borac protiv štetnog djelovanja slobodnih radikala. Doprinosi jačanju imunološkog sustava te izgradnji čvrstih i jakih kostiju.

1. Čuva zdravlje očiju

Vitamin A je od ključnog značaja za zdravlje očiju i očuvanje vida. Sudjeluje u stvaranju vidnog pigmenta zbog čega se smatra odličnim saveznikom u prevenciji noćnog sljepila. Važan je i za suzbijanje staračke makularne degeneracije, glaukoma i katarakte.

2. Pomlađuje i liječi kožu

Ovaj vitamin može biti od koristi u otklanjanju brojnih dermatoloških problema. Pomaže u liječenju akni, ekcema, psorijaze, opeklina i ostalih kožnih tegoba. Potiče proizvodnju kolagena i tako doprinosi obnovi oštećenog tkiva, odnosno bržem zarastanju rana, bilo da je riječ o ozljedama ili o kirurškom zahvatu. Prevenira pojavu hiperpigmentacije, hrani, njeguje i vlaži kožu te je štiti od bora i ostalih znakova preranog starenja. Zbog pozitivnog djelovanja na kožu često je sadržan u kremama i ostalim kozmetičkim preparatima.

3. Štiti od infekcija

Vitamin A je snažan borac protiv infekcija, a posebno je koristan kada se koristi u kombinaciji s vitaminom C i cinkom. Jača imunološki sustav, liječi dišne i sinusne infekcije te ublažava gripu, prehladu i hunjavicu. Posebno je koristan za djecu. Istraživanja su pokazala da redoviti unos ovog vitamina smanjuje postotak djece oboljele od plućnih infekcija. Kod djece, ali i odraslih oboljelih od teških plućnih bolesti, utvrđene su niske razine vitamina A. Nakon samo nekoliko doza ovog vitamina kod istih je zabilježena poboljšana funkcija pluća. Osim toga, kod djece koja su dobivala dovoljne količine vitamina A, potvrđen je daleko brži oporavak od vodenih kozica, kao i manji postotak popratnih komplikacija povezanih s ovom bolešću.

4. Sprječava napredovanje AIDS-a

Poznato je da vitamini jačaju imunitet te se stoga smatraju snažnim saveznicima u borbi protiv zaraznih bolesti, između ostalog i AIDS-a. Najopsežnija znanstvena istraživanja provedena su na vitaminu A jer je upravo on pokazao najveće beneficije kod oboljelih od AIDS-a. Niske razine vitamina A u krvi kod HIV inficiranih odraslih osoba su u tijesnoj vezi s progresijom ove bolesti i povećanim rizikom smrtnosti, piše Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Također, vjeruje se da su povećane količine ovog vitamina povezane s nižim rizikom od prijenosa HIV-a s majke na dijete.

5. Pomaže kod probavnih i želučanih tegoba

Vitamin A se pokazao kao odličan dodatak u liječenju nekih crijevnih bolesti. Studija provedena na Harvardu potvrdila je njegovo pozitivno djelovanje kod kolitisa, Crohnove bolesti i čira na dvanaesniku. Ista studija potvrdila je da je kod muškaraca koji uzimaju veće količine vitamina A smanjen rizik za nastanak čira za čak 50 %.

6. Sprječava rak

Znanstvena istraživanja pokazala su da se deficit ovog važnog nutrijenta može povezati s pojavom nekih vrsta raka, uključujući rak kože, prostate, debelog crijeva kao i pojedinih oblika leukemije. Otkriveno je da osobe oboljele od navedenih vrsta raka imaju daleko nižu razinu retinola u krvi od one koja se smatra optimalnom. Studija nedavno objavljena u časopisu Immunity, a provedena na Stanford University School of Medicine u Palo Altu u Kaliforniji otkrila je da retinska kiselina može imati ulogu u suzbijanju raka debelog crijeva.

“Godinama je poznato da je retinska kiselina odličan saveznik u suzbijanju upala u crijevima”, rekao je glavni autor dr Edgar Engleman, profesor patologije i medicine na istom Sveučilištu.

Također, prema tvrdnjama znanstvenika, vitamin A može usporiti ponovnu pojavu raka nakon operacije. U jednom istraživanju proučavano je djelovanje vitamina A na 307 pacijenata operiranih od raka pluća. Nakon dvanaest mjeseci, kod većine pacijenta koji su uzimali vitamin A tumor se nije ponovio. Kod malog broja pacijenata tumor se je ponovio, ali je bio daleko manji nego kod pacijenata koji uopće nisu uzimali vitamin A.

Prirodni izvori i preporučene doze

Vitamin A se javlja u obliku retinoida i karotenoida. Od karotenoida je najznačajniji beta-karoten, koji je prisutan u mnogim vrstama voća i povrća, ali ponajviše u tamnozelenom lisnatom povrću te žutom ili narančastom povrću i voću.

Dobri izvori beta-karotena su:

povrće: špinat, peršin, cvjetača, kelj, zelena salata, mahune, grašak, kupus, patlidžan, mrkva, cikla, rajčica, bijeli grah, bundeva, kukuruz, krumpir.
voće: breskva, marelica, kajsija, kruška, jabuka, šljiva, ogrozd, ribiz, grožđe, naranča, ananas, malina, jagoda, borovnica, smokva.

Prosječne potrebne količine vitamina A na dnevnoj bazi, kod odraslih osoba se kreću od 3.000 – 5.000 IU. U određenim slučajevima može doći do deficita vitamina A, zbog čega je nužan njegov pojačan unos, kako ne bi došlo do dodatnog narušavanja zdravlja. To se prije svega odnosi na nedovoljno uhranjene osobe, osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, te na kronične bolesnike. Povećane doze ovog vitamina preporučuju se kod celijakije, Kronove bolesti i drugih oboljenja crijeva.

Je li se moguće predozirati vitaminom A?

Gotovo je nemoguće predozirati se vitaminom A jer namirnice sadrže ovaj vitamin u vrlo malim količinama. Međutim ako uzimate vitamine u obliku dodataka prehrani, morate biti oprezni kako ne biste “pretjerali” s njihovim dozama. Vitamini topljivi u vodi (vitamini skupine B i vitamin C) brzo se eliminiraju iz organizma i njihov povećan unos u organizam nije toliko opasan. Za razliku od njih, vitamini topljivi u mastima (A, D, E, K) sporije se izlučuju iz tijela. Dnevno nemojte uzimati više od 5.000 IU vitamina A.

Simptomi koji ukazuju na hipervitaminozu A, odnosno predoziranje vitaminom A su: