Kod odabira namirnica za vaš svakodnevni jelovnik, najbolje je davati prednost sezonskim namirnicama. Priroda nam je već dala upravo to što treba našem organizmu u vrijeme hladnijih dana, s manje sunčeve energije. Konzumiranjem toplije ishrane u prohladne dane poboljšat ćete imunitet, mentalne sposobnosti, pa čak i raspoloženje.
Pravilnim odabirom začina možete povoljno utjecati na probavu, te donijeti ravnotežu u organizam. Kopar, komorač, đumbir, hren, cimet, čili, ružmarin, bosiljak i kurkuma samo su neki od začina koji vam mogu koristiti u ovo doba godine.
Konzumiranjem toplije ishrane u prohladne dane poboljšat ćete imunitet, mentalne sposobnosti, pa čak i raspoloženje.
Vrijeme čuvanja i obnavljanja
Prema kineskim Taoistima, jesen predstavlja prijelaz iz aktivnog stanja u stanje čuvanja, nadoknađivanja i obnavljanja. Stoga, osim namirnica koje zagrijavaju, preporučljivo je konzumirati i one koje će na brz i adekvatan način mineralizirati naš organizam, te mu vratiti izgubljenu snagu. Idealan odabir za ovu svrhu su apsolutno svi orašasti plodovi.
Tijekom jeseni posebno se preporučuje konzumirati korijenske plodove kao što su cikla, mrkva, celer, češnjak, luk i bundeva. Smatra se da plodovi koji rastu sporije sadrže mnogo više topline. Isto tako, smatra se da korijensko povrće jako dobro uzemljuje i stabilizira.
Voće koje jedemo u jesen ne bi trebalo biti suho, jer je jesen sama po sebi suho razdoblje. Osobe koje pate od nervoze, nesanice, depresije, anksioznosti ovo bi trebali imati na umu jer bi suho voće i općenito suha hrana mogli pogoršati njihove probleme.
Donosimo vam nekoliko sezonskih namirnica koje u jesensko razdoblje mogu izvrsno zadovoljiti dnevne potrebe organizma.
5 namirnica za jesenske dane
GROŽĐE
Vinova loza je jedna od najstarijih kultura na svijetu. Dozrijeva tijekom ljeta i bere se na jesen, te zbog svog bogatog sadržaja predstavlja korisnu sezonsku namirnicu. Predstavlja bogat izvor vitamina B i C, koji povoljno utječu na živčani sustav, te su osobito važni za izmjenu ugljikohidrata. Konzumacijom grožđa poboljšava se protok krvi, rad srca, smanjuje se nakupljanje kolesterola i rizik od moždanog udara.
Berba grožđa – berba zdravlja i hranjivih sastojaka
SMOKVA
Osim svog općepoznatog laksativnog djelovanja, smokva ima i mnoga druga ljekovita svojstva. Svoju ljekovitost i stoljećima staru dobru reputaciju smokva može prije svega zahvaliti visokom udjelu magnezija. Magnezij je jedan od osnovnih elemenata koji štite naš živčani sustav od stresa. Vrlo je bitan za kosti, imunitet, zdravlje mozga i živčanog sustava. Zahvaljujući magneziju možemo ostati zdravi, vitalni i mladoliki čak i u dubokoj starosti.
Smokva – kraljica Mediterana i sjajan prirodni lijek za tlak, srce i probavu
BUNDEVA
Možda najčešće korišten jesenji plod, bundeva se može pripremati na različite načine, bilo to kuhanje, pečenje, kao pita, juha ili nadjev – gdje će ona uvijek zadržati svoj originalan okus i čar. Ključni sastojak bundeve je beta-karoten koji ima višestruko zaštitno djelovanje za naš organizam.
U narodnoj i službenoj medicini, bundeva je prije svega poznata kao izvrsna namirnica za osobe s bolesnim želucem i crijevima. Izvrstan je diuretik, te pomaže kod problema s gihtom, reumom, upalom mokraćnih puteva, bubrega i žuči.
Sjemenke bundeve imaju neusporedivo veću vrijednost od mesnatog dijela ploda. Mnogo su bogatije mineralima i vitaminima, željezom, kalcijem, kalijem i fosforom nego samo meso bundeve.
Vodič kroz bundeve: koja je najslađa i najzdravija?
Kopar, komorač, đumbir, hren, cimet, čili, ružmarin, bosiljak i kurkuma samo su neki od začina koji vam mogu koristiti u ovo doba godine.
BATAT
Još jedna namirnica bogata beta-karotenom je batat ili takozvani slatki krumpir. Porijeklom iz Srednje Amerike, smatra se jednom od najhranjivijih vrsta povrća. Velike količine minerala (K, Mg, Ca i Fe) i vitamina (A, B, C i E) prilikom konzumiranja će tijelu osigurati značajan broj antioksidansa.
Međutim njegovo najveće bogatstvo je beta-karoten. Smatra se da oko 200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule. Batat ne sadrži masti i tijelu daje velike količine energije, a pri tome ne pridonosi debljanju. Složena vlakna i ugljikohidrati u njegovom sastavu omogućuju postupno oslobađanje šećera, te njegovu apsorpciju u krvotok. Stoga se preporučuje osobama koje zbog pretilosti, srčanih problema i dijabetesa moraju paziti na prehranu.
Je li batat toliko zdraviji od krumpira?
GRAH
Spominje se u mnogim drevnim spisima, pa stoga nije teško zaključiti da se i ovdje radi o jednoj od najstarijih namirnica na svijetu. Niz zdravih proteina, vlakana, minerala i vitamina čine ga izuzetno zdravom namirnicom. Pokazalo se da se crni grah izvrsno brine o zdravlju probavnog sustava, a prije svega debelog crijeva. Prepun je hranjivih tvari kao što su proteini, vitamini B9 i B1, fosfora, željeza, mangana. Grah, kao i krumpir i gljive, spada u gomoljaste plodove za koje se smatra da dobro zadržavaju toplinu u tijelu.
Dobro staro pravilo konzumiranja sezonskih plodova vrijedi za sva vremena. Priroda ima vlastitu inteligenciju, te nam u svakom trenutku na raznolike i zanimljive načine nudi upravo ono što nam je potrebno.
