Na spomen riječi probiotici, najčešće se prisjetimo reklamnih TV spotova i slika jogurta koje svakodnevno gledamo na televiziji. No, dobroćudne bakterije nisu marketinški trik ili običan modni trend u prehrani. Žive kulture ovih prijateljskih bakterija u obliku fermentirane hrane koristili su još naši preci, jer su znali kako nam one uvelike mogu pomoći u prevenciji i liječenju mnogih bolesti.
Riječ “probiotik” potječe od grčkog “pro bios”, što u doslovnom prijevodu znači “za život”. Prvi puta koristili su je Lilley i Stillwell 1965. kako bi opisali tvari koje je lučio jedan mikroorganizam, a koje su poticale rast drugog.
U današnje vrijeme zanimanje je za probioticima sve veće. Razlog tome su brojna znanstvena otkrića koja dokazuju korisno djelovanje probiotika na gotovo cijeli organizam.
Dobre bakterije “za život”
Više od 1.000 različitih vrsta bakterija živi u našem probavnom traktu, pomažući nam razgraditi hranu i apsorbirati hranjive tvari.
Antibiotici (anti bios – ubojice života), odnosno lijekovi namijenjeni uništavanju destruktivnih bakterija, istovremeno mogu ubiti i zdravu crijevnu floru koja nam pomaže pri probavi. Zbog toga, nakon uzimanja antibiotika liječnici često propisuju uzimanje probiotika kako bismo ponovno naselili probavni trakt zdravim bakterijama.
Istraživanja potvrđuju kako probiotici mogu pomoći i kod mnogih drugih zdravstvenih problema:
- jačaju imunitet
- sprječavaju infekcije
- ublažavaju, čak i kompletno liječe alergiju i astmu
- povećavaju otpornost na stres
- štite od vaginalnih infekcija
- potpomažu mršavljenju
- ublažavaju želučane tegobe
- pomažu kod dojenačkih grčeva
- uspješno liječe dermatitis, ekcem i psorijazu
Pomažu kod probavnih i želučanih tegoba
Probiotici pomažu kod raznih vrsta probavnih smetnji. Odlični su za ublažavanje bolova u trbuhu, grčeva, nadutosti, proljeva i zatvora. Mogu biti korisni za osobe sa sindromom iritabilnog crijeva.
U jednoj su studiji pacijenti primijetili osjetno ublažavanje simptoma kao što su bol u trbuhu i neredovita stolica nakon što su dobili dodatak koji sadrži bakterijski soj Bifidobacterium infantis.
Probiotici pomažu u ukupnom upravljanju probavom čak i ako osoba nema konkretnih zdravstvenih problema.
Čuvaju zdravlje mokraćnog sustava
Brojna istraživanja pokazuju kako probiotike valja uzimati ako patite od infekcija mokraćnog sustava.
Redovita upotreba probiotika može spriječiti napad loših bakterija na mokraćni sustav. To se postiže održavanjem populacije zdravih bakterija u organizmu.
Infekcije mokraćnog sustava vrlo su česte, osobito u žena.
Većina infekcija nestaje uz antibiotike, ali istraživanja pokazuju da ih se oko 30 do 40 posto može i vratiti.
Redovitim uzimanjem probiotika možete spriječiti ponovnu pojavu ove bolesti.
Sprječavaju vaginalne infekcije
Baš kao probavni trakt, i naši se intimni organi oslanjaju na krhku ravnotežu dobrih i loših bakterija. Kada se ta ravnoteža poremeti može rezultirati s nekoliko vrlo čestih i neugodnih infekcija.
Bakterijska infekcija intimnih organa može dovesti i do gljivične infekcije.
Nedavne studije su otkrile da L. Acidophilus može spriječiti vaginalnu infekciju i pomoći u slučajevima već nastalih infekcija u žena. Pritom valja napomenuti da su probiotici u tim studijama bili korišteni u obliku vaginalnih čepića, a ne kao dodatak prehrani.
Čuvaju zdravlje majke i fetusa
Probiotici mogu imati posebnu ulogu u majčinom zdravlju, budući da su trudnice posebno osjetljive na vaginalne infekcije.
S obzirom na to da je bakterijska vaginoza jedan od faktora koji uzrokuju prijevremeni porod, probiotici su se još jednom pokazali kao potencijalna blagodat, ali ovoga puta i za zdravlje fetusa.
Osnažuju imunitet
Jedna od glavnih funkcija zdravih bakterija je potaknuti imunološku reakciju.
Primjerice, u jednoj studiji provedenoj na studentima pokazalo se kako su svi koji su dobili fermentirani mliječni napitak umjesto mlijeka imali povećanu proizvodnju limfocita, koji označavaju snagu imuniteta.
Konzumirajući namirnice bogate probioticima i održavanjem kvalitetne crijevne flore, možete osnažiti svoj imunološku sustav.
Pomažu kod mršavljenja
Na Sveučilištu Stanford istraživači su 2006. otkrili kako pretili ljudi imaju različite crijevne bakterije u odnosu na one prosječne tjelesne težine.
To je bio prvi znak da crijevna flora igra ulogu u održavanju zdrave tjelesne težine.
U studiji provedenoj na ženama u postporođajnom razdoblju, dodatak probiotičkih bakterija lactobacillus bifidobacterium pomogao je brže smanjiti opseg struka.
Smanjuju rizik od alergije i astme
Istraživanje PANDA (Probiotics and Allergy) provedeno u 2007. dokazalo je kako postoji čvrsta veza između crijevne flore i alergija.
Istraživači su odabrali žene koje su patile od sezonskih alergija ili čiji su partneri patili od alergija, tako da su i njihova djeca imala veliku šansu za razvoj alergija i astme.
Trudnice koje su uzimale probiotike tijekom trudnoće imale su 80% manju pojavu alergija, dermatitisa i astme kod djece.
Ako vaše dijete već ima alergiju, astmu ili dermatitis, još nije prekasno. I u takvim slučajevima istraživanja pokazuju povoljan utjecaj probiotičkih bakterija.
Izvori probiotičkih bakterija
Osnovni izvori probiotičkih bakterija su fermentirani proizvodi poput kefira, misa, tempeha, kiselog kupusa, domaćeg termički neobrađenog sira ili jogurta koje sadrže probiotičke bakterije.
Ako vam je potrebna velika doza probiotički bakterija, posebice nakon terapije antibioticima, ili u slučajevima loše probave, alergije ili astme, možete ih kupiti u ljekarnama u obliku praha ili tekućine.
Pritom svakako pripazite da ne sadrže umjetne boje, arome, konzervanse, gluten ili laktozu.
