Proljeće je vrijeme kada nas priroda, među ostalim, dariva i – mladim bobom. Riječ je o izuzetno zdravoj jednogodišnjoj biljci iz porodice mahunarki, koja je donedavno bila gotovo zaboravljena. Nasreću, polako i zasluženo bob se vraća na naše jelovnike, što potvrđuju i sve češće manifestacije koje se u njegovu čast organiziraju u Dalmaciji.
U slatkom i punom okusu njegovih zelenih zrna uživali su još i stari Grci i Rimljani. Potječe s Bliskog istoka, a bio je neizostavan dio mediteranske prehrane sve dok ga u 16. i 17. st. s trpeza nije istisnuo grah, koji je iz Amerike stigao u Europu.
Dalmatinci itekako dobro znaju koliki užitak pruža nepcu starinsko, jednostavno jelo od mladoga boba i blitve, osobito ako su ubrani u vlastitom vrtu. Volite li jednostavna jela, koja usto pružaju maksimum zdravlja, skuhajte mladi bob (zajedno s mahunama – dovoljno je 10-15 minuta), polijte ga s malo maslinova ulja i pospite s malo nasjeckanog češnjaka i eto vam proljetnog jela koje će vas dugo održati sitima.
Bogatstvo nutrijenata u zelenim zrnima
Zahvaljujući obilju proteina, bob je izvrsna namirnica i za vegane i vegetarijance. Ova se mahunarka može pohvaliti cijelim spektrom nutritivnih vrijednosti.
Među ostalim, sadrži:
- proteine
- folate
- vlakna
- željezo
- cink
- bakar
- fosfor
- kalij
- magnezij
- mangan
- vitamin K
- vitamin C
- vitamin B1
- vitamin B6
Ono što bob čini posebnim među mahunarkama jest to što sadrži i levodopu – tvar koja potiče lučenje hormona ugode dopamina i koja usto poboljšava motoričke funkcije.
DOBROBITI BOBA
1. Smanjuje rizik od srčanih oboljenja i potiče probavu
Bob sadrži magnezij, mineral koji je jako važan za zdravlje srca. Budući da u njegovim ukusnim zrnima ima i kalija, pomaže i u snižavanju krvnog tlaka te smanjuje rizik od hipertenzije, koja može biti okidač za srčani udar.
Također, bob obiluje vlaknima te je izvrstan saveznik dobre probave. Jedna šalica boba sadrži 36 grama vlakana. Zahvaljujući topivim vlaknima, ova proljetna namirnica uravnotežuje razine šećera u krvi te snižava razine lošeg kolesterola. Bob obiluje i folatima, koji štite zdravlje srca.
2. Jača imunosni sustav
Imate li manjak bakra u organizmu, podložniji ste raznim oboljenjima i infekcijama. Upravo taj mineral sadrži bob. Bakar pridonosi zdravlju krvnih stanica te podupire funkcije bijelih krvnih stanica, koje se bore protiv raznih patogena i slobodnih radikala. A to znači da konzumacijom boba možete osnažiti obrambene snage svog organizma.
3. Sprečava anemiju i podiže razine energije
Bob je mahunarka koja obiluje željezom, koje jača krv, sprečava anemiju te podiže razine energije. Ovaj je mineral jako važan za proizvodnju hemoglobina, koji prenosi kisik do svake stanice u vašem organizmu. Jedna šalica boba opskrbit će vaš organizam s 14 posto dnevno preporučene doze željeza.
4. Pomaže kod Parkinsonove bolesti
Istraživanja su pokazala da je bob jedina mahunarka koja sadrži tvar neobična naziva levodopa. Kad se povećaju razine te tvari u krvi, poboljšavaju se motoričke funkcije, što može pomoći kod Parkinsonove bolesti.
Levodopa je, naime, tvar koju sadrže i lijekovi protiv Parkinsonove bolesti. Istraživanja su pokazala da bob bolje pomaže u ublažavanju tegoba ove bolesti nego sami lijekovi. Da bi poboljšale svoje motoričke funkcije, osobe koje boluju od Parkinsonove bolesti mogu konzumirati oko 100 g boba na dan (malo manje od 1 šalice).
5. Čuva zdravlje trudnica i beba
Zahvaljujući obilju folata ili vitamina B9, bob je namirnica koju bi u svoju prehranu svakako trebale uvrstiti i trudnice. Folati čuvaju zdravlje bebe te sprečavaju brojne komplikacije u trudnoći.
Ovaj vitamin potreban je organizmu i za stvaranje crvenih krvnih stanica, za funkcije metabolizma i za bolji rad središnjeg živčanog sustava. Jedna šalica kuhanog boba sadrži čak 44 posto dnevno preporučene doze folata. Također, trudnicama su potrebni i željezo i kalcij, minerali koje mogu unijeti u organizam upravo konzumacijom boba.
6. Pridonosi zdravlju kostiju
Bob je jako korisno jesti i zbog mangana koji sadrži. Upravo je taj mineral zaslužan za očuvanje zdravlja kostiju te za njihovu gustoću. Samo jedna šalica boba sadrži čak 36 posto preporučenih dnevnih doza mangana. Mangan pomaže i u sprečavanju manjka kalcija u organizmu, koji je drugi važan mineral za izgradnju kostiju. Ova mahunarka sadrži i fosfor, koji je također važan za čvrste kosti i zube.
7. Pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine
Učestalom konzumacijom mladog boba zasigurno nećete ugroziti svoju dobru liniju. Pojedete li 100 g kuhanog boba, u organizam ćete unijeti svega 60 kcal.
U jednoj šalici boba ima 40 grama proteina. Istraživanja su pokazala da osobe koje unose više proteina i vlakana lakše i brže mršave nego oni koji unose više ugljikohidrata, a malo masnoća. Također, nakon njegove konzumacije nećete brzo osjetiti glad. Naime, vlakna i proteini kojima bob obiluje uvelike su zaslužni za dugotrajan osjećaj sitosti.
Prijedlozi za serviranje boba
Mladi bob kojem zrna nisu veća od 1 cm ne morate guliti, no stariji bob svakako izvadite iz mahune, jer će biti ukusniji i finiji. Zrna mladoga boba čak možete jesti i sirova.
1. Skuhajte (zasebno) bob i blitvu, pomiješajte ih pa začinite s malo maslinova ulja, soli, papra i češnjaka.
2. Kuhani bob možete i izmiksati te namazati na integralni kruh s dodatkom začina po želji (dobro se slaže s metvicom, čilijem i limunom).
3. Možete ga kuhanog dodati i svojim omiljenim salatama i tjestenini, a izvrsno se slaže s okusom rikule, artičoka i šparoga.
4. Bob također možete i sušiti te ga sačuvati za zimska jela.
Savjet:
Iako je zamrznuti bob dostupan u trgovinama cijele godine, najbolje ga je kupovati svježeg, kad mu je sezona. No pri kupnji uvijek provjerite da su mahune čvrste, hrskave, svijetlozelene i bez oštećenja.
Svježi bob možete čuvati u hladnjaku do nekoliko dana, a ostane li vam viška ove ukusne mahunarke, blanširajte je minutu-dvije te pohranite u zamrzivač za kasniju upotrebu.
