Posegnuli ste za jednim keksom, a onda shvatili da ste pojeli cijelu kutiju? Gasite žeđ gaziranim sokovima, ali uvijek želite popiti još koju čašu? Razlog tome nije nedostatak samodiscipline nego vrsta šećera koja se nalazi u većini gotovih proizvoda. Njegovo ime je glukozno-fruktozni sirup.
Glukozno-fruktozni sirup predstavlja opasnost ne samo za našu liniju. Fruktoza je općenito otrov za tijelo, jer je mozak ne doživljava kao hranu.
Što je glukozno-fruktozni sirup?
Glukozno-fruktozni sirup (High-fructose corn syrup, HFCS) je vrsta kukuruznog sirupa. Proizvodi se na način da se uz pomoć enzima dio glukoze pretvara u fruktozu kako bi se dobila željena slatkoća. Nastaje mješavina glukoze i fruktoze, koja se zove glukozno-fruktozni sirup.
Proizvođači često koriste glukozno-fruktozni sirup jer je znatno jeftiniji od šećera. Osim toga, HFCS produžuje rok trajanja proizvoda. Naravno da je ovakav aditiv itekako “dobrodošao” u svijetu brze hrane.
Glukozno-fruktozni sirup naširoko se koristi kao zamjena za šećer u mnogim gaziranim pićima, sokovima, jogurtima, žitaricama, pecivima i gotovim juhama. Nažalost, kao i mnogi drugi aditivi, glukozno-fruktozni sirup ima razarajuće djelovanje na naše zdravlje.
Zašto je glukozno-fruktozni sirup opasan?
Glukozno-fruktozni sirup predstavlja opasnost ne samo za našu liniju. Fruktoza je općenito otrov za tijelo, jer je mozak ne doživljava kao hranu.
Fruktoza je, poput glukoze, jednostavni šećer. Jedina razlika je u tome što fruktoza u naša crijeva dospijeva puno sporije nego glukoza, a zatim sporije ulazi u krvotok. Zbog toga je njezina apsorpcija ograničena.
Krvotokom fruktoza pristiže u jetru gdje se ili pretvara u glukozu i pohranjuje u obliku glikogena. Ili se, pak, pretvara u masno tkivo i pohranjuje u blizini vitalnih organa.
Istraživanja na dvije grupe djece dokazala su da fruktoza usporava metabolizam i uzrokuje pretilost. Osim toga, utvrđeno je da glukozno-fruktozni sirup u sebi sadrži značajne količine žive koja se koristi u procesu prerade glukoze.
Pretpostavlja se da glukozno-fruktozni sirup:
- povećava količinu masnih stanica u blizini srca, jetre i drugih vitalnih organa
- potiče nastanak dijabetesa, pretilosti i srčanih oboljenja
- povećava nivo triglicerida
- usporava metabolizam
- negativno utječe na rad bubrega
- povećava krvni tlak
- povezan je s osteoporozom, anemijom, karijesom i osteoartritisom
Povezanost s pretilošću
Mnogi znanstvenici, između kojih je Robert H. Lustig (Sugar: The Bitter Truth) smatraju da je upravo fruktoza odgovorna za nevjerojatan porast pretilosti i srčanih oboljenja u svijetu. Problem je u tome da je glukozno-fruktozni sirup varka za mozak, jer fruktoza našem organizmu ne daje signal o sitosti.
“Najopasniji sastojak ovoga sirupa je fruktoza koja na umjetan način pojačava apetit i dovodi do mnogih zdravstvenih problema. Fruktoza moždanim stanicama daje nejasne signale o sitosti organizma. Jedemo li šećer, naše tijelo izlučuje inzulin koji moždanim stanicama šalje informaciju da smo dovoljno pojeli. Visoke vrijednosti inzulina zatvaraju apetit. Fruktoza ne potiče takvo obilno lučenje inzulina i zbog toga nemamo osjećaj da smo siti”. kaže doktor Carel Le Roux, specijalist za metaboličku medicinu na Imperial Collegeu u Londonu.
Inače, američka vlada daje nove poticaje za uzgajanje kukuruza iz kojeg se radi ovaj sirup. Istovremeno statistika pokazuje da je čak 33 posto djece pretilo, a godišnje trošimo milijarde dolara za liječenje zdravstvenih problema povezanih s pretilošću.
Kuhinjski šećer
Treba znati da je i sveprisutni kuhinjski šećer (sukroza) ustvari sastavljen od glukoze i fruktoze (pola-pola). Fruktozni sirup ustvari ima samo 10% više fruktoze od kuhinjskog šećera. Mnoštvo novijih medicinskih studija sasvim jasno ukazuje da su sveprisutni kuhinjski šećer, fruktozni sirup, proizvodi od rafiniranog brašna (u bijelom pšeničnom brašnu 71% su ugljikohidrati ) i industrijska procesuirana hrana odgovorni za pretilost, aterosklerozu, inzulinsku rezistenciju, masnu jetru, dijabetes… i to kod više od pola populacije. SAD prednjače jer tamo do 9% djece u pedijatrijskoj dobi već ima kroničnu bolest jetre zbog masne jetre, a postotak kod pretile djece je 40% oboljelih od kronične bolesti jetre.
Fruktoza je u svemu ovome veći problem jer glukozu naš metabolizam troši kao osnovno gorivo i može je pohraniti kao glikogen za buduću upotrebu za energiju. Fruktoza se pak kroz proces “de novo lipogenesys” pretvara u trigliseride i masnoće i pohranjuje kao masno tkivo.
Zbog svega navedenog, sljedeći put kad posegnete za omiljenim keksima na polici supermarketa, pogledajte njihov sastav. Ukoliko pronađete na etiketi glukozno-fruktozni sirup, odustanite od kratkoročnog uživanja, koje bi vas dugoročno moglo koštati zdravlja.
E-brojevi: štetni aditivi u prehrambenim proizvodima
10 opasnih aditiva i E-sastojaka koje treba izbjegavati
