Matovilac (lat. Valerianella locusta) jedna je od nutritivno najbogatijih salata. Prvotno su ga uzgajali europski seljaci sve dok ga nije otkrio kraljevski vrtlar kralja Luja XIV i predstavio svijetu. Otada je populariziran kao omiljeno proljetno povrće.
Sočni zeleni listovi ove salate bili su nadahnuće i za jednu od najpoznatijih bajki na svijetu – Matovilku.
Matovilac sadrži 14 puta više vitamina A od zelene salate.
Nekoć je rastao divlje po mnogim mjestima, no danas ga je mnogo lakše pronaći iz uzgoja. Karakterizira ga osvježavajući orašast okus zbog kojeg ga vole svi uzrasti. To je biljka koja lista dvaput godišnje, po zimi i u proljeće, tako da je sada kreće njegova sezona koju bi svakako trebalo iskoristiti.
Bogatstvo nutrijenata za vrhunsko zdravlje
100 grama matovilca sadrži:
- 26 kalorija
- oko 3 grama ugljikohidrata
- 2 grama vlakana
- 2 grama proteina
Bogat je izvor folne kiseline, željeza, kalija, kalcija, vitamina A, C i B, te omega-3 masnih kiselina.
Vitamin D – znate li koliko je važan?
1. Pokreće rad metabolizma
Matovilac je odličan izvor vitamina B6, jednako dobar ili bolji od paprike, pšeničnih klica i banane. Vitamin B6 ima važnu ulogu u pravilnom radu metabolizma: potiče stvaranje proteina, regulira djelovanje kemijskih neurotransmitera živčanog sustava, sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih zrnaca i prostaglandina. Ovaj vitamin nužan je za razmnožavanje stanica te kao takav igra važnu ulogu u trudnoći i pravilnoj funkciji imunosnog sustava. Čuva zdravlje mukozne membrane i kože, poboljšava raspoloženje i poboljšava funkcije mozga. Vitamin B6 je također koristan i u borbi protiv celulita.
2. Liječi anemiju
Uz špinat, matovilac je na vrhu ljestvice zelenog povrća po udjelu željeza. Samo 100 grama sirovog matovilca pruža 12 posto dnevne potrebe za ovim mineralom. Željezo iz matovilca izuzetno je važno jer je u potpunosti iskoristivo. Razlog za to je što vitamin C i folna kiselina znatno poboljšavaju njegovu apsorpciju. Anemija je česti problem današnjih žena, koji se može izliječiti pravilnom prehranom, a matovilac je jedna od najpoželjnijih namirnica.
3. Čuva zdravlje srca
Matovilac je bogat kalijem i bakrom, mineralima poznatima po zaštitnim svojstvima za srce, te omega-3 masnim kiselinama. Kalij regulira krvni tlak, dok bakar održava razine kolesterola. Studije povezuju manjak bakra s nepravilnim radom srca, intolerancijom na glukozu i visokim krvnim tlakom. Omega-3 masne kiseline poboljšavaju razinu dobrog kolesterola i pomažu u snižavanju visokih triglicerida.
4. Štiti od viroza i gripe
Matovilac je bogat vitaminom C. Samo 100 grama matovilca sadrži 64 posto dnevne potrebe za tim nutrijentom.
Matovilac je na vrhu ljestvice zelenog povrća po udjelu željeza.
Vitamin C esencijalan je za mnoge funkcije u tijelu, jača imunološki sustav i potiče organizam na proizvodnju kolagena – proteina koji štiti i zaglađuje kožu i čini kosti, žile i zube jakima. Izuzetno je važan kao preventiva protiv viroza i gripe. Osim vitamina C, matovilac je bogat i vitaminom A, a on je od izuzetne važnosti za zdravlje mukusne membrane nosa, grla i pluća koje ojačava te tako pomaže kod bronhitisa i viroza.
5. Smanjuje rizik od raka
Matovilac djeluje antioksidativno, pružajući zaštitu od slobodnih radikala povezanih s mnogim bolestima, pojavom raka i preranim starenjem. Prehrana koja uključuje matovilac i drugo zeleno lisnato povrće može smanjiti rizik od nastanka raka debelog crijeva za 50%. Zeleno lisnato povrće sadrži vlakna bogata šećernom galaktozom. Prema istraživanju, ovaj sastojak može spriječiti stvaranje proteina zvanih lecitini koji se nižu i stvaraju oplatu na stijenkama debelog crijeva, izazivajući tako oštećenja. Studija je provedena na uzorku od 1.000 ispitanika, od kojih je pola bilo bolesno i imalo rak debelog crijeva. Ispitivane su osobe o njihovoj prehrani i otkriveno je kako oni bez problema s debelim crijevom jedu puno lisnatog povrća.
6. Čuva dobar vid
Matovilac sadrži 14 puta više vitamina A od zelene salate. Većina ljudi povezuje narančasto povrće i voće s vitaminom A, no postoji i niz zelenog lisnatog povrća bogatog s ovim nutrijentom odličnim za vid. Samo 30 grama svježeg matovilca osigurava 18 posto dnevne potrebe za vitaminom A.
Uzgoj matovilca
Matovilac u prodaji može dostići cijenu i do 100 kn po kilogramu. Dobra vijest je da ga lako možete uzgojiti sami – u tegli ili u povrtnjaku.
Matovilac možete posijati bilo gdje u vrtu, u rano proljeće ili u rujnu. Sadite ga na maksimalnoj dubini od 20 centimetara, a tlo prethodno pripremite s 1 kg/m2 zrelog stajskog gnojiva ili komposta. Prije sjetve, tlo dobro usitnite i lagano ugazite, jer sjeme bolje niče na zbijenom nego na rahlom tlu. Sijete li u redove, razmak neka bude 10 – 20 cm. U manjim vrtovima, želite li bolje iskoristili površinu usjeva, matovilac posijte uz poriluk te ispod visoke brokule ili kelja pupčara. Matovilac niče 8 – 14 dana nakon što je posijan, a bere se za 60 – 80 dana. Sadi se i u vrijeme zime, jer je vrlo otporan na niske temperature, pa se zimi lišće vrlo rijetko smrzne.
Matovilac u prehrani
Matovilac je najpopularniji kao salata. Može se pripremati kao i sve drugo povrće, no ako želite iskoristiti ono najbolje od njega tada ga konzumirajte sirovog – u obliku salata ili smoothieja. Prednost uvijek dajte divljem ili organski uzgojenom matovilcu.
Tradicionalna bečka krumpir salata
Sastojci:
1 kg krumpira
1 glavica luka
10 jušnih žlica jabučnog octa
½ litre temeljca od povrća
senf
10 jušnih žlica ulja (suncokretovo ulje)
himalajska sol i papar
1 prstohvat smeđeg šećera
300 g matovilca
Priprema:
Skuhajte krumpir. Kada se ohladi, narežite ga na ploške i pomiješajte s marinadom koju ste napravili od povrtnog temeljca i ostalih sastojaka iz recepta. Ostavite par sati u hladnjaku da se marinada upije i zatim poslužite.
Smoothie s matovilcem
Sastojci:
3 šake matovilca
4 jušne žlice indijskih oraščića
400 ml mineralne vode
sok 1 limete
4 jušne žlice mekinja
1 jušna žlica muscovado šećera
Priprema:
Sve sastojke stavite u blender i smiksajte. Popijte odmah.
