Ginseng, čuvena biljka iz obitelji Panax, nezaobilazni je sastojak kineske medicine već tisućama godina. Ova višegodišnja biljka niskog rasta poznata je po cijenjenom mesnatom korijenu koji se bere nakon što biljka navrši tri do šest godina. Ubrani korijen zatim je potrebno dobro očistiti i osušiti, a ovisno o načinu sušenja, razlikujemo dvije vrste sušenog korijena. Crveni ginseng dobiva se izlaganjem korijena vrućim parama nakon čega slijedi sušenje, za razliku od bijelog ginsenga, koji se proizvodi samo sušenjem korijena na zraku.
Iako je u Europi najpoznatiji kineski ginseng, vrste ovog roda rastu u Koreji, Vijetnamu, Sibiru i Sjedinjenim Državama. Najpopularnije su tri vrsta ginsenga – azijski ginseng, ili takozvani đavolski grm (lat. Panax ginseng), američki (Panax quinquefolius) i sibirski ginseng (Panax senticocus – eleutero).
Ginseng je jedan od najpoznatijih biljnih sredstava u svijetu
Korijen ginsenga, zbog stimulirajućeg djelovanja na organizam, od davnine se upotrebljava u koncentriranom obliku kao ljekovito sredstvo ili u razrijeđenom obliku kao pripravak za čaj. Kinezi su uočili da redovito uzimanje ginsenga poboljšava opće stanje organizma, apetit i mentalnu aktivnost, te djeluje preventivno protiv mnogih bolesti. Za vrijeme vijetnamskog rata ginseng su upotrebljavali mnogi borci Vietkonga, koristeći ga u liječenju ranjenika koji su stradali u eksplozijama.
U kasnim pedesetim prošlog stiljeća sovjetski znanstvenici dokazali su njegovo izrazito povoljno djelovanje na podizanje kondicije sportaša, te se u bivšem Sovjetskom savezu primjenjivao za postizanje vrhunskih rezultata. Ruski olimpijski tim svakodnevno koristi pripravke na bazi sibirskog ginsenga. Japanski su istraživači utvrdili da se uz uzimanje sibirskog ginsenga značajno poboljšavaju rezultati kod biciklista – za čak 23 posto u odnosu na sportaše koji ne uzimaju ginseng.
Ginseng pozitivno utječe na razne funkcije mozga, kao što su pamćenje, ponašanje, ali i raspoloženje.
Moć iz korijena
Od tvari koje ginseng sadrži najpoznatije su ginsenozidi, peptidi, glikozidi i minerali u tragovima. Aktivni sastojci korijena ginsenga imaju niz povoljnih učinaka na organizam – od stimulacije imunološkog sustava do snižavanja razine šećera i lošeg kolesterola.
Ginseng ima jako antistresno djelovanje, no za razliku od kofeina, ne uzrokuje takozvanu depresivnu fazu. Pretpostavlja se da takvo djelovanje ginsenga potječe od povećanja aktivnosti adrenokortikotropnog hormona (ACTH) u mozgu, ali bez uključenja adrenalnih (nadbubrežnih) žlijezda, koje ACTH inače aktivira.
Ginseng koristi se za smanjenje povišenog kolesterola i normalizaciju krvnog tlaka. Pomaže za smanjenje napetosti, anksioznosti i strahova, učinkovit je i kod nesanice. Ginseng unapređuje pamćenje te ubrzava shvaćanje i usvajanje novih znanja.
Istraživanje provedeno na 30 zdravih odraslih osoba bavilo se ispitivanjem kako pojedinačne doze od 200 mg, odnosno 400 mg ekstrakta ginsenga utječu na kognitivne sposobnosti, mentalni umor te razinu glukoze u krvi nakon mentalnog testa. Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Psychopharmacology, a pokazali su da je doza od 200 mg popravila raspoloženje te poboljšala kognitivne sposobnosti, dok je doza od 400 mg izazvala osjećaj smirenosti.
Zahvaljujući svojem antioksidativnim i protuupalnim svojstvima, ginseng se pokazao kao vrijedna pomoć u smanjenju upalnih markera i zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Koristi se za veću snagu i izdržljivost, a vjeruje se da i ima pomlađujuće djelovanje na organizam. Ginseng uspješno djeluje na spolnu želju i spada u kategoriju prirodnih afrodizijaka. Znanstvene studije pokazuju kako ginseng može biti korisna alternativa u liječenju erektilne disfukcije, a spomenuto pozitivno djelovanje pripisuje se sposobnosti ginsenga da utječe na poboljšanje proizvodnje dušikovog oksida. Ovaj spoj, naime, poboljšava opuštanje mišića te povećava cirikulaciju krvi u organizmu.
U Černobilu je ginseng korišten za smanjenje štetnih posljedica radijacije. Također, potvrđeno je da Rusi koriste sibirski ginseng kod primjene kemoterapije s vrlo dobrim učincima osobito kada se radi o oporavku koštane srži nakon transplantacije. U istraživanjima ova biljka je pokazala odlične rezultate u liječenju dijabetesa tipa 2, s 20% redukcijom glukoze u krvi nakon obroka bogatog šećerom.
Ovaj čudesni korijen:
- povećava razinu energije
- djeluje protiv kroničnog umora
- smanjuje stres i nesanicu
- jača imunitet
- sprečava mnoge bolesti
- smanjuje razinu šećera i lošeg kolesterola
- poboljšava shvaćanje, pamćenje i koncentraciju
- normalizira krvni tlak
- djeluje kao prirodni afrodizijak
- poboljšava snagu i izdržljivost
Primjena ljekovitog ginsenga
Ginsengu za sazrijevanje od sjemena do razvijene biljke treba pet do sedam godina, kada zadobiva slatki aromatični miris. Na jednoj stabljici razvija se nekoliko listova, sa zelenkasto bijelim cvjetovima, koji kasnije daju grozdaste plodove svjetlo crvenih bobica.
Listovi i korijen biljke
Kao ljekoviti pripravak najviše se koristi korijen biljke. Najbolji je za upotrebu četiri do osam godina nakon sadnje. Korijen ginsenga vadi se u jesen, suši se, usitnjuje i priprema u obliku praha, kapsula, tekućeg ekstrakta ili medom zaslađenih slatkiša.
Mogu se koristiti i listovi ginsenga, no najčešće se pripravljaju i prodaju ekstrakti osušenog korijena ginsenga.
Preporučena doza ginsenga je 2 čajne žlice tekuće tinkture 3 puta dnevno. U obliku praha uzima se 2-4 grama ginsenga dnevno. Ne preporučuje se primjena ginsenga u trudnoći i tijekom laktacije. Ako imate visoki krvni tlak, prije korištenja ginsenga savjetujte se s vašim liječnikom.
Vitamin D – snažan saveznik u borbi protiv prehlade i gripe
Mrkva i njene mnogobrojne dobrobiti
