Ženama je divno čuti da i muški imaju svoju menopauzu! Četrdesete godine za neke su muškarce razdoblje koje ih povremeno zbunjuje više nego pubertet. Naime, počinje im opadati kosa, debljaju se u području trbuha, mladenački poriv za zavođenjem žena gledaju još samo na filmovima….Pa, što im se to događa? Krivci su, naravno, hormoni!
Vidljive promjene
Dok je smanjena razina testosterona odgovorna za postepeni gubitak mišićne mase sredovječnih muškaraca, smanjivanje razine estrogena utječe na akumuliranje masnoća. Pokazao je to rad objavljen u časopisu New England Journal of Medicine koji pruža dosad najčvršće dokaze kako je estrogen značajni faktor u sredovječnim nevoljama muškaraca. Oba hormona potrebna su za libido.
Za krizu srednjih godina važan je psihološki pristup.
Neki se muškarci uistinu dobro nose s tim promjenama, dok drugi pokušavaju zaustaviti vrijeme… Danonoćno vježbaju, mijenjaju prehranu, podvrgavaju se estetskim zahvatima, kupuju ili bar sanjaju o sportskim automobilima, prihvaćaju (pre)mladenački stil odijevanja i čak, nerijetko, mijenjaju partnerice. No, mnogi muškarci brkaju dvije bitne promjene koje se dogode u životu većine njih. Jedno je kriza srednjih godina (neki je ironično nazivaju i “druga mladost”), dok se ona druga događa nešto kasnije. Ta druga naziva se andropauza i, laički rečeno, pandan je ženskoj menopauzi.
Hormoni ili kriza srednjih godina
U mnogim slučajevima teško je prepoznati razliku između andropauze-muške menopauze i krize srednjih godina, a ponekad se te dvije promjene i preklapaju.
Osnovna razlika između te dvije pojave ipak je to što je kriza srednjih godina psihološka pojava. A andropauza biološki je fenomen koji potiče promjene u tijelu.
Društveni čimbenici i životni stil utječu na pojavljivanje andropauze. Kriza srednjih godina, s jedne je strane, čista psihološka kriza i najčešće nastaje poslije uspješnog razdoblja u životu.
Kriza srednjih godina, za razliku od andropauze, nastupa puno ranije i to između 35-45 godina. Andropauza dolazi nešto kasnije, između 45. i 55. godine života. Jedna i druga pojava imaju različite simptome. Ipak, riječ je o statistikama, pa su moguća i veća odstupanja, odnosno raniji ili kasniji ulazak u jednu od navedenih promjena.
I andropauzu i krizu srednjih godina potrebno je liječiti.
Krizu srednjih godina najčešće obilježavaju psihološki problemi poput promjene ponašanja, razne vrste ovisnosti, seksualni odnosi s mlađim osobama te depresija. Andropauza se povezuje s manjkom energije, gubitkom volje i zanimanja za stvari oko sebe, manjkom seksualnog poriva. Otprilike kao što kod žena menopauzu karakteriziraju gubitak snage i energije.
Muškarci teško prolaze kroz oba razdoblja, dok žene lakše prihvaćaju jedno i drugo. Manjak koncentracije, gubitak libida, nedostatak volje, pojave su za koje je potrebna stručna pomoć.
Podrška obitelji
Za krizu srednjih godina važan je psihološki pristup, što podrazumijeva motivaciju, razgovor s partnerom, lijekovi, a ponekad je potrebna i psihoterapija. U najgorim slučajevima, andropauza ima za posljedicu bezvoljnost, ekstremnu depresiju, poteškoće u probavnom traktu, poremećaje sna, smanjenje mišićne mase. Čak 20 %- 30% muškaraca prolazi kroz taj proces. I andropauzu i krizu srednjih godina potrebno je liječiti. Andropauza se liječi prvenstveno nadomjesnom terapijom, odnosno medicinskim pristupom te promjenom životnog stila: tjelesnom aktivnošću, prehranom i kvalitetnim snom.
Andropauza može biti povezana s potištenošću i depresijom. Prvenstveno je to zbog gubitke energije, volje, seksualne želje te problema s potencijom. Pomoću zdravijeg načina života i andropauza će imati manji utjecaj. Kod osoba koje vode zdrav i kvalitetan život andropauza ponekad može i izostati.
Izuzetno je važno da žena i obitelj muškaraca u andropauzi imaju više tolerancije i razumijevanja za promjene kroz koje muškarac prolazi, jer i njihova pomoć je ključ do boljeg krajnjeg rezultata.
Važnost životnih vrijednosti
Kod krize srednjih godina muškarci mogu biti skloni optuživati svoje životne partnerice za potencijalne neuspjehe i neostvarene snove, što je svakako otežavajuća okolnost. Ipak, i u takvim slučajevima, važno je imati strpljenja i tolerancije za svog partnera, a i razgovor je neophodan.
Zanimljivo je da, prema istraživanjima, krize srednjih godina nisu zabilježene kod muškaraca u Indiji i Japanu. Čini se, stoga, da je taj fenomen potrebno gledati iz sociološkog i kulturološkog aspekta. Struktura osobnosti tipičnog zapadnjaka, kao i naši životni stilovi, idealizacije i društvene vrijednosti izgleda da igraju značajnu ulogu u tom fenomenu. Stoga je dobro zapitati se koje su životne vrijednosti zaista suštinske i bitne za nas.
