Osjećate neobjašnjive bolove u želucu, imate neugodan zadah unatoč odličnoj oralnoj higijeni, često osjećate žgaravicu i mučninu, a povremeno vam se čak i povraća? Ako na ova pitanja odgovorite potvrdno, vrlo je vjerojatno da imate Helicobacter pylori.
To je bakterija koja nastanjuje gastrointestinalni trakt (probavnu cijev ljudskog organizma) te se, s obzirom na činjenicu da joj želučana kiselina ne smeta, bez problema kreće cijelom dužinom probavne cijevi. Stoga se može naći u svim dijelovima ove cijevi, odnosno od usne šupljine i sinusa, pa do završnog dijela debelog crijeva. Helicobacter pylori može se naći i u sinusima zbog njihovog neposrednog kontakta s početnim dijelom probavne cijevi. A nalazi se i u 40 % zubnog karijesa. Smatra se kako je Helicobacter pylori bolest urbanih ljudi, odnosno posljedica bliskih kontakata jer se može prenijeti i šalicom kave ili čašom pića. Zbog toga je u gradovima preko 50% pa čak i do 70% ljudi bilo u kontaktu s Helicobacter pylori, dok je taj broj znatno manji u ruralnim (seoskim) sredinama.
Helicobacter pylori je česti želučani patogen koji uzrokuje gastritis, peptički vrijed, karcinom želuca i limfom niskog stupnja. Infekcija može biti asimptomatska ili se može očitovati različitim stupnjem dispepsije.
Dijagnoza se postavlja pomoću ureja izdisajnog testa, tj. otkrivanjem radioizotopom označenog CO2 u izdahnutom zraku i pregledom endoskopski dobivenih bioptata. Liječi se inhibitorima protonske crpke plus dva antibiotika.
Bolest u brojkama
Helicobacter pylori je spiralni, gramnegativni organizam, koji se prilagodio životu u kiseloj sredini. U zemljama u razvoju, stanovništvo se inficira najčešće u djetinjstvu i kod njih H. pylori izaziva kronične infekcije. U SAD infekcija rijetko nastaje u djetinjstvu, ali se broj inficiranih povećava ovisno o dobi, pa je 50% stanovništva u dobi od 60 godina inficirano. Infekcija je češća u crnaca i hispanoamerikanaca. U Hrvatskoj se zaraženima smatra više od 60 posto stanovništva.
Organizam je kultiviran iz stolice, pljuvačke i zubnog plaka, što ukazuje na oralnooralni ili fekooralni put prijenosa. Infekcija je sklona širenju u skupinama poput članova obitelji ili stanara skrbničkih ustanova. Medicinske sestre i gastroenterolozi izloženi su povećanom riziku od infekcije, jer se bakterija može prenijeti nepravilno dezinficiranim endoskopom.
Neinvazivni testovi
Laboratorijski i službeni serološki testovi za antitijela na H. pylori imaju osjetljivost i specifičnost veću od 85% i smatraju se uspješnim neinvazivnim testovima izbora za otkrivanje početne infekcije s H. pylori. Ipak, kako nakon uspješne eradikacije bakterije, kvalitativni serološki testovi ostaju pozitivni do 3 godine, dok količina antitijela ne pokazuje značajniji pad 6 do 12 mjeseci nakon liječenja, a serološki testovi se obično ne koriste za ocjenu uspješnosti terapije.
“Ureja izdisajni test” koristi ureju obilježenu sa 13C ili 14C koja se uzme per os. U inficiranih bolesnika bakterija H. pylori metabolizira ureju i oslobađa obilježen CO2 koji se izdiše te se može izmjeriti u izdahnutom zraku 20 do 30 min nakon unosa spomenutog spoja. Ureja izdisajni test je dobar pokazatelj eradikacije mikroorganizma nakon terapije. Lažno negativni rezultati mogući su u slučaju nedavnog uzimanja antibiotika ili istodobne terapije inhibitorima protonske crpke; zbog toga je potrebno kontrolni test odgoditi za više od 4 tjedna nakon antibiotske terapije. Stoga, idete li na pregled, obavezno upozoriti liječnika ako ste nedavno uzimali antibiotike.
Invazivni testovi
Uzorci (bioptati) dobiveni biopsijom sluznice za brzi test ureaze i histološko bojenje, uzimaju se prilikom gastroskopije. Kultiviranje bakterije se rijetko koristi u kliničkoj praksi jer je bakterija vrlo zahtjevna.
Brzi test ureaze (RUT), koji se zasniva na činjenici da bakterijska ureaza (emzim H.pylori) u bioptičkom uzorku mijenja boju specijalnog medija, dijagnostička je metoda izbora za uzorke tkiva. Histološko bojanje bi trebalo napraviti u slučajevima kad je RUT negativan a postoji vrlo značajna klinička sumnja kada je bolesnik nedavno liječen antibioticima ili inhibitorima protonske crpke.
Liječenje
Osobe zaražene bakterijom H. pylori imaju veći rizik za razvoj raka želuca od onih koji nisu zaraženi tom bakterijom. Iz tog se razloga H. pylori smatra karcenogenom (izaziva rak) kod ljudi. Mnogi ljudi širom svijeta umiru od raka želuca svake godine, jer dok zaraženi potraže mišljenje liječnika, stanje im je često uznapredovalo.
H. pylori zaraza je lako lječiva jednotjednim liječenjem pomoću antibiotika.
Pomoć iz prirode:
Sjemenke lana
1 žlicu lanenog sjemena preliti s 200 ml ključale vode. Poklopiti i ostaviti da odstoji 2-3 sata. Procijediti i uzimati po 1 jušnu žlicu prije svakog obroka. Tako dobijena sluz ima pozitivan utjecaj na želudac jer obavija zidove želuca i umanjuje bol.
Sok od krumpira
Za njegovu pripremu uzeti 3 krumpira i iscijediti sok iz njih. Ako imate sokovnik, neće biti problem. Ako nemate, morate se potruditi. Dobiveni sok se konzumira po pola čaše prije obroka. Djeluje umirujuće za želudac i smanjuje bol.
