Dermatitis i kako ga liječiti

Zima kao godišnje doba često zadaje probleme koži, pa se i žene i muškarci žale da im je koža jako suha. Taj problem često nije prisutan tijekom ljeta, ali zimi može postati. Situacija se može pogoršavati i kod osoba koje imaju savršenu osobnu higijenu i koriste različite kvalitetne preparate, pa su time zbunjeni što im se s kožom dešava.

Vrlo često određeni gelovi ili sapuni nemaju odgovarajući ph ili imaju intenzivan miris koji koži ne odgovara, pa nakon tuširanja ne ostaje osjećaj ugode na koži, već peckanja. Problem može početi već u ranom djetinjstvu, pa uz suhoću kože majke na djeci primjećuju i crvenilo ili točkasti osip. Kako bi se situacija dodatno pogoršavala, određeni odjevni predmeti poput vunenih vesti, rukavica i kapa dodatno izazivaju svrbež kože.

Tijekom zime, prostorije u kojima se boravi grijane su i često nedovoljno provjetravane, pa suhi zrak i čestice prašine dodatno iritiraju kožu. Ako se uzme u obzir da je koža stalno izložena različitim utjecajima, zima je dio godine kada se moramo prilagoditi.

Suha koža

Sam svrbež kože može početi naglo ili postepeno. Najčešće se opaža suhoća potkoljenica ili nadlaktica uz suhoću kože lica. Na licu vrlo često koža reagira na najosjetljivijim dijelovima kao što su usnice, vrh nosa i obrazi. Uz ljuskanje i crvenilo može biti izraženo i pucanje – pogotovo usnica.

Vrlo je često izražena suhoća dlanova i prstiju, posebno osobama koje rade u uredu, na kompjuteru i nisu u dodiru sa kemikalijama ili zaštitnim rukavicama, no, učestalo tijekom dana peru ruke i vrlo oskudno njeguju kožu ruku. Problem na rukama može biti jako izražen što je razlog odlaska dermatologu i sumnje da se radi o alergiji na neke stvari iz okoline.

Suhoća kože može biti izražena i u obliku crvenkastih neoštro ograničenih i okruglih žarišta po nadlakticama i natkoljenicama ili na trupu, a bolest se naziva Dermatitis craquele. Prvi puta ju je opisao  liječnik Brocq 1907. godine, što navodi da su se sa suhoćom kože i popratnim dermatitisima borili dermatolozi i u prošlom stoljeću. On je primjetio da uz jaku suhoću kože može biti vidljiv i crvenkasti osip po rukama i nogama. Danas se smatra da ovaj dermatitis može biti vidljiv i u sklopu atopijskog dermatitisa, bolestima štitnjače i u nekim malignim bolestima, no najčešće je uzrokovan pretjeranim isušivanjem kože, pretjeranom higijenom i zimskim uvjetima iz okoline.

Dermatitis craquele može biti vidljiv u sklopu atopijskog dermatitisa, bolestima štitnjače i u nekim malignim bolestima, no najčešće je uzrokovan pretjeranim isušivanjem kože, pretjeranom higijenom i zimskim uvjetima iz okoline.

Kako se liječi Dermatitis craquele?

Bolest se liječi tako da se koža pere posebnim sapunima koji mogu biti u tekućem ili krutom obliku, a nazivaju se sindeti. Oni ne isušuju kožu i čuvaju normalan ph kože, pa svakako preporučuju kao sredstvo za održavanje higijene. Također su dobro došli i uljasti gelovi za tuširanje. Nikako se ne preporučuje dugo kupanje u vreloj vodi, česta tuširanja tijekom dana, te grubi pilinzi kože.

Svakodnevno se nakon tuširanja na kožu cijelog tijela moraju nanositi hranjivi losioni koji održavaju normalnu vlažnost i masnoću kože i održavaju normalan mirkobion kože. U slučaju da se na koži pojavi crvenkasti osip koji ne prolazi, potreban je pregled kod dermatologa jer se osip može liječiti i kortikosteroidnim losionima i kremama kraće vrijeme kako bi što brže prošao.

Pruritus ili svrbež kože

Pruritus ili svrbež definirao je 1660. god. Samuel Hafenreffer kao neugodnu senzaciju koja navodi na češanje. U pruritusu su aktivirane senzorne, motorne i afektivne regije mozga, pa bi se moglo reći da je to osjećaj koji nastaje kontralateralnom aktivacijom prednjeg korteksa i predominantnom ipsilateralnom aktivacijom suplementarnih motornih zona i donjeg parijetalnog režnja.

Specijalizirana C vlaka za svrbež obuhvaćaju 5% od svih aferentnih vlakana u koži i odgovaraju na histamin i druge pruritogene tvari (amini, proteaze, faktori rasta, neuropeptidi, opoidi, ecosanoidi, citokini). C vlakna sadrže različite neuropeptide, oni koji su smešteni subepidermalno sadrže: supstanca P, neurokinin, kalcitonin gen (oslobađajući peptid), a C vlakna smještena dublje u dermisu najčešće oko krvnih žila sadrže VIP peptid i neuropeptid Y.

Psihogeni pruritus

Premda je svrbež često udružen sa sistemskim bolestima, vrlo često u dermatovenerološke ordinacije dolaze osobe koje imaju svrbež koji se naziva psihogeni pruritus. Psihogeni pruritus još uvijek nije dovoljno dobro definiran. Može se prezentirati kao generalizirani pruritus s opsežnim ekskorijacijama. Ni psihogeni ni organski pruritus ne postoje u čistoj formi stoga je osobito važno, odbaciti mogućnost postojanja organskog uzroka pruritusa.

Različite vrste svrbeža

Do danas ne postoji savšena podjela svrbeža, a prema Bernardu podijeljen je u šest kategorija:

  • dermatološki (nastaje radi kožnih bolesti psorijaza, ekcemi, skabies, urtikarija),
  • sistemski (bolesti bubrega, jetra, Mb. Hodgkin, Policytaemia rubra vera),
  • neurogeni (tumori mozga, Multipla skleroza, Notalgia parestethica, Brahioradijalni pruritus),
  • psihogeni,
  • miješani,
  • drugi.

Dijagnostički kriteriji bazirani su na kliničkim, laboratorijskim i histopatološkim nalazima. Nalazi biopsije mogu sugerirati neorgansku etiologiju, ali najčešće ne mogu definitivno isključiti organski uzrok.

Pruritus može biti prvi simptom vrlo ozbiljne organske bolesti koja još nije vidljiva u kliničkim i laboratorijskim nalazima.

U slučajevima tvrdokornog pruritusa treba obratiti pažnju na mentalni status i isključiti postojanje psihopatologije jer brojna psihološka stanja mogu biti u pozadini pruritusa i posljedičnog samoozljeđivanje kože (artefakti).

Psihogena ekskorijacija je karakterizirana ekscesivnim češanjem normalne kože ili kože s minimalnim promjenama. Prisutna je u 2% dermatoloških pacijenata i najčešće se javlja između 15. i 45. godine. Pacijenti s psihogenom ekskorijacijom često imaju udružene poremećaje iz opsesivno-kompulzivnog spektra (opsesivno-kompulzivni poremećaj, kompulzivno kupovanje, trihotilomania, poremećaj hranjenja, kleptomania).

Bolesti kojima je svrbež kože uzrokovan

Sam svrbež kože ili pruritus može biti uzrokovan kožnim bolestima, najčešće su to psorijaza, atopijski dermatitis, lihen, scabies, gljivične bolesti kože, urtikarija i dr. Može biti  vezan uz neke internističke bolesti kao što su šećerna bolest, leukemije, bolesti bubrega i dr.

Određeni lijekovi također mogu uzrokovati jak svrbež kože kao što su barbiturati, antibiotici, acetilsalicilna kiselina i dr. Također nepravilna njega kože  može dovesti do jakog svrbeža.

Sam svrbež kože može biti blag ali može biti tako neizdrživ i nesnosan da bolesnika navodi na suicid. Promjene na koži mogu biti vrlo diskretne ili uopće nezamjetljive ili mogu zahvaćati cijelu kožu. Radi toga vrlo je važna adekvatna terapija kako bi ovo neugodno stanje smanjilo i izliječilo.

Kako liječiti svrbež kože?

U samoj terapiji koristi se lokalna terapija koju mi dermatolozi dobro poznajemo i primjenjujemo ju svakodnevno. U lokalnoj terapiji vrlo se često koriste lokalni kortikosteroidi koji su u obliku kreme ili losiona, različiti emolijensi koji kožu hrane i vlaže, a postoje i specifične kreme  protiv svrbeža koje sadrže termalnu vodu i kalamin. Pomoći mogu i oblozi od hladne vode koji umanjuju osjećaj svrbeža.

Također je važna i opća terapija ili sistemska ako je svrbež vezan uz neke druge bolesti koje zahtijevaju liječenje. U liječenju se često primjenjuju antihistaminici koji blokiraju djelovanje histamina i na taj način smanjuju svrbež.

Autorica: dr. Klaudija Šebetić, dermatologinja

Baršunasta koža za zimske užitke

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads