Sve više istraživanja upućuje na to da su psihološka znanja i vještine o tome kako izgraditi dobre i zdrave međuljudske odnose jednako važni kao i znati kako oprati ruke. Za početak, zapitajte se: biste li nekome dali da popije zagađenu vodu? Čudite se?! Pa naravno da ne biste takvo što napravili, jer biste mu time direktno ugrozili zdravlje.
Stres u poslovnom okruženju
U provedenoj anketi o stresu na poslu, anketirani su mogli procijeniti razinu stresa koju trenutačno doživljavaju, te se izjasniti kojim su stresorima najizloženiji. Navedeni su bili različiti čimbenici koji se kod nas u posljednje vrijeme dominantno spominju kao glavni uzročnici stresa, primjerice ekonomska kriza, loši rezultati poslovanja, niska plaća i strah od gubitka posla.
No, bili su navedeni i stresori o kojima u pravilu nećete naći niti slova u dnevnim vijestima i obraćanjima političara, koji se, naročito u ovim predizbornim vremenima, brinu o boljitku nacije. To su u pravilu stresori psihološke prirode, kao što su loši odnosi s nadređenima, loši odnosi s kolegama, nedostatak osjećaja smisla u poslu, prevelika količina poslovnih zaduženja, osjećaj da poslodavac ne cijeni mišljenje i ideje zaposlenika i slično.
Anketu je ispunilo 316 osoba, a rezultati su sljedeći:
- čak 53 posto anketiranih trenutačno je pod stresom visoke ili vrlo visoke razine, 34 posto srednje razine, a nisku ili vrlo nisku razinu stresa doživljava samo 13 posto
- 56 posto osoba je pod visokim stresom dulje od dvije godine
- duljina izloženosti stresu statistički je značajno povezana s brojem dana bolovanja zbog osobnih zdravstvenih tegoba
- na stres na poslu apsolutno najviše utječu loši odnosi s nadređenima te loši odnosi s kolegama, dok su stresori o kojima se najviše priča u javnosti daleko manje zastupljeni.
Vrijeme je za ozbiljne odluke!
Ovi rezultati izgledaju šokantno, jer upućuju na to da ni uzroci stresa ni lijek za njega ne leže negdje daleko izvan nas, u tzv. objektivnim okolnostima, nego da se za rješenje ovog problema trebamo okrenuti sebi. Međutim, svi znamo da je katkad puno lakše sagledati nešto što se nalazi izvan nas nego u nama.
Kvaliteta života
Ipak, danas postoje brojna psihološka znanja i vještine o tome kako funkcioniramo i kako izgraditi dobre i zdrave međuljudske odnose. Štoviše, dokazano je da, kad ih ljudi usvoje, kvaliteta života i rada znatno se poboljšava. I baš zato je teško shvatljivo zašto je njihovo usvajanje sustavno zanemareno.
To je isto kao da u trenutku pronalaska uzročnika tuberkuloze nismo učinili ništa da zaustavimo tu pogubnu bolest. Srećom, pronašli smo cjepivo i tako je u brojnim zemljama gotovo iskorijenili, vodeći se mudrošću – bolje spriječiti nego liječiti.
Vjerujem da ćemo se svi složiti kako je krajnje vrijeme za sustavno eliminiranje i ove pošasti. Stoga bi svaka država, koja drži do zdravlja i budućnosti svojih stanovnika, trebala ozbiljno i odgovorno razmotriti sustavno uvođenje edukacije o zdravim međuljudskim odnosima. To je jednako važno kao i sustavna briga o zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti vode, tla, zraka i namirnica. Sve su to okolinski čimbenici koji na nas mogu djelovati blagotvorno, ali i pogubno.
Davanjem ljubavi i pažnje možemo napraviti samo dobro i sebi i drugima.
Što možemo učiniti sami?
Neki od nas nalaze se na nekoj rukovodećoj poziciji, bilo da vode tim od dvije osobe ili organizaciju od nekoliko tisuća ljudi. Dobro bi bilo zapitati se: koliko smo puta, u nemoći da uvedemo red i povećamo produktivnost, pretjerali s kritikama, ne nudeći pritom jasne smjernice za poboljšanje?
Koliko puta smo se radije posvetili nekom vlastitom operativnom poslu nego razgovoru s ljudima u svrhu njihova razvoja? Koliko puta smo propustili ljude uputiti u to što se događa u organizaciji, a tiče se njihova posla? Koliko smo puta previdjeli njihov dobar rad i zaboravili ih pohvaliti?
Neki od nas imaju stav da pohvalom mogu samo “pokvariti” zaposlenika, pa je stoga još i dodatno izbjegavaju. Kad smo zadnji put nekoga ozbiljno pitali za mišljenje i razgovarali otvoreno o nekom poslovnom problemu? No, svi mi, bez obzira na rukovodeći položaj, imamo kolege s kojima surađujemo, pa je vrijeme da se zapitamo: koliko smo puta propustili pitati kolegu treba li pomoć, premda smo vidjeli da ostaje dulje ili da “ne diže glavu s posla”?
Koliko smo puta otišli na kavu ili pauzu uvijek s istim kolegama, a s nekima se nismo ni potrudili ostvariti kontakt? Koliko smo puta ogovarali kolegu iza leđa, a da mu nismo otvoreno i iskreno rekli što mu zamjeramo i tako mu omogućili da to popravi? Bez obzira na to što se ova anketa odnosi na poslovno okruženje, ista ili slična pitanja možemo si postaviti i kad su posrijedi naši odnosi s članovima obitelji i prijateljima.
Biti dobar prema sebi i drugima
Znamo iz prve ruke kako boli kada netko ignorira naše emocije, mišljenje, rad, društvo. Znamo i kako iscjeljujuće može djelovati kad nas netko zagrli s razumijevanjem, ozbiljno uključi u neku raspravu, pozove na kavu ili nas jednostavno tretira kao da smo u tom trenutku zajedničkog druženja najvažnija osoba na svijetu.
Davanjem ljubavi i pažnje možemo napraviti samo dobro i sebi i drugima. Uz takve emocije možemo puno lakše pričati i o temama koje nisu lake i gdje očekujemo od druge osobe da se promijeni. Jer ako nekoga poštujemo, onda mu dajemo do znanja i da vjerujemo u njega. To je važan preduvjet da i on sam počne vjerovati u sebe te napravi potrebnu promjenu.
Isključivanjem ljubavi i pažnje, možemo ljudima prouzročiti ne samo toliko štetan stres, nego potaknuti i negativne promjene. Sve to smo negdje oduvijek i znali, samo što, kad nas pritisne svakodnevica, zaboravimo promatrati vlastito ponašanje te donositi mudre i zdrave odluke za sebe i druge.
Sada kad znamo da to nije više pitanje bontona, nego doslovno zdravlja i života, to bi nam trebao biti temeljni poticaj za svakodnevno preispitivanje vlastitog ponašanja i njegova svjesnog mijenjanja. Jer o zagađenoj vodi već sve znamo. Sada je vrijeme da sebi i drugima prestanemo zagađivati odnose, postanemo pravi eliksir zdravlja i života te uživamo u zdravim odnosima sa svima koji nas okružuju.
