Suvremena medicina smatra da je mozak centar iz kojeg potiču sve upute koje kontroliraju vitalne funkcije ljudskog organizma. Međutim, ista ta nauka, a mnogo prije nje sve ezoterične i duhovne struje tvrdili su da postoji druga vrsta intelikta koji posjeduje veliki potencijal i koji je u stanju vršiti razmjenu materija, funkciju različitih organa i podsistema. On se nalazi u trbuhu.
Onaj osjećaj u trbuhu…
Ako uzmemo u obzir ovu činjenicu, ona doslovno može promijeniti naš život. Jeste li ikada razmišljali o izrazima kao “čujem iz trbuha” ili “čudan osjećaj u trbuhu”. Amerikanci imaju, na primjer, izraz «feel butterflies in my belly», koji postoji i u našem jeziku. Mi kažemo “leptirići u stomaku”, što podrazumijeva neko uzbuđenje ili osjećaj zaljubljenosti.
Upravo taj osjećaj koji dolazi iz trbuha u mnogim je kulturama neki ekvivalent intuitivnog znanja. To nije metafora, već fiziološka činjenica. Pored mozga u našoj glavi, znanstvenici su otkrili drugi oblik mozga, koji se nalazi u probavnom traktu. U znanosti je poznat kao enterični živčani sustav – mozak u trbuhu nalazi se ispod sluzokože omotača i između sluzokoža jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva.
Enterični živčani sustav je složena mreža neurona i neurokemijskih mehanizama koji primaju signale i kontroliraju različite procese u drugim dijelovima tijela, uključujući i mozak. Znanstvenici su bili zapanjeni kada su izračunali broj nervnih ćelija u tom “drugom” mozgu. Ispostavilo se da on ima više od stotinu miliona neurona. To je više od broja neurona u leđnoj moždini. Tako da sa apsolutnom sigurnošću možemo govoriti o ogromnom i rasprostranjenom, iako još uvijek nedovoljno istraženom, izvoru intelekta i intuicije.
Što još više iznenađuje, znanstvenici su otkrili intenzivne tokove koji polaze iz enteričnog živčanog sustava u mozak, a ne iz mozga ka ENS-u. Drugim riječima, mozak ne naređuje probavnom sistemu što da jede i kako treba raditi razmjena materija, nego mozak u trbuhu šalje odgovarajuće naredbe u mozak.
Trbušni mozak – sanja li naš trbuh?
Pored ogromne mreže neurona, cijeli sistem za probavu prepunjen je ćelijama koje sintetiziraju i primaju veliki broj peptida i neurokemijskih supstanci. Prije toga se smatralo da se ove supstance nalaze samo u mozgu. To su serotonin, dopamin, norepinefrin i glutomat. Štaviše, mnogi hormoni i kemijske supstance, koje su kako su pretpostavljali znanstvenici, nalazili samo u trbuhu, pronađeni su u mozgu glave: inzulin, holecistokinin, motilin, gastrin, somatostatin, tireotropin oslobađajući hormon, neurotensin, sekretin, glukagon, bombezin, itd.
Enterični živčani sustav (“trbušni” mozak) i središnji živčani sustav (mozak glave) imaju još jednu sličnost. Tijekom sna, mozak glave prolazi kroz 90 minutnu fazu tzv. lakog sna, koja se smjenjuje s fazom dubokog sna. Tijekom nje često se može promatrati kretanje zjenica. Upravo u ovoj fazi sanjamo. Mozak u trbuhu također prolazi kroz 90 minutnu fazu sporih mišićnih kontrakcija, koja se smjenjuje impulzivnim kratkim kontrakcijama.
Osjećaji u trbuhu
Još jedno iznenađujuće otkriće pokazalo je da je cijeli gastrointestinalni trakt “obložen” specijalnim ćelijama koje sintetiziraju i primaju endorfine i enkefaline – kemijske supstance koje su odgovorne za nastanak takvih osjećanja, kao što su radost, zadovoljstvo, olakšanje, itd. Na primjer, val topline, koji ponekad osjećamo nakon ukusnog, prijatnog obroka ili susreta – je djelomično rezultat djelatnosti enetričnog živčanog sustava koji aktivira hormone zadovoljstva u ćelijama.
Naš je stomak ustrojen na takav način da nam uvijek šalje točne signale jednog ili drugog stanja. Kao što ste vjerovatno primijetili, upravo je trbuh često barometar našeg emocionalnog stanja, uključujući i stresa. Kada kažemo “čujem iz trbuha” ili imam čudan osjećaj u trbuhu, izražavamo realno psihofiziološko stanje koje se generira u enteričnom živčanom sustavu.
U Japanu, na primjer, trbuh se smatra mjestom mudrosti i centrom privlačenja, kako fizičkog tako i duhovnog. Trbuh ili “Hara” na japanskom – je centar apsolutne ravnoteže. Njegov je centar malo ispod pupka. Kada Japanac želi da kaže “ja znam”, on za razliku od Europljana koji pokazuju na glavu, pokazuje na trbuh. Sve ovo znači da u “trbušnom” mozgu leži ogroman potencijal, kojim još uvijek nismo u potpunosti ovladali.
Trbuh, ili “Hara” na japanskom, centar je apsolutne ravnoteže.
Osluškujmo što nam trbuh govori
Vjerojatno ste čuli da koristimo samo 10% mogućnosti našeg mozga glave. Tako je i sa mozgom koji se nalazi u trbuhu. On je vrijedan izvor mudrosti, snage i informacije. Stoga, ako ste se, na primjer, zbunili u kaosu kontradiktornih informacija o pravilnoj ishrani, dijetama, metabolizmu, koje dolaze od različitih stručnjaka, medija i drugih izvora, trebate zapamtiti da ih mozak glave ne može pravilno obraditi.
Kada je u pitanju ishrana, glavna uloga pripada upravo mozgu u trbuhu, a mozak glave ima sekundarnu ulogu. Životinje instinktivno znaju što trebaju jesti. I mi bismo trebali osluškivati instinkte i informacije iz trbuha, samo jednostavno ne znamo da to znamo.
Po pravilu, kada je u pitanju trbuh, mi smo više zabrinuti zbog njegove elastičnosti i popunjavanja. A ono što je zaista važno, čak nam i ne pada na pamet. Trebali bismo se više fokusirati na razvoj intelekta našeg “trbušnog” mozga. Što je on manje aktivan, tim će mu teže biti da nam šalje pravilne signale. Enterični živčani sustav posjeduje jedinstveni suptilni intelekt, koji nije sličan mozgu. Zbog toga je izuzetno važno naučiti osluškivati njegove signale i znati ih točno razumjeti.
