Željezo i njegova važnost za oboljele od bolesti štitnjače

Važnost željeza za oboljele od bolesti štitnjače izuzetno je velika. Najvažniji razlog je taj što željezo ima veliku ulogu u pretvorbi T4 u T3. Problem nastaje zbog toga što je  željezo u krvi često u granicama referentnih vrijednosti, dok se feritin rijetko kontrolira

Feritin je zaliha željeza u krvi. Dakle, razina feritina u krvi odraz je cjelokupne količine željeza u krvi. Stoga bi ovu pretragu trebali napraviti svi oboljeli od nekog oblika bolesti štitnjače. A gotovo je ustaljeno pravilo da je kod oboljelih od hipotireoze nizak feritin. S obzirom na važnost željeza, zaista je 
od velike važnosti utvrditi razinu feritina u krvi.

Referentne vrijednosti za feritin široke su i kreću se od 5-150
μg/L. Naravno da nije isto imati feritin 6 ili 149, ali nažalost većina liječnika ima čudnu praksu. Ukoliko se nešto uklapa u referentne vrijednosti, smatraju kako vam je nalaz uredan. To je daleko od istine za većinu pretraga, pa tako i za vrijednost feritina. Za normalnu pretvorbu T4 u T3 u krvi poželjna je vrijednost feritina najmanje 70-90 μg/L.
Za lošu apsorpciju željeza često je kriva niska želučana kiselina.

Simptomi niskog željeza
*
Umor, blijeda koža, nesvjestica, osjećaj slabosti, iscrpljenost, teške menstruacije, tahikardije, lupanja srca priliko dizanja doze T3 hormona i NDT-a, lomljivi nokti, slaba i tanka kosa…
*
Hrana bogata željezom
*
Razlikujemo heme ne-heme željezo. Heme željezo se puno bolje apsorbira i iskorištava od ne-heme željeza.Izvori heme željeza su meso i iznutrice, a posebno bogato željezom je crveno meso, dok su izvori ne-heme željeza biljnog porijekla i tijelo ih iskorištava puno manje u usporedbi s izvorima heme željeza tj. mesa. Stoga nije isto jesti crveno meso koje sadrži npr. 20 mg željeza na 100 grama i jesti povrće koje sadrži istu količinu željeza na 100 grama! Ovaj dio je jako važan za vegane i vegeterijance koji trebaju obratiti pozornost na vrijednost feritina u krvi i moguće potrebe za suplementacijom.
*

Važno je znati

Za lošu apsorpciju željeza često je kriva niska želučana kiselina. Zbog tog razloga dobro je i jednostavno rješenje uz suplemente željeza uzimati malo jabučnog octa i vode. A ako se ni tada razina feritina ne podigne možete probati podići željezo suplementom Betaine HCL.

Nije svako željezo na tržištu dobro! Među pacijentima se najviše koristi
dvovalentno željezo. Kao najbolji suplementi u podizanju feritina, po iskustvima pacijenata, pokazali su se bisglicinat (npr. Solgar gentle iron) te Heferol koji se može dobiti na recept. Važno je znati kako su potrebe za željezom veće od preporučenih doza na deklaracijama proizvoda.

Feritin ćete teško podići na optimalnu razinu ispijanjem soka od cikle i mrkve i ostalih narodnih lijekova. Vrijednost željeza u krvi možda će se i povećati, ali feritin minimalno ili ništa.
Hemoglobin i klorofil su gotovo identične strukture. Jedina razlika je što je kod hemoglobina centralni atom magnezij, a kod hemoglobina željezo. Znamo da klorofil nastaje pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Po tome se nameće zaključak kako je i hemoglobin ovisan o suncu. U prilog tome idu istraživanja koja ukazuju na poveznicu niskog željeza i niskog vitamina D.

Hormone štitinjače treba uzimati 3-4 h odvojeno od suplementa željeza.
Prije suplementacije treba znati vrijednosti željeza u krvi, TIBC, UIBC te hemoglobina, jer nije svaki nizak feritin za suplementaciju. Visok feritin može se naći kod upala u tijelu, a visoko željezo u kombinaciji s niskim feritinom kod MTHFR mutacija, te problema s teškim metalima.
*
Ova tablica može poslužiti kao dobra smjernica:
*
*
*
Autorica: Sandra Brizanac
*
Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads