Štitnjača, tzv. čuvarica cijelog organizma je endokrina žlijezda u ljudskom organizmu, koja svojim oblikom podsjeća na leptira ili slovo H. Ona svoje hormone izlučuje u krv. Hipofiza i hipotalamus žlijezde su koje upravljaju radom štitnjače, a posebnu važnost ima hipofiza koja potiče štitnjaču na proizvodnju hormona i na rast.
Nalazi se na prednjoj strani vrata, ispred dušnika kojeg obavija te ispod grkljana, a sastoji se od dva režnja koji su povezani središnjim dijelom (središnji dio se naziva isthmus). Ako se radi o zdravoj štitnjači, oba režnja trebala bi biti duga oko 4 cm, široka 2-2,5 cm, težine oko 30 grama.
Štitnjača se sastoji od folikula (mjehurića) koji grade žljezdane stanice (tireocite) koji stvaraju hormone i koloid. Koloid je tekućina guste teksture te se u njemu nalazi bjelančevina na koju se vežu hormoni štitnjače (tireoglobulin). Također se sastoji od limfnih puteva i živčanih vlakana.
Zbog čega se štitnjaču zove „čuvaricom cijelog organizma“?
Štitnjača je zadužena za glavne metaboličke hormone u našem organizmu te je upravo iz tog razloga izuzetno važna. Dakle ona regulira metaboličku potrošnju energije. Ona stvara, skladišti i u krv luči hormone trijodtironin (T3) i tiroksin (T4). Navedeni hormoni povećavaju metaboličke aktivnosti tkiva te utječu na neuroendokrini sustav.
Ako ste se pitali što je neuroendokrini sustav, što jednostavnije rečeno, on kontrolira reprodukciju, kako tijelo reagira na stres i infekcije, regulira metabolizam, krvni pritisak i još mnogo toga.
Primjerice, kada ste pod velikim stresom, štitnjača je žlijezda koja upozorava tijelo da uspori i uzme predah. Međutim, izuzetno je važno slušati tijelo i ne ignorirati signale koje štitnjača šalje.
Štitnjača utječe na funkcioniranje svake stanice u našem tijelu
Štitnjača utječe na funkcioniranje svake stanice u našem tijelu. Ukratko ćemo vam objasniti kako se odvija rad štitnjače. Hipotalamus (mala moždana struktura koja zauzima 1% volumena mozga) potiče hipofizu (endokrina žlijezda koja proizvodi mnoge hormone i upravlja radom svih drugih žlijezda) na lučenje TSH (tiroidnog stimulirajućeg hormona). TSH je hormon koji mora stimulirati štitnjaču na rad. Zahvaljujući TSH, štitnjača proizvodi mnogo hormona, između ostaloga T3 i T4. Kako bi stvorila hormone, štitnjača treba dovoljne količine joda i tirozina (neurotransmiter/aminokiselina koja potiče moždanu aktivnost). Također, za rad štitnjače vrlo su važni vitamini A, C i E te željezo i cink.
Dakle štitnjača je prilično mala žlijezda s velikom ulogom za organizam.
Najčešće bolesti štitnjače
U svijetu preko dvije milijarde ljudi ima neki poremećaj štitnjače, a 20% od toga su Europljani. Hrvatska nažalost ima veliku incidenciju karcinoma štitnjače (10 osoba na 100 000 osoba). Otprilike 450 osoba u Hrvatskoj godišnje oboli od raka štitnjače. U skupini endokrinoloških bolesti, bolesti štitnjače su na drugom mjestu po raširenosti. Na prvom mjestu je šećerna bolest. Žene su čak deset puta podložnije problemima sa štitnjačom.
Kada se govori o bolestima štitnjače, postoje češći poremećaji i oni koji se rjeđe pojavljuju. Dva najčešća poremećaja štitnjače su hipotireoza (manjak hormona u krvi) i hipertireoza (povećana razina hormona u krvi).
Rjeđe, ali nerijetke bolesti štitnjače
Osim hipotireoze i hipertireoze, postoje i druge bolesti štitnjače, a one su:
– Guša
– Tireoditisi
– Grawes-Basedowljeva bolest
– Toskični adenom
– Koloidna cista
– Tumori štitnjače
Ultrazvuk štitnjače treba napraviti ukoliko postoji sumnja na proces u štitnjači.
Kako možete pomoći svojoj štitnjači?
Jako je važno shvatiti vlastitu odgovornost za svoje zdravlje i prihvatiti da imate utjecaj, netko manje – netko više, ali imate utjecaj. To je zapravo vrlo oslobađajuća i pozitivna misao, jer je neprocjenjivo znati da svojim svakodnevnim načinom života možete utjecati na svoje zdravlje.
Svaki napredak zahtjeva određene promjene, u ovom slučaju promjene životnog stila.
1. Brinite o sebi, stavite se ponekad na prvo mjesto
2. Uvrstite u svoju rutinu neku fizičku aktivnost, neku vrstu tjelovježbe.
3. Okružite se s pravim ljudima.
4. Jedite raznovrsno i uravnoteženo.
5. Kvalitetan san također je važan za štitnjaču.
6. Pokušajte naći pozitivne strane posla koji radite.
7. Kontrolirajte štitnjaču vađenjem hormona koje će zatim pregledati endokrinolog. Osim toga, pregled kontrole je ultrazvuk štitnjače.
Jako je važno redovito ići na kontrolu, jer je rana dijagnoza zbilja ključna za balans i oporavak. Ako štitnjača dugo vremena ne radi pravilno, a to se ne otkrije, bit će teže liječiti je.
Kada je potrebno napraviti UZV štitnjače?
Ultrazvuk štitnjače treba napraviti ukoliko postoji sumnja na proces u štitnjači. Preporuku za ultrazvuk može dati liječnik opće medicine, na temelju subjektivnih smetnji osobe ili se pak ultrazvuk može raditi po preporuci endokrinologa (specijalista za žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem).
Najčešći takvi simptomi su:
– umor,
– gubitak koncentracije,
– dobivanje na tjelesnoj težini,
– nesanica,
– usporen metabolizam,
– opadanje kose.
Tada prvo treba napraviti laboratorijske nalaze (hormone i antitijela štitnjače), a kako bi se upotpunila dijagnoza, svakako i ultrazvuk.
Kako izgleda UZV štitnjače?
Ultrazvuk štitnjače je bezbolna i jednostavna metoda pregleda, radi se u položaju ležeći na leđima. Radiolog ultrazvučnom sondom mjeri veličinu štitnjače, gleda njezinu morfologiju, eventualne čvoriće i promjene. Ne postoji posebna priprema za ultrazvuk štitnjače niti niti životna dob u kojoj se taj pregled treba raditi.
Ukoliko se na ultrazvuku štitnjače nađu promjene u smislu difuzne lezije ili fokalnih promjena (promijenjena struktura ili čvorići, ciste), ovisno o nalazu preporučuje se daljnja obrada: punkcija, određivanje hormona štitnjače, pregled kod endokrinologa.
Dr. Tihana Mazalin: Što je Hashimotov sindrom?
Tim Poliklinike Mazalin: Čvor na štitnjači
Poliklinika Mazalin: Vi i Vaše zdravlje ste nam na prvom mjestu
