Štitnjača i koronavirus

U ovo čudno i neizvjesno vrijeme koje živimo želimo vas dodatno informirati o utjecaju koronavirusa na oboljele od bolesti štitnjače kako bismo se lakše nosili sa situacijom. Također želimo izraziti našu podršku i zahvalnost svim zdravstvenim radnicima i svima ostalima koji svakodnevno rade nevjerojatan posao kako bi nas čuvali u ovim izazovnim vremenima i učinili nam život lakšim.
~

Ogromne količine informacija koje svakodnevno primamo ponekad mogu biti zbunjujuće. A ako se tome pridoda i oboljela štitnjača, kaos može biti potpun. Zato nas sve zanima kako uopće COVID-19 može utjecati na zdravlje osoba s poremećajem štitnjače. Evo što je zasad poznato…

~

~


O koronavirusu

COVID-19 je nova bolest koja može utjecati na pluća i dišne ​​putove. Uzrokovana je virusom koji se zove koronavirus. Tipični simptomi uključuju:
 – visoku temperaturu – to znači da vam je vruće na dodir na prsima ili leđima (čak i bez mjerenja temperature)
– kontinuirani kašalj – to znači da kašljete puno duže od sat vremena ili imate 3 ili više serije napada kašlja u 24 sata (ako i obično kašljete, ovaj je kašalj gori nego inače).
~

Kako se širi COVID-19?

Smatra se da se virus širi kapljicama kašlja, što je zajedničko sličnim virusima. Vrlo je malo vjerojatno da se može širiti stvarima poput paketa ili hrane, osim ako se netko nedavno nije nakašljao na njih.
~

Jesu li pojedinci s autoimunom bolešću štitnjače podložniju riziku od infekcije koronavirusom?

COVID-19 je novi virus, tako da još uvijek nisu pouzdani podaci o tome kako utječe na osobe s oboljelom štitnjačom. Međutim, nije poznato da se bolesti štitnjače općenito povezuju s povećanim rizikom od virusnih infekcija, niti postoji povezanost između bolesti štitnjače i ozbiljnosti virusne infekcije.
~

Mnogi se pitaju znači li to da imamo li autoimunu bolest štitnjače znači da nam je i organizam oslabljen?

Gotovo da se može potvrditi da to nije tako. Naime, dio imunološkog sustava koji je odgovoran za autoimune bolesti štitnjače odvojen je od imunološkog sustava koji je odgovoran za borbu protiv virusnih infekcija, poput COVID-19. Pacijenti koji su klasificirani kao osobe s oslabljenim imunološkim sustavom (imunokompromitirani) obično su oni s bolestima poput leukemije, HIV-a i AIDS-a ili osobe koji uzimaju lijekove poput visoke doze steroida, imunomodulatornih lijekova za reumatoidni artritis ili multiplu sklerozu, kemoterapiju raka ili terapiju nakon transplantacije organa.
~

Slabi li terapija za štitnjaču imunološki sustav?

Ni levotiroksin, ni karbimazol, ni propiltiouracil nisu imunomodulacijske terapije tj. ne mijenjaju i ne slabe imunološki sustav. Međutim, neke će osobe s bolešću štitnjače uzimati velike doze steroidnih lijekova zbog koji mogu suzbiti imunološki sustav.
~

Imaju li pacijenti koji su imali terapiju radioaktivnim jodom ili operaciju štitnjače veći rizik od infekcije COVID-19?

Nema dokaza da su pacijenti koji su nedavno imali terapiju radioaktivnim ili operaciju štitnjače zbog benigne (nekancerogene) bolesti štitnjače izloženi povećanom riziku od opće virusne (a time i COVID-19) infekcije.
~

~
Ako bolest štitnjače nije dobro kontrolirana adekvatnom terapijom, utječe li to na rizik od infekcije?

Bolest štitnjače kod većine je pacijenata dobro kontrolirana tj. razina hormona štitnjače je stabilna i oni se osjećaju dobro. Ostali koji imaju “slabo kontroliranu” funkciju štitnjače, što može značiti da im razina funkcije štitnjače fluktuira, mogu i dalje osjećati simptome bolesti. No, trenutačno nema dokaza da će oni koji imaju ‘slabo kontroliranu’ bolest štitnjače općenito imati povećanu opasnost od zaraze virusnim infekcijama.
~
Međutim, moguće je da pacijenti s „nekontroliranom“ bolešću štitnjače (to su osobe koje su tek nedavno započele s terapijom ili ne uzimaju terapiju za štitnjaču onako kako je propisano) mogu biti izloženi većem riziku od komplikacija od bilo koje infekcije. To se posebno odnosi na osobe s prekomjernom aktivnošću štitnjače (hipertireoza ili tirotoksikoza). Preporučuje se osobama s bilo kojim poremećajem štitnjače da disciplinirano uzimaju svoju terapiju kako bi se u potpunosti smanjio rizik od infekcije.
~

Jesu li osobe koje uzimaju antitiroidne lijekove za prekomjerno aktivnu štitnjaču (hipertireoza) izložene većem riziku od infekcije?

Nije poznato da antitiroidni lijekovi povećavaju rizik od infekcije, osim ako ne rezultiraju „agranulocitozom“. To je vrlo rijetka nuspojava antitiroidnih lijekova koja se javlja kada se broj bijelih stanica u tijelu dramatično smanji. Obično se javlja kao upala grla, čir u ustima, temperatura i groznica, bolestima poput gripe… Pacijent zaražen koronavirusom može nastaviti s antitiroidnim lijekovima, osim ako nema abnormalno nisku krvnu sliku (agranulocitoza) s brojem granulocita <1,0 x 109 / L.
~

Ako se razvije agranulocitoza zbog primanja antitiroidnih lijekova, može li se to zamijeniti za simptome koronavirusa?

Pacijenti koji uzimaju terapiju za štitnjaču imaju mali rizik od razvoja agranulocitoze i ove su nuspojave izuzetno rijetke. Istraživanja pokazuju kako je vjerojatnost da osoba koja uzima norl karbimazol razvije agranulocitozu iznosi između 0,2-0,5%. Simptomi agranulocitoze (grlobolja, ulceracija usta, groznica, bolest slična gripi) mogu se preklapati sa simptomima infekcije koronavirusom (groznica, novi kontinuirani kašalj, bolest slična gripi) što otežava, ako ne i čine nemogućim i oboljelima i liječnicima razlikovati to dvoje.
~
Stoga se preporučuje da pacijenti s hipertiteozom koji razviju simptome koji mogu upućivati ​​na agranulocitozu prestanu s terapijom i hitno naprave krvnu sliku – hormone štitnjače. Ali prije toga, OBAVEZNO je savjetovati se s liječnikom! U nekim okolnostima, liječnici vas mogu istovremeno testirati i na COVID-19.
~
U slučaju da liječnik ne može u ovom trenutku napraviti punu krvnu sliku, savjetuje se da pacijenti zaustave uzimanje terapije i ponovo je počnu uzimati tjedan dana kasnije ako se simptomi poprave. Ako se simptomi pogoršaju u razdoblju bez terapije ili se ponove nakon ponovnog uzimanja lijeka, treba potražiti hitnu medicinsku pomoć.  U takvim je situacijama potrebno napraviti punu krvnu sliku. Imajte na umu da u svim ostalim okolnostima pacijenti NE smiju prestati uzimati svoju terapiju osim ako liječnik tako ne kaže.
~


~
Je li ovih dana sigurnije odgoditi terapiju radioaktivnim jodom ili operaciju štitnjače?

Bolnicama je sugerirano da odgode sve zahvate koji nisu hitni, tako da je malo vjerojatno da će oni koji čekaju tireoidektomiju zbog benigne bolesti ovih dana moći na operaciju štitnjače. Osim toga je vrlo vjerojatno da će se odgoditi i terapije radioaktivnim jodom. Većina bolničkih centara već je otkazala planirane termine terapija radioaktivnim jodom. Liječnici sugeriraju kako su u većini slučajeva te mjere prihvatljive i sigurne.
~
Ako ste nedavno bili podvrgnuti radiojodnom liječenju zbog hipertireoze, možda ćete trebati započeti liječenje levotiroksinom počnete li razvijati simptome hipotireoze.  U tim okolnostima trebali biste potražiti savjet svog liječnika o tome kada i kako nadzirati rad štitnjače.  Ako ste započeli s liječenjem levotiroksinom, morat ćete napraviti nalaz krvi i hormona štitnjače kako biste bili sigurni da ste na ispravnoj dozi.
~

Treba li se brinuti zbog toga što se ovih dana ili tjedana u bolnicama neću moći napraviti nalaz krvi i kako će to utjecati na način na koji se liječi hipertireoza?

Tijekom sljedećih tjedana moguće je da će se testovi funkcije štitnjače i nalaz hormona teško izvesti (osim privatno).  U izuzetnim slučajevima, liječnici će razmotriti pokretanje “zamjene” tijeka liječenja. U tom se slučaju daje antitiroidni terapija koja blokira štitnjaču da proizvodi bilo koji hormon štitnjače, a zatim se daje levotiroksin koji zamjenjuje tiroksin koji bi tijelo trebalo samo proizvoditi. Ovo je način održavanja vrlo stabilne funkcije štitnjače kod većine ljudi, pod uvjetom da se terapija uzima prema potrebi.
~

Kako se otkazuju posjeti liječniku, operacije i ostali vidovi liječenja (radioaktivni jod i dr.) postoje li alternativna savjetovanja za bolesti štitnjače?

Mnogi će liječnici ponuditi pacijentima telefonsku konzultaciju tijekom ovog razdoblja. Ako se dobro osjećate, nemojte kontaktirati svog endokrinologa jer će većina endokrinologa privremeno biti raspoređena i na druge radne zadatke vezano uz skrb o pacijentima s koronavirusom  Međutim, ako se loše osjećate, obavezno se obratite svom liječniku koji će vas telefonski ili e-mailom uputiti što učiniti.
~

Budite dobro i čuvajte se!

#ostanidoma

Kako preporuke za koronavirus utječu na oboljele od bolesti štitnjače?

Borba s koronavirusom: evo kako ojačati imunitet

Najčešća pitanja o koronavirusu

Kirurška maska za lice – čemu služi i štiti li nas od koronavirusa?

Mitovi i istine o koronavirusu

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads