Tumori štitnjače su novotvorine podrijetlom iz stanica unutar štitnjače. Ultrazvukom štitnjače će se kod većine ljudi pronaći u štitnjači više čvorova, veličine od nekoliko milimetara, pa sve do nekoliko centimetara. Procjenjuje se da u Hrvatskoj 33% žena i 20% muškaraca imaju čvorove u štitnjači. U dobi iznad 50 godina starosti ti postoci su još viši. Na sreću, većina tih čvorova su dobroćudni kao npr. koloidne ciste, folikularniadenom ili adenom Hürthleovih stanica. Tek manji broj su zloćudni tumori: papilarni, folikularni, medularni i anaplastični karcinom. Od 100 000 stanovnika njih 3-4 oboljet će od karcinoma štitnjače.
Pregled štitnjače ultrazvukom, uz ciljanu citološku punkciju, pomoći će u postavljanju dijagnoze.
Znakovi upozorenja
Rak štitnjače javlja se najčešće u dobi od 30-45 godina života, tri puta češće u žena nego li u muškaraca. Rizični čimbenik za nastanak karcinoma štitnjače je dugotrajno i/ili često izlaganje ionizirajućem zračenju u području vrata, posebice u mladosti. Medularni karcinom uzrokuje i genetsko opterećenje. U ranim fazama nastanka karcinoma štitnjače nema znakovitih simptoma. Rastom i širenjem tumora nastaju znakovi upozorenja:
– zadebljanje ili čvorovi u štitnjači prepoznatljivi na dodir
– poteškoće pri gutanju i disanju
– povećani limfni čvorovi na vratu
– promuklost
– bol u vratu koja se širi u zglob donje čeljusti i sve do ušiju
– suhi kašalj
Pregledi i liječenje
Pregled štitnjače ultrazvukom uz ciljanu citološku punkciju pomoći će u postavljanju dijagnoze. CT (kompjuterizirana tomografija) i NMR (nuklearna magnetska rezonancija) pomoći će u ocjeni proširenosti tumora u okolna tkiva. Odredit će se TSH, T3 i T4, koji su obično su granicama normale. Kalcitonin je povišen kod medularnog karcinoma.
Kod dobroćudnih tumora kirurški se odstranjuje jedan režanj štitnjače, a kod zloćudnih cijela štitnjača. Mjesec dana nakon totalnog odstranjenja štitnjače zbog papilarnog ili folikularnogkarcinoma radi se scintigrafija cijelog tijela radioaktivnim jodom 131 radi uništenja eventualno preostalog tkiva štitnjače i moguće zaostalih metastatskih stanica. Nakon toga uvodi se doživotno nadomjesna terapija hormonom levotiroksinom u dostatnoj dozi s ciljem da TSH bude niži kako bi se izbjegla stimulacija ponovnog stvaranja tumora.
Bolesnici s papilarnimi folikularnim karcinomom, ako se na vrijeme otkrije tumor, imaju jako dobro prognozu. Medularni i anaplastični karcinomi štitnjače liječe se, uz kiruršku terapiju, i vanjskim zračenjem i kemoterapijom, a imaju lošiju prognozu. Zbog jake prokrvljenosti štitnjača je često sijelo sekundarnih ili metastatskih karcinoma: pluća, dojke, jednjaka, melanoma.
* PROČITAJTE I OVE ČLANKE:
Hashimoto i prehrana: vitalna važnost vitamina B12
Hashimoto: 7 mitova o prehrani
Hashimoto izaziva manjak cinka u organizmu
Prof.dr.sc. Velimir Božikov: Hipotireoza
