Hipotireoza je stanje zbog kojeg se možete osjećati usporeno, pridonosi i tome da se udebljate i osjećate učestale promjene raspoloženja. Stoga nije iznenađenje da se može povezati i s depresijom. No, simptomi hipotireoze mogu uključivati i anksioznost. JAMA Psychiatry otkrio je 2018. godine kako osobe s hipotireozom imaju više nego dvostruko veću vjerojatnost za razvoj anksioznih poremećaja u odnosu na osobe bez tog stanja. Isto tako, utvrđeno je kako je 29,8 posto svih anksioznih poremećaja povezano s autoimunim bolestima štitnjače.
Često je teško odvojiti anksioznost ili napade panike od simptoma bolesti štitnjače i samog njenog liječenja.
Kada se javlja hipotireoza?
Hipotireoza se javlja kada stanice u štitnjači ne mogu proizvesti dovoljno hormona štitnjače, a što je neophodno za održavanje razine energije u tijelu i osiguravanje njegovog pravilnog rada, Hipotireozu i anksioznost teško je razlikovati jer njihovi simptomi u početku mogu biti prilično slični. “Kada mi pacijent dođe sa simptomima kao što su razdražljivost, stalna zabrinutost i napetost mišića, osim što ih liječim od tjeskobe, dajem im i test hormona štitnjače kako bi provjerio njihovu razinu hiper- i hipotireoze”, kaže Diane Solomon, dr. sc. , psihijatrijska medicinska sestra u Portlandu, Oregon. “Ovo je osobito uobičajeno ukoliko je riječ o ženi u kasnim tridesetima ili ranim četrdesetima.” Razlog je taj što su žene ove dobi u razdoblju koje se zove perimenopauza. Perimenopauza se može javiti i 5 do 10 godina prije početka menopauze. Neke žene mogu doživjeti promjene u hormonima, što može utjecati na rad njihove štitnjače.
No, hipotireoza može utjecati na žene – i muškarce – iz mnogo razloga. Oni mogu varirati od autoimunih bolesti kao što je Hashimotov tireoiditis, preko uzimanja određenih lijekova poput litija, do previše ili premalo joda u tijelu.
Što je anksioznost?
Anksioznost je normalna reakcija na stresnu situaciju. Pomaže vam da ostanete budni tijekom važnog kratkoročnog događaja, kao što je odlazak na razgovor za posao ili npr. sprječavanje malog djeteta da istrči na ulicu. Ali, kada se anksioznost prečesto pojavljuje i postane navika, može postati problematična. Većina ljudi s anksioznošću nije ni svjesna da je imaju, jer su tako navikli funkcionirati.
Anksiozni poremećaji mogu uključivati generaliziranu anksioznost, panični poremećaj, socijalnu anksioznost i specifične fobije, kao što je npr. strah od letenja. Ako vas anksioznost sprječava u svakodnevnim aktivnostima, to može ukazivati na anksiozni poremećaj.
Anksioznost je vrlo česta kod hipotireoze i može postojati uz depresiju ili samostalno. Studija na 100 osoba s hipotireozom objavljena u izdanju Indian Journal of Endocrinology and Metabolism od srpnja do kolovoza 2016. pokazala je da je 63 posto pokazalo određeni stupanj anksioznosti.
Što uzrokuje anksioznost kod hipotireoze?
Zašto osobe s hipotireozom češće razvijaju anksioznost? Jedna teorija je da samo fizički problem poput hipotireoze može povećati anksioznost. Simptomi hipotireoze uključuju lošu koncentraciju, smanjeno pamćenje i poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a sve to može izazvati tjeskobu.
Nedobivanje odgovarajuće terapije za hipotireozu također može doprinijeti anksioznosti. Levotiroksin je uobičajena praksa liječenja hipotireoze, ali ako je doza previsoka, može izravno dovesti do tjeskobe i uzrokovati simptome poput ubrzanog rada srca i drhtanja. A sve to može pogoršati tjeskobu. Ako se hipotireoza ne liječi, simptomi kao što su suha koža, osjetljivost na hladnoću, promukli glas i promjene raspoloženja će se zadržati. S vremenom, neliječena hipotireoza može uzrokovati probleme sa srcem poput slabog pulsa ili zatajenja srca, što opet može izazvati daljnju tjeskobu.
Anksioznost također može otežati pridržavanje liječenja hipotireoze ako uzrokuje to da npr. zaboravite uzimati lijekove. Ili može uzrokovati probleme kod odlaska liječniku ili pridržavanja zdravog načina života.
Zanimljivo je da čak i kod žena koje se liječe od hipotireoze, tjeskoba se i dalje može pojaviti. Studija objavljena u prosincu 2019. u International Journal of Environmental Research and Public Health pokazala je da unatoč liječenju levotiroksinom i ponovnom postizanju normalne funkcije štitnjače, žene kojima je dijagnosticirana hipotireoza imale su 13 posto veću prevalenciju anksioznosti od žena bez hipotireoze.
Simptomi anksioznosti na koje treba obratiti pažnju
Ako vam je dijagnosticirana hipotireoza, simptomi tjeskobe na koje morate pratiti su:
- nesanica
- često se osjećate “na rubu”.
- napetost mišića
- nemogućnost da se prestane brinuti
- ubrzani rad srca
- znojenje i drhtavica
- promjene u apetitu
- teškoće pri disanju
- promjene u crijevnim navikama
Često je teško odvojiti anksioznost ili napade panike od simptoma bolesti štitnjače i samog njenog liječenja!
Kako upravljati i liječiti anksioznost
Dobra vijest je da su i hipotireoza i anksioznost vrlo liječivi. Dokazani načini upravljanja anksioznošću uključuju:
- rad s terapeutom
- redovito vježbanje (posebno aerobno)
- izvođenje vježbi uma i tijela kao što je joga
- meditiranje ili prakticiranje drugih tehnika svjesnosti
- uzimanje propisanih lijekova za hipotireozu i anksioznost
Posebno je važno naučiti praicirati stanje svjesnosti kao načinu suzbijanja tjeskobnih misli. Pazite na svoje misli; samo ih promatrajte. Zatim se upitajte: ‘Je li ova misao istinita? Je li to pretjerano negativno?’” Onda se zapitajte: ‘Mogu li ovu misao zamijeniti nečim pozitivnijim?”
U nekim slučajevima liječenje hipotireoze potpuno ublažava anksioznost – iako se to uglavnom događa kada se simptomi anksioznosti pojavljuju iznenada kao rezultat preniske razine štitnjače. Ali u mnogim slučajevima hipotireoza i anksioznost moraju se liječiti istodobno, iako će liječenje jednoga pomoći u ublažavanju drugog.
Ako imate i hipotireozu i anksioznost, svakako surađujte sa svojim liječnikom kako biste pratili oba stanja. Započinjanje liječenja i prilagodba doze hormona štitnjače trebali bi biti vođeni rezultatima laboratorijskih nalaza hormona štitnjače, kao i samih simptomima. Osobe s anksioznim ili paničnim poremećajem mogu od svojih liječnika zahtijevati češće laboratorijske (krvne) pretrage štitnjače, jer je teško razlikovati disfunkciju štitnjače i zabrinutosti za mentalno zdravlje.
A budući da je um jednako važan kao i tijelo, surađujte sa svojim liječnikom i na liječenju anksioznosti, bilo da se radi o radu s terapeutom, prakticiranju životnih navika poput svjesnosti i joge ili kombinaciji ovih pristupa.
