Naše teme uvijek se vrte oko štitnjače i njene strukturalne ili funkcionalne patologije. No, postoje i slučajevi kada zdravstveni simptomi upućuju na bolesti štitnjače, a zapravo je riječ o stanju disbalansa štitnjače koje nastaje kao posljedica nekog drugog zdravstvenog stanja odnosno bolesti. U tom se slučaju razvija stanje koje zovemo netiroidna bolest štitnjače ili eutireoidni sindrom.
Štitnjača je osjetljiva žlijezda i reagira u stanjima dugotrajne iscrpljenosti, koju mogu izazvati dugotrajne stresne situacije ili pak kronična bolest. I u stanjima stresa i kod teških bolesti, organizam ulaže svoje resurse kako bi se fizički i psihički oporavio. Ako ta borba potraje duže, organizam će se postepeno umarati. A to nerijetko prati slabiji stupanj uhranjenosti i u konačnici dovodi do slabljenja cijelog organizma.
Netiroidna bolest štitnjače
Netiroidna bolest štitnjače podrazumijeva naizgled bolesno stanje štitnjače u funkcionalnom (hormonalnom) smislu. Prate je snižene koncentracije hormona štitnjače u krvi, te snižena ili čak normalna koncentracija tireotropnog hormona (TSH) u krvi. U akutnoj fazi stresnog odgovora primjećuje se opadanje koncentracije trijodtironina (T3) zbog slabije konverzije. U kroničnim stanjima pojavljuje se i slabije lučenje tiroksina (T4) iz štitnjače. Uz navedene snižene koncentracije u krvi, postoji vjerojatnost snižene koncentracije hormona štitnjače u tkivima organizma. To se može očitovati širokim spektrom simptoma.
Tretman
S obzirom na to da je štitnjača u ovom trenutku i dalje zdrava, jer su navedene promjene posljedica drugih zdravstvenih smetnji, mišljenje stručnjaka o neophodnosti terapije je podijeljeno. Dio liječnika smatra da se u slučaju netiroidne bolesti štitnjače sama štitnjača ne treba liječiti. Primarno je potrebno dijagnosticirati i izliječiti stanje koje je izazvalo te funkcionalne promjene štitnjače. Takvo mišljenje je ispravno, jer bi oporavkom trebalo doći do oporavka funkcije štitnjače. A i hormoni bi se sami od sebe trebali vratiti u stanje njihove ravnoteže.
No, takav spontani oporavak može dugo trajati, ovisno o uzročniku i osobnim i društvenim resursima pojedinca. Stoga može pomoći uvođenje supstitucijske terapije hormonima štitnjače kako bi se smanjio pritisak na štitnjaču. A i kako bi i ona sama mogla sudjelovati u procesu oporavka. Liječnici koji prakticiraju uvođenje terapije vode se studijama koje sugeriraju kako supstitucija hormonima štitnjače u fazama snažne iscrpljenosti organizma nije štetna, nego dapače može pomoći cjelokupnom, fizičkom i psihičkom, oporavku. Uz medikamentoznu terapiju, bilo bi dobro potražiti savjet stručnjaka vezan uz komplementarnu terapiju.
Autor: by Poliklinka Leptir
