Depresija poprima epidemijske/pandemijske razmjere. Ipak, neki od uzroka depresije se vrlo lako mogu spriječiti i liječiti. Kliničari obično tvrde da se ne zna točan uzrok ove epidemije ili smatraju kako je u pitanju genetika. Zatim prepisuju antidepresive. Mislite li i vi kako je uzrok vaše depresije nedostatak Xanaxa, Zolofta, Maprotilina ili Cipraleksa u serumu? Nisu u pravu! Mnogi uzročnici depresije su poznati i mogu se uspješno tretirati, samo ako znate što tražite.
U ovom članku otkrit ćemo što se smatra uzrocima depresije prema saznanjima koja imamo u grupi To nisam ja- to je moja Štitnjača! i prema vlastitim iskustvima. Ali, i ono važnije, dat ću vam i objašnjenje te uputu kako se boriti i izboriti protiv depresije.
Problem depresije kod bolesti štitne žlijezde kompleksan je i ima višestruke uzroke koji se preklapaju s uzrocima tih bolesti. Uz depresiju, vrlo čest problem su i anksioznost, glavobolje, (auralne) migrene, manjak energije i slaba memorija te panični napadi. Sve navedeno često ima identične uzroke, a to smo imali prilike vidjeti u našoj velikoj FB grupi!
Posljednjih 7-8 godina kao uzrok problema sa štitnom žlijezdom identificirani su problemi s probavom i poremećenim mikrobiomom crijeva. Sve je jasnija i veza s EB virusom i grupom drugih virusa te bakterijama i parazitima.
Gluten kao snažan neurotoksin djeluje direktno na mozak i živčani sistem. Posljedica su snažne i česte migrene i jake glavobolje.
Depresija i gluten
Osjetljivost na gluten necelijakijskog tipa (ne može se dokazati testovima koji postoje kod nas i ne može se dokazati biopsijom), a koja se sve više istražuje, pogađa oko 7% populacije po skromnijim procjenama. Do 1% populacije pogođeno je celijakijom koja se u zadnje vrijeme efikasnije dijagnosticira i bolje prevenira. Gluten kroz navedene problem (celijakija i intolerancija) uzrokuje disbiozu crijeva, negativne promjene u mikrobiomu crijeva, prodor sadržaja crijeva (hrana u različitim stadijima probave, fekalije, virusi, bakterije, paraziti, teški metali, hemijska jedinjenja itd …) u krvni i limfni sistem gdje dolazi do imune reakcije koja završava i napadom na različita tkiva i organe (štitnu žlijezdu, npr…).
Napadnuta štitna žlijezda tada mijenja način lučenja hormona. To ima za posljedicu promjenu lučenja većine žlijezda endo sistema, kao i negativan utjecaj na cijeli metabolizam. Ne treba napominjati da su u ovome presudni optimalni nivoi free hormona fT3 i fT4. Naime, optimalan nivo T3 tj. fT3 aktivnog hormona osigurava i optimalan rad metabolizma, kao i svih drugih endokrinih žlijezda. Razloge ovome treba tražiti u ulozi hormona fT3 u osiguranju energije svake stanice našeg tijela. Naime, bez dovoljno hormona fT3 mitohondrijski procesi na osiguravanju energije, topline i potrebnih elektrona za rad živčanog sustava ne mogu se odvijati!
Važna uloga crijeva
Tek zadnjih 5-6 godina postalo je poznato da su i crijeva izuzetno važan endokrini organ ili, bolje rečeno, sistem. Crijeva i mikrobiom crijeva proizvode više od 20 do sada otkrivenih hormona i neurotransmitera. Među njima posebno mjesto zauzima hormon dobrog raspoloženja i optimizma – serotonin. Smatralo se kako većinu serotonina proizvodi mozak, kao i da mozak kontrolira probavu. Međutim, većina serotonina (više od 80%) proizvede se u crijevima. A, ustvari, kontrolni signali u živcima između mozga i crijeva putuju na relaciji crijeva-mozak tako da, ustvari, naša crijeva i probava kontroliraju mozak. Težina živčanog tkiva oko crijeva jednaka je težini živčanog tkiva mozga. Dakle, veza između pravilne i kvalitetne prehrane, dobre probave i dobrog raspoloženja, energije i optimizma ne može se nikako prenaglasiti!
Gluten i kao snažan neurotoksin djeluje direktno na mozak i živčani sistem. Posljedica su snažne i česte migrene i jake glavobolje. U dosta slučajeva bezglutenska prehrana eliminira migrene u potpunosti. O svemu ovom možete pročitati u članku Endokrini disruptori.
Kefir
Snažan i dokazani antidepresivni stimulator probave i proizvodnje serotonina je domaći kefir od kefirnih zrnaca. S obzirom da kefir sadrži solidne količine osnovnih sastavnih dijelova serotonina (triptofan i fenilalanin), a također i tirozin (od kojeg se u štitnoj žlijezdi uz jod stvara hormon T4)m kao i značajne količine B kompleks vitamina, kalcija, cinka i fosfora, jasno je zašto se dobro raspoloženje i optimizam povezuju s konzumacijom kefira.
Oko 40 vrsta probiotičkih bakterija i gljivica u kefiru pruža značajnu podršku mikrobiomu crijeva u borbi protiv patogenih bakterija, virusa, parazita, teških metala i kemijskih sastava te endokrinih disruptora. Zdrav crijevni mikrobiom znači jaku proizvodnju serotonina potrebnog za borbu protiv depresije. U grupi To nisam ja – to je moja Štitnjača! koja broji na desetine tisuća članova još nisam imao prilike komunicirati s osobom koja redovito pije 4-5 dl domaćeg kefira dnevno kroz duže vrijeme, a da ima jače oblike depresije, anksioznosti ili panične napade!
Depresija i aktivni – slobodni hormon štitnjače fT3
U načelu, više od četvrtine oboljelih od depresije ima problem s nekom od bolesti štitne žlijezde. Da bi se depresija kao simptom ili posljedica bolesti štitne žlijezde dijagnosticirala, treba napraviti minimalno sljedeće pretrage: TSH, fT4, fT3, ATPO i ATg te rT3. Ako se ustanovi fT4 pri donjoj granici referentnih vrijednosti, treba poraditi na eliminaciji
endokrinih disruptora i obavezno provjeriti ATPO i ATg. Ponovljeno nizak nalaz fT4 uz povišen TSH definitivno ukazuje na problem produkcije T4 u štitnoj žlijezdi. Obavezan ultrazvuk štitnjače kao dopuna minimalnih pretraga u tom slučaju dao bi dobru osnovu za zaključke o vrsti promjena i eventualnoj bolesti štitne žlijezde.
Ako se uz fT4 iznad polovice referentnih vrijednosti ustanovi normalan nizak fT3 (bolje reći podoptimalan fT3), treba napraviti vitaminsko-mineralni status: selen, D3, B12 , feritin, CRP, folna kiselina, cink, magnezij.
Ukoliko se ustanove deficiti, treba ih suplementirati i nakon 2 mjeseca suplementacije opet provjeriti njihov status. Ukoliko fT3 nije bliži gornjoj referentnoj granici, najvjerovatnije postoji problem u nedovoljnoj produkciji T4 hormona (iz kojeg organizam pretvorbom dobiva T3) ili postoji problem u pretvorbi T4 u T3 u jetri i perifernim organima.
FT3 kao najpouzdaniji antidepresiv
Nalaz rT3 (koji kod nas radi malo laboratorija i malo liječnika je voljno tumačiti ga ) tada može pokazati postoji li neka metabolička opstrukcija (upala, karcinom, unutarnje krvarenje, debljina, adenom na nekoj žlijezdi itd…) pretvorbe T4 u T3, iako metabolizam ima dovoljno selena, vitamina i minerala. Optimalan fT3 (kojeg imaju osobe sa zdravom štitnom žlijezdom) uz kojeg, kao po pravilu, nema depresije, anksioznosti, paničnih napada itd. obično je u gornjoj trećini referentnog okvira.
Ozbiljne paralelne medicinske studije pokazale su da je fT3 najefikasniji poznati antidepresiv. Nemjerljivo je jači i efikasniji od bilo kojeg modernog antidepresiva ili anksiolitika! Osim toga, ne stvara apsolutno nikakvu ovisnost. Ukoliko je depresivna osoba već pod terapijom sintetskim (samo T4 ili kombinirano T4+T3) ili prirodnim hormonima, pažnju treba obratiti na pravilno titranje doze. I to ne prema TSH nalazu, već tako da se optimiziraju free hormoni fT4 i fT3 (pročitajte tekst Kako podići i optimizirati free hormon fT3).
Depresija i antitijela na TPO
Prema medicinskoj literaturi novijeg datuma, također postoji vrlo jasna korelacija i između antitijela ATPO i depresije. Ova vrsta depresija dobila je naziv “autoimuna depresija”. Vrlo jednostavne upute za snižavanje antitijela pojašnjene su u članku Kako podići i optimizirati fT3 i smanjiti antitijela?i pomoći će kod smanjenja depresije kod svih pogođenih osoba. A detaljnije upute za obaranje antitijela možete pročitati i u članku Antitijela kod bolesti štitnjače. Kod najčešće bolesti štitne žlijezde – hipotireoze, a koja je često neprepoznata (i nedijagnosticirana) zbog loših i zastarjelih standarda usmjerenih na TSH nivo, a ne na otkrivanje nižih nivoa free hormona, antitijela i simptoma bolesti štitnjače, u zadnje vrijeme čak se i (vjerovali ili ne, imamo sve više takvih izvještaja u grupi) liječnici opće prakse i obiteljske medicine odlučuju prepisati AD, lijekove za smirenje i one protiv anksioznosti. Ovi lijekovi mogu imati razne efekte. Nekome mogu pomoći privremeno prevladati depresiju već od prve tablete. Nekome će privremeno pogoršati stanje da bi se poslije nekoliko dana terapije stanje popravilo. A nekome neće uopće dobro djelovati. Npr. izazvat će pad energije, dekoncentraciju, pospanost itd…
Treba znati da svi ovi medikamenti izazivaju disbalans neurotransmitera u organizmu i ostavljaju posljedice na hormonsku ravnotežu! Depresivi i anksiolitici dodatno opterećuju jetru i bubrege. A time umanjuju prijeko potrebnu pretvorbu T4 u T3! O tome da stvaraju naviku i ovisnost ni ne treba trošiti previše riječi.
Depresija i nadbubrežne žlijezde, veza s melatoninom
Hipotalamus, hipofiza, štitna žlijezda i nadbubrežne žlijezde kontinuirano balansiraju i podešavaju svoje razine lučenja hormona kako bi uspostavile zdravu stabilnost i optimalnost hormonalnog sistema. Ova kompleksna povezanost djeluje u slučaju emocionalnog i fizičkog stresa, naročito preko adrenokortikotropnog hormona. Ali, i hipofiza je zadužena za balansiranje vrlo važnih hormona. Međutim, adrenokortikotropni hormon hipotalamusa važan je kod depresije jer potiče adrenalne žlijezde na lučenje hormona stresa, prije svega kortizol i DHEA.
Dokazano je da i depresivne misli kod hipotalamusa uzrokuju pojačano lučenje ACTH (pozitivna povratna sprega) kako bi hipofiza lučila više svojih hormona. Ako dođe do lučenja previše kortizola, prvo se mogu osjetiti pojačani simptomi depresije. A ako se svakodnevnim lučenjem kortizola iscrpi adrenalna žlijezda, nastupaju polagane, ali ozbiljne posljedice. Povećani ACTH je osnovni (uz ostale) uzrok Cushing-ovog sindroma. Taj se sindrom lako prepoznaje po promjenama morfologiji (obliku) tijela.
Hormon sna
Dakle, ako depresija traje duže vrijeme, a nivoe fT3 ste već optimizirali kroz razdoblje od najmanje 2 mjeseca (članak Kako podići i optimizirati FT3) trebate napraviti nalaz ACTH, kortizona (slina) i DHEA. Ove nalaze pravilno tumače dobri endokrinolozi, ali mogu vam pomoći i administratori naše FB grupe.
S obzirom na povezanost spomenutih hormona s melatoninom (popularno nazvanim hormon sna), poremećaji sna česti su kod depresije, anksioznosti i paničnih napada. Više o tome koliko je melatonin važan hormon (ne samo za san, već i za regulaciju drugih bitnih stvari u organizmu) te zašto niti melatonin ne biste trebali uzimati u sintetskom obliku (a može se dobiti čak i bez recepta!) možete saznati u fileu „Melatonin, kortizol, noradrenilin i FT3 kao modulatori i regulatori sna i budnog stanja“ u datoteci grupe.
Depresija i nutritivni deficiti mikrominerala i vitamina – mogući suplementi
Metabolizam zahtijeva optimalne unose mikrominerala i minerala u tragovima te vitamina kao što su na primer: magnezij, cink, vanadij, molibden, kalcij, selen itd. Višak ili manjak određenih nutrijenata može dovesti do razvoja depresije.
Na primjer:
– nizak nivo cinka povezan je s razvojem depresije
– nedostatak magnezija može dovesti do raznih psihičkih poremećaja povezanih s depresijom i/ili psihozom
– ako je mineral vanadij u višku može dovesti do maničnih simptoma.
Što se vitamina i makronutrijenata tiče, ne može se dovoljno naglasiti značaj D3 i B12 vitamina. D3 možemo ustvari smatrati i jako važnim hormonom, tako je značajna njegova uloga. Precizne i brojne medicinske studije jasno dovode manjak D3 u vezu s depresijom.
OMEGA3 je također jako važan za borbu protiv depresije. A i inače je sinergist D3 vitamina.
Kako nadomjestiti nedostatak vitamina D
Vitamin D – znate li koliko je važan?
Vitamin D i njegova uloga za reproduktivno zdravlje
Operacija štitnjače i manjak D vitamina
Treba napomenuti da uzimanje količina i oblika D3 većih od onih koje obično liječnici preporučuju, a koje se u grupi savjetuju, ne dovodi do nikakvih problema ako se uzimaju sa preporučenim kofaktorima D3 – kvalitetnim magnezijem oralno i dermalno, K2 MK-7, OMEGA 3.
Ova pozitivna iskustva s podizanjem nivoa D3 do gornjih referentnih granica dijele već tisuće članova naše FB grupe. U zadnje vrijeme dosta se spominje 5-HTP (hidroksitriptofan) kao suplement koji podiže nivo serotonina u organizmu, a može se nabaviti u ljekarnama bez recepta.
Puno bolja varijanta od ovog skupog suplementa je domaći kefir. On također sadrži značajne nivoe triptofana i fenilanilina, a koji su osnovne sastavne supstance serotonina. Također je interesantan i THEANIN koji podiže nivo GABA kiseline (gama aminobutrične kiseline). Ova kiselina stimulira proizvodnju opuštajućih neurotransmitera.
Depresija i endokrini distruptori
Danas se endokrini distruptori (ED) nalaze svuda oko nas i nemoguće ih je izbjeći. Ali, razvijanjem svjesnosti o njihovoj opasnosti može se znatno smanjiti izloženost. Pročitajte članke Endokrini distruptori (i Endokrini distruptori (hormonski otrovi) u kozmetici.
Mnogi smatraju kako su to male količine koje ne mogu utjecati na naše zdravlje, ali zaboravlja se da izloženost endokrinim distruptorima traje godinama. Kao i da je osjetljivost sve veća što su detoksikacijski mehanizmi duže izloženi endokrinim distruptorima. Sinergijski efekat istovremenog djelovanja ED se također zanemaruje! Nije isto biti izložen samo, naprimjer, kloru iz vodovodne vode ili istovremeno i kloru, fluoru iz zubnih pasti i teflon posuđa, kemikalijama iz plastičnih boca i novom namještaju s nezapaljivom tkaninom koji smo unijeli u životni prostor. Tada je sinergijska toksikacija daleko veće od one ako samo zbrojite učinke pojedinih otrova.
Kućne i uredske kemikalije
Objašnjenje je jednostavno. Da biste detoksicirali navedene toksine, potrebna vam je određena količina cinka koji pokreće enzim alkoholnu dehidrogenazu. On, između ostalog, služi za detoksikaciju svakodnevnih kućnih kemikalija.
Najčešća kemikalija pronađena u tepisima, završnim slojevima nameštaja, fotokopirnim strojevima, uredskom priboru (bjelilo), sredstvima za čišćenje, polir-pastama, voskovima, ljepilima i drugim uobičajenim kućnim i uredskim sredstvima je TRIHLORETILEN. I dok organizam potroši sav cink na trihloretilen, ne preostaje ga dovoljno za ostale metaboličke procese. A pogotovo ne za detoksiciranje ostalih endokrinih distruptora.
Svoje kućne i uredske prostore redovito provjetravajte i neka je prozor uvijek malo otvoren – kad god možete! Pronađite uzroke svoje depresije, ponuđena su zaista brojna objašnjenja. Kao i sa svim bolestima kojima pokušavamo naći UZROKE (a ne samo lijekovima i kemijom maskirati i ublažavati simptome), ovo je zamoran, dugotrajan, i rekao bih, maratonski postupak u kojem trebate razvijati svoj osjećaj za stanje u kojem se nalazite i kako reagirate na promjene koje uvodite.
Razmislite možete li vi to ili ćete samo optužiti svoje naslijeđe (genetiku) i vrlo moderno objašnjenje liječnika (stres) i prihvatiti antidepresive koje liječnici tako lako i sve češće prepisuju? Sad ste, u ovom članku, saznali malo više, a sigurno možete i malo bolje. Samo trebate donijeti odluku.
