O kolagenu se puno govori. Pripisuju mu se svojstva održavanja dobre kondicije i izgleda cijelog tijela te očuvanja mladenačkog izgleda kože sve do poznih godina. Što je od toga istina, a što samo odraz naših želja i marketinških alata, znanost još istražuje. Govoriti o ulozi i važnosti kolagena za organizam znači govoriti o jednom od temeljnih tkiva – vezivnom tkivu. Oni, zajedno s hrskavičnim i koštanim tkivom čini potporno tkivo, a rasprostranjeno je po cijelom tijelu. Vezivno tkivo izgrađeno je od vezivnih stanica i međustanične tvari koja ih okružuje. Ta se tvar sastoji od koloidne otopine (temeljne tvari) i vezivnih vlakana, među kojima su i kolagena vlakna.

Kolagen ima niz različitih uloga:

– povezuje pojedine kosti u zglobove

– gradi ovojnice oko organa i međusobno ih odvaja

– povezuje kožu sa strukturama ispod nje

– obavija mišiće i pojedine mišićne grupe

– oblaže i štiti krvne žile i živce na mjestima na kojima ulaze ili izlaze iz organa, tako da, osim potporne, ima i nutritivnu ulogu.

Posebna građa veziva osigurava i njegovu ulogu u očuvanju prirodne otpornosti organizma, kao i regeneracijsku ulogu, jer sudjeluje u obnovi svih vrsta potpornog tkiva.

Kolageni su skupina blisko povezanih bjelančevina sa strukturom trostruke proteinske uzvojnice. Najzastupljeniji su proteini u ljudskom organizmu (čine 30-35 posto ukupnih bjelančevina u tijelu) i glavna proteinska komponenta kože, kostiju i vezivnog tkiva. Pojavljuju se u obliku netopljivih vlakana, fibrila, mreže i ligamenata. Aminokiseline karakteristične za kolagen su glicin, prolin, hidroksiprolin i hidroksilizin.

Računa se kako kolagenske niti tvore oko 80 posto vezivnog tkiva i kako su aminokiseline od kojih je kolagen građen odgovorne za njegovu ključnu ulogu u sprječavanju gubitka vode u tkivima. Kolagen daje čvrstoću i stabilnost tkivu, a osnovna karakteristika njegovih vlakana je fleksibilnost. Iznimno je otporan na opterećenje, stoga se praktički ne rasteže, tako da se kod maksimalnog opterećenja produži samo pet posto.

Dosad je poznato 19 različitih vrsta kolagena, od kojih su najvažnije četiri. Označavaju se rimskim brojevima, a svaki od njih ima jedinstvene funkcijske mogućnosti i tkivno specifičnu distribuciju.

Kost sadrži najviše kolagena tipa I.

Hrskavica sadrži kolagena tipa II.

Kolagenom tipa III obiluju embrionalna tkiva, a kod odraslih se uglavnom nalazi u šupljim organima, kao što su krvne žile, maternica i probavni sustav.

Kolagen tipa IV nalazi se u bazalnim membranama.

Tipovi I, II i III predstavljaju 90 posto kolagena i uglavnom se javljaju u obliku fibrila, a kolagen tipa IV oblikuje mrežu.

Gubitak kolagena

Ljudski organizam ima sposobnost stalne sinteze kolagena, nužnog za rast i zamjenu istrošenih tkiva te za zacjeljivanje i obnovu ozlijeđenih tkiva. Međutim, s vremenom se postupno smanjuje kapacitet njegove obnove zbog procesa starenja, trajnih preopterećenja (vrhunski sport, fizička aktivnost) ili autoimunih bolesti.

U mladosti se gubitak kolagena brzo nadomješta, no s godinama postaje sve izraženiji. Računa se da nakon 25. godine života tijelo prosječno gubi 1,5 posto kolagena godišnje. Gubitak kolagena negativno se odražava na izgled i funkciju cijelog tijela i dovodi do različitih degenerativnih promjena.

Nedostatak kolagena, među ostalim, uzrokuje poremećaj koštano-mišićnog sustava (artritis, ukočenost, mišićne ozljede), poremećaj u funkciji imunosnog sustava i pojavu tjelesnih promjena povezanih sa starenjem, kao što su bore, celulit, suhoća kože, kosa i koža bez sjaja te narušen oblik tijela.

Način života, pravilna prehrana i kontinuirana tjelesna aktivnost donekle mogu ublažiti i usporiti gubitak kolagena i moguće posljedice. Međutim, u suvremenom načinu života to nije dovoljno. Zdravlje, snaga i ljepota nisu više atributi koji se očekuju i povezuju samo s mlađim ženama i muškarcima. Oni su često uvjet za uspjeh, ali sve više i naša (opravdana) želja i potreba za kvalitetnim životom i u starijoj životnoj dobi. Životni vijek je sve duži, ali starija populacija u blagodatima života može uživati samo uz uvjet očuvanja zdravlja i osnovnih funkcija organizma. Prema sve brojnijim napisima, kolagen je jedna od supstancija koja nam upravo to obećava, a nudi se i primjenjuje u različitim oblicima.

Namjena dodataka prehrani s kolagenom je usporavanje fiziološkoga gubitka kolagena. Nude se u obliku praha, tableta, kapsula ili tekućih pripravaka koji, prema navodima proizvođača, olakšavaju tegobe kod artritisa, pomažu pri mršavljenju, izgradnji mišića i pomlađivanju kože. Kozmetički pripravci s kolagenom koriste se s ciljem sprječavanja nastanka bora i općeg pomlađivanja kože. Injekcije s kolagenom uklanjaju bore na licu, kožu čine napetom, a usne punijima.

Znanstvene studije

Iako je neosporan ključni utjecaj kolagena na zdravlje i život, svi učinci koji mu se pripisuju u slučaju korištenja pripravaka koji ga sadrže još nisu znanstveno potvrđeni. Rezultati laboratorijskih istraživanja i kliničkih studija pridonose objektivnom sagledavanju svih aspekata primjene kolagena i istinitom prosuđivanju njegove stvarne djelotvornosti. Primjerice, kliničkim studijama provedenima na sportašima dokazan je pozitivan učinak hidrolizata kolagena na ublažavanje bolova u zglobovima. Rezultati sugeriraju primjenu takvih pripravaka u svrhu očuvanja općeg zdravlja zglobova i mogućeg smanjenja rizika njihova propadanja u visoko rizičnim skupinama.

S pripravcima kolagena provedena su i druga istraživanja. Primjerice ispitan je njihov utjecaj na simptome fibromijalgije, oštećene kralježnice itd. No, u svim ispitivanjima ključne uloge u ostvarivanju željenih učinaka imali su oblik kolagena, odnosno vrsta hidrolizata, metoda primjene i primijenjena doza. Pozitivni učinci potvrđeni su u većini istraživanja. No, njihov je broj još uvijek nedostatan za konačan stav znanosti o obimu i snazi djelovanja kolagena primijenjenog na različite načine.

Degenerativne promjene kralježnice i većine zglobova sve više i u sve ranijoj životnoj dobi izazivaju različite tegobe i umanjuju radnu sposobnost. Ta sposobnost se može poboljšati sredstvima za oporavak istrošenoga i oštećenoga vezivnog tkiva. Upravo u tu svrhu koriste se sve popularniji dodaci prehrani na bazi hidrolizata kolagena. Sastav im je blizak biološkom sastavu hrskavice, tetiva i ligamenata. Zbog toga mogu više pomoći u oporavku zglobova, kože, kose i noktiju. Najčešće su namijenjeni bržem oporavku i jačanju vezivnog tkiva, posebno nakon traume i tijekom oporavka nakon operacije. Koriste se i kao sredstvo prevencije degenerativnih procesa (reume, artritisa i artroze, gihta, osteoporoze kralježnice) i posljedičnih poremećaja funkcije kretanja.

Pritom je važno da se kolagen u takvim pripravcima nalazi u obliku hidrolizata, s obzirom na to da ga ljudski organizam probavlja u hiroliziranom obliku, te da se uz kolagen unose i druge, u procesu obnove prijeko potrebne tvari.

Autorica: mr. sc.  Jasminka Papić , dipl. ing., aromaterapeutkinja